Prijavom na konkurs 2012. godine na "Beton festu" u Sarajevu se prvi put okušao u anamorfnom načinu slikanja. Od tada mladi umjetnik Kerim Mušanović ide samo uzlaznom putanjom. Za sebe kaže da je osoba koja voli izazove, te da je iz tog razloga anamorfna umjetnost, odnosno 3D slikarstvo postalo sastavni dio njegovog života. Iza sebe ima master studij na temu "3D anamorfno slikarstvo" na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, te mnoštvo radova po cijelom svijetu - od Floride, Dubaija pa sve do Holandije i susjedne Hrvatske. Upravo iz tog razloga ističe da su sva ta putovanja i prilike ono najbolje što je dobio od umjetnosti i kroz umjetnost, naučiti puno o drugim kulturama i tradicijama - u tome se očituje bogatstvo. Njegove radove odlikuju prirodni motivi i baš po njima se razlikuje od drugih umjetnika. Kako napominje, kroz radove ne šalje poruke, osim onih da ljudi kvalitetnije primijete i cijene prirodu, te životinje.
Za "Nezavisne" Mušanović je govorio o svom stvaranju umjetnosti, koliko je zastupljena te koliko zapravo visoko kotira ulična umjetnost...
NN: Koliko je 3D način slikanja kompleksniji? Da li iziskuje više pripreme, bolju percepciju ili nešto posve drugo?
MUŠANOVIĆ: U odnosu na "štafelajno slikarstvo", 3D način slikanja je dosta kompleksniji s obzirom na to da u samu izradu spada više elemenata. Također bih naglasio da trodimenzionalni način slikanja iziskuje samo jednu tačku gledišta i mi dok slikamo ne vidimo najjasnije šta radimo, dok je slikanje na štafelaju dosta, rekao bih, lakše jer vidimo jasno ono što slikamo.
NN: Vi stvarate nešto što se protivi Vašem osjećaju perspektive, ili bi se moglo reći da gledate dalje nego što vidite?
MUŠANOVIĆ: Da, tako je. 3D slikarstvo ima potpuno drugačiju perspektivu, takozvanu anamorfozu. To je razvučena perspektiva, koja iz svakog ugla gledanja djeluje deformisano, osim iz one jedne - prave tačke gledišta.
NN: Kako nastaju Vaši radovi, počevši od ideje pa sve do realizacije?
MUŠANOVIĆ: Kao prvo treba da obratim pažnju na temu koju želim obraditi, da bih stvorio idejno rješenje skice. Zatim digitalno dizajniram skicu i onda prelazim na realizaciju na već određenoj plohi, bio to asfalt ili zid.
NN: Ulična umjetnost počela se razvijati sedamdesetih godina, međutim to je ljudima malo poznato... Pojavom društvenih mreža kao da je došlo do eksplozije ovog pravca, no iz vašeg ugla, šta je doprinijelo da ulična umjetnost postane sve popularnija i zastupljenija?
MUŠANOVIĆ: Dijelim mišljenje kada je riječ o ekspanziji ovog pravca umjetnosti. To je doživjelo svoj procvat upravo s porastom popularnosti društvenih mreža. Umjetnici svoje radove jednim klikom odmah dijele sa cijelim svijetom i to je ta vječnost same slike načinjena kroz fotografiju. Poznato je svima da 3D ulično slikarstvo bude izgubljeno relativno brzo zbog vremenskih prilika.
NN: Ulični umjetnici se obraćaju direktno ljudima i ostavljaju trag kroz stvaranje na ulicama gradova širom svijeta. Za Vaše radove nisu potrebne ulaznice, grandiozni izložbeni saloni - vi ste prisutni odmah i dostupni svima. Da li je to mana ili prednost?
MUŠANOVIĆ: Veličina street arta jeste upravo u tome da je dostupna slučajnim prolaznicima, koji vrlo često nisu posjetioci izloženih radova u za to predviđenim prostorima. Prednost ove ulične umjetnosti jeste što se sasvim neočekivano mogu ugovoriti poslovne suradnje sa ljudima koji to cijene, a koji su se tu desili nenamjenski. Rekao bih da je jedina mana prolaznost ovih slika, ali opet naglašavam da je fotografija ta koja živi.
NN: Zasigurno je Benksi jedan od najpopularnijih uličnih umjetnika, u toj sferi donio je dozu intrige, ko je vaš uzor?
MUŠANOVIĆ: Rekao bih da nemam neki uzor u 3D umjetnosti, ali da inspiraciju crpim iz onoga što nas okružuje, to jeste same prirode.
NN: Da ste strip-junak ili lik iz crtića, ko biste voljeli biti?
MUŠANOVIĆ: Zanimljivo i simpatično pitanje. Bio bih Son-Goku iz mog omiljenog anime crtića "Dragon Ball Z".
NN: Slikali ste svuda po svijetu, ali koliko je Vaših radova u Bosni i Hercegovini?
MUŠANOVIĆ: Kao što ste naveli, slikao sam van granica naše države, ali također i u Bosni i Hercegovini, samo ne tako puno koliko u svijetu. Zbog toga kažem da bih želio da se i kod nas cijeni umjetnost koliko je cijene ljudi vani.
**Njegovi radovi se mogu pogledati na Facebook stranici i Instagram profilu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
