Jajoi Kusama, legendarna japanska umjetnica prepoznatljiva po motivima tufni, bundevama i čuvenim „Infinity Rooms“ instalacijama, preminula je u 97. godini u bolnici u Tokiju, potvrđeno je iz njenog studija.
Kusama je ostavila dubok trag u svjetskoj kulturi. Njen rad, koji je obuhvatao sve od instalacija i skulptura do cijelih soba prekrivenih tačkama, bio je neodvojiv od njenog unutrašnjeg svijeta.
Dobrovoljno boravila na psihijatriji
Decenijama je dobrovoljno boravila u psihijatrijskoj ustanovi u Šindžukuu, gdje je nastavila da stvara do samog kraja. Kao uzrok smrti navodi se otkazivanje organa, prenosi Telegraf.
Pročitajte više:
Kusamino umjetničko izražavanje bilo je duboko utemeljeno u njenom teškom djetinjstvu u gradu Macumotu, u prefekturi Nagano. Odrasla je u strogoj i autoritarnoj porodici, a traumatični odnosi sa roditeljima, naročito sa majkom, ostavili su trajne posljedice na njenu psihu. Halucinacije koje je doživljavala još kao djevojčica – vizije mreža i tačaka koje prijete da je progutaju – postale su osnovni gradivni element njene umjetnosti. Kroz svoj rad pokušavala je da se suoči sa strahom od seksualnosti i sopstvenim mentalnim izazovima, težeći ka onome što je nazivala „samoponištenjem“ unutar beskonačnih obrazaca.
Njujorške godine i svjetska slava
Nakon školovanja u Kjotu, Kusama se preselila u Sjedinjene Američke Države krajem pedesetih godina prošlog vijeka. Period proveden u Njujorku (1958–1972) bio je ključan za njenu karijeru. U to vrijeme je, prema riječima umjetnika Marija Ambrozijusa, svojim provokativnim performansima i umjetničkim akcijama postala prepoznatljivija figura čak i od Endija Vorhola. Njeni radovi poput „Infinity-Net“ slika i skulptura bundeva postali su kultni. Posebno se pamti njen performans „Narcisov vrt“ na Bijenalu u Veneciji 1966. godine, koji je izvela samoinicijativno, bez zvaničnog poziva organizatora.
Komercijalni uspjeh i filozofija vječnosti
Povratak u Japan sedamdesetih godina obilježio je novi početak. Iako se dobrovoljno povukla u bolnicu, njena karijera je doživjela nevjerovatan uspon. Postala je globalna ikona čije su izložbe, poput one u Muzeju Ludvig u Kelnu, privlačile stotine hiljada posjetilaca. Njene bundeve na ostrvu Naošima i saradnje sa luksuznim modnim kućama, kao što je Luj Viton, dodatno su učvrstile njen status.
U svojim djelima Kusama se često vizuelno stapala sa okolinom koristeći kamuflažu kako bi nestala u sopstvenim šarama. Njena životna filozofija bila je usmjerena ka tome da kroz umjetnost pobijedi smrt i da njena vizija ljubavi i čovječanstva nastavi da živi vječno.