Vizuelna umjetnost

Pratite nas na Google news

Kulturni spomenici diljem svijeta pretvoreni u pepeo

Kulturni spomenici diljem svijeta pretvoreni u pepeo
Foto: N.N. | Kulturni spomenici diljem svijeta pretvoreni u pepeo
Minja Šuković

Protekle sedmice jedan od najpoznatijih simbola Pariza, čuvena katedrala Notr Dam, zahvaćena je ogoromnim požarom, koji je progutao veliki dio ove osam vijekova stare građevine. Cijeli svijet je s tugom posmatro i strepio šta će se dogoditi s najljepšom gotičkom katedralom, ali nažalost, osim ovog spomenika Pariza, mnoge su građevine od kulturnog i istorijskog značaja gorjele u istoriji.

Notr Dam je duga 128 i široka 48 metara. Katedralom su dominirala dva tornja visoka 69 metara, do kojih je vodilo 387 stepenica. Iako su vatrogasci uspjeli spasiti konstrukciju objekta od urušavanja, plamen je progutao krovnu drvenu konstrukciju dužu od 100 metara te dobar dio njene unutrašnjosti, kao i zvonik visok oko 92 metra.

U katedrali je čuvana jedna od najvažnijih relikvija katoličkog svijeta - Hristova trnova kruna - koja je, srećom, spasena.

Katedrala je i glavno mjesto radnje slavnog romana "Zvonar crkve Notr Dam" Viktora Igoa. Igo je, navodno, smjestio radnju romana u ovu katedralu kako bi povećao naklonost publike prema njenoj veličanstvenoj arhitekturi.

POŽAR I U ČUVENOJ DŽAMIJI AL AKSA

Dok je gorjela katedrala Notr Dam u Parizu, gorio je i dio Al Aksa džamije u Jerusalimu, trećeg najsvetijeg mjesta za muslimane. U ovom požaru izgorjela je jedna prostorija za klanjanje, no požar se na svu sreću nije proširio dalje.

Požar je izbio u čuvenom kompleksu džamije Al Aksa u Jerusalimu baš u isto vrijeme kada je plamen razorio katedralu Notr Dam u Parizu. Snimci koji su se pojavili na društvenim mrežama prikazuju dim i vatru, koji se vide kako izlaze iz krova molitvene sobe Marvani, u kojoj Palestinci petkom obavljaju molitvu.

Palestinska novinska agencija navela je da je požar uspješno ugasila vatrogasna brigada Islamskog vakufa.

Marvani soba za molitvu nalazi se ispod jugoistočnog ugla Brdo hrama, muslimanima poznata i kao Haram al Šarif. Na tom mjestu je sagrađena kupola na stijeni, a nedaleko od nje je džamija Al Aksa.

Azam al Hatib, generalni direktor Jerusalimskog vakufa i Odjeljenja za poslove džamije Al Aksa, rekao je jordanskoj televiziji Al Mamlaka da je požar izbio u dvorištu te da je uzrok najvjerovatnije dječja igra u tom području.

UNIŠTEN NACIONALNI MUZEJ BRAZILA

U septembru prošle godine veliki požar je zahvatio 200 godina star Nacionalni muzej u Rio de Žaneiru, jedan od najstarijih u Brazilu, a uništen je ogroman broj artefakta, od arheoloških pronalazaka do istorijskih memorabilija.

"Uništenje zgrade i kolekcija neprocjenjiv je gubitak za Brazil", rekao je predsjednik te zemlje Mišel Temer, koji je dodao da je 200 godina rada, istraživanja i znanja zauvijek izgubljeno.

Portparol vatrogasaca je istakao da su neki eksponati iz muzeja spaseni, te da su uz pomoć zaposlenih u muzeju uspjeli da sklone mnogo stvari iz tog zdanja. Požar je počeo oko 19.30 po lokalnom vremenu.

Muzej je osnovan 1818, a u njemu se nalazilo nekoliko ključnih kolekcija, uključujući egipatsku kolekciju, grčko-rimske artefakte, paleontološku kolekciju, u kojoj se nalaze kostur dinosaurusa pronađen u regiji Minas Gerais i najstariji ljudski fosil pronađen u Brazilu. Muzej je ukupno posjedovao više od 20 miliona vrijednih predmeta.

Brazilski ministar kulture Seržio Leitao izjavio da je požar vjerovatno izazvan kratkim spojem ili papirnim balonom na vruć vazduh, koji je možda sletio na krov. Takvi baloni su tradicija u Brazilu i često izazivaju požare.

IZGORIO NAJSTARIJI FOSIL

"Prva Brazilka" Lusija, fosil žene star 12.000 godina, u potpunosti je izgorjela u požaru koji se desio u Nacionalnom muzeju u Rio de Žaneiru.

"Lusija je neprocjenjiv gubitak za sve one koje je zanimala istorija civilizacije", rekao je direktor Nacionalnog istorijskog muzeja Paulo Knaus. Lusija je prvi ljudski fosil otkriven u Brazilu 1970. tokom arheoloških iskopavanja, koja je predvodila francuska antropološkinja Anet Lamin-Emperer. Koristeći kao šablon Lusijinu lobanju, naučnici s Univerziteta u Mančesteru rekonstruirali su njeno lice, a potom je izrađena bista, koja je bila izložena u muzeju.

HILANDAR U PLAMENU

Veliku materijalnu štetu požar je počinio i na 900 godina starom srpskom manastiru Hilandaru smještenom na planini Atos (Sveta gora) u Grčkoj.

U požaru je uništen veliki broj prostorija za prihvat hodočasnika, nekoliko od jedanaest manjih crkava u sklopu manastira, veći dio krova, prostor u kojem se nalazio upravni dio te vrijedne freske, ali nije nastradao niko od redovnika.

Požar je ugašen nakon 12 časova, a podaci o šteti nastaloj u manastiru izgrađenom 1188. još nisu poznati. U požaru su izgorjele freske iz 17. i 18. vijeka neprocjenjive vrijednosti. Hilandar je podigao Stefan Nemanja, a on je središte srednjovjekovne srpske književnosti i kulture. Danas je pod zaštitom UNESCO-a.

"LA FENICE" OPERA NA OTVORENOM U VENECIJI

Katastrofalan požar je zahvatio i operu "Teatro La Fenice" 1996. godine u Veneciji. Električari su htjeli inscenirati mali požar na kraju radova, jer ih nisu stigli završiti, ali sigurnosni sistemi nisu funkcionisali pa su na kraju spalili sve. To je bio drugi put da ova opera gori do temelja te su za požar okrivljeni električari Enriko Karela i njegov bratić Masimilijano Marčeti. Njih je venecijanski sud osudio u martu 2001. za izazivanje požara.

1774. izgorjela je zgrada dotadašnje opere "San Benedetto", koja je bila glavna operna kuća grada na laguni, a zbog koje je izbio spor između vlasnika zgrade porodice Venier i društva koje je upravljalo operom - netom prije obnove zgrade. Kad je sud riješio spor u korist porodice Venier, društvo je odlučilo da izgradi potpuno novi objekt na Campo San Fantinu u duhu klasicizma. Gradnja nove zgrade započela je u junu 1790. i trajala je do maja 1792. Nova zgrada nazvana je simbolično "La Fenice", da se naglasi opstanak društva, koje je opstalo uprkosu požaru i gubitku četvrtine njegovog vlasništva. "La Fenice" je svečano otvorena 16. maja 1792. operom Giovannija Paisiella.

Već početkom 19. vijeka "La Fenice" je imala veliku evropsku reputaciju.

Ponovo je "La Fenice" izgorjela u novembru 1836, ali je brzo obnovljena po projektu braće Tomasa i Đovanija Batiste Meduna, a vrata je otvorila publici 26. decembra 1837.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata "La Fenice" nije radila, ali je odmah nakon rata ponovo postala pozornica koja je poput magneta privlačila mnoge velike svjetske pjevače i dirigente - sve do nesmotrenog poteza električara tokom renoviranja.

ISTANBUL, AJA SOFIJA

Aja Sofija (grčki: Ἅγια Σοφία (Agia Sofija), tj. Sveta mudrost) građena je od 408. do 415. godine. Dovršena je 10. oktobra 415. godine, ali je uništena u požaru usred pobune Nika 532, kada je vizantijski car Justinijan I zamalo izgubio prijestol. Međutim, on je odmah naredio njenu obnovu te je ponovo izgrađena za samo pet godina (537.) i odmah je postigla svjetsku slavu. Gradili su je arhitekta Antemije iz Trala i matematičar Izidor iz Mileta.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije