BANJALUKA - Spiridon Špiro Bocarić bio je srpski slikar, publicista, prvi upravnik Muzeja Vrbaske banovine (danas Muzej Republike Srpske), a bio je zainteresovan za proučavanje narodnog stvaralaštva, etnografiju, paleontologiju, mineralogiju i fotografiju.
Posebno su zanimljiva njegova izučavanja prirodnih ljepota, predjela i etnografije Vrbaske banovine, te je objavio prvi turistički vodič Vrbaske banovine, koji Muzej Republike Srpske danas čuva u svom fundusu.
Pored toga, Bocarić je uradio i dokumentarni film "Gradovi i predjeli Vrbaske banovine", prikazujući i izučavajući autentičnost ovog dijela države.
"Špiro Bocarić je izdao prvi turistički vodič 'Vrbaska banovina', štampan u Ljubljani 1937. godine, na četiri jezika, srpskom, njemačkom, francuskom i engleskom, koji je bogato ilustrovan fotografijama i propratnim tekstom", rekla je za "Nezavisne" Slavka Mirosavljević, istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica u Muzeju Republike Srpske.
U svom vodiču Špiro obilazi neke od najljepših predjela ovog dijela zemlje, kao što su Banjaluka, Bočac, Jajce, Mrkonjić Grad, Manjača, Ključ, Bihać, Glamoč, Doboj, Tešanj i drugi.
"Bocarić prikazuje rijeke, jezera, vodenice, ostatke srednjovjekovnih gradova, planine, zatim svakodnevni život, pijace, narodne nošnje i običaje, čobane, stada ovaca, pa čak i groblja", dodala je Mirosavljevićeva.
Prvi direkror Muzeja, a ujedno i njegov prvi kustos, bio je jedan od najvećih dokumentarista prirodnih ljepota.
"Ostavio je na stotine radova, slika sa motivima iz svakodnevnog života tematski vezanih za Bosnu, po kojima su štampane razglednice, na kojima prikazuje atmosferu zemlje na početku 20. vijeka", dodaje Mirosavljevićeva.
Svi ovi predjeli izuzetno su inspirativni, ne samo za lokalne posjetioce.
"Vrbaska banovina, odnosno Bosanska Krajina zauzima centralni položaj u državi. Taj njen geografski položaj i prirodne ljepote, rijeke Una, Sana, Vrbas, Bosna, bogata ljekovitim izvorima i živopisnim predjelima, i pašnjacima, kao i istorijskim spomenicima, etnografski živopisna, bili su razlog za posjete velikog broja stranaca i putopisaca", dodala je Mirosavljevićeva.
Ovaj svestrani umjetnik je zaslužan za začetke filmske umjetnosti u Vrbaskoj banovini, a od svih njegovih filmova sačuvan je "Gradovi i predjeli Vrbaske banovine".
"Snimao je kamerom na traci širine 16 mm reportaže 1937. godine, zatim nekoliko dokumentarnih i putopisnih filmova, od kojih je samo jedan sačuvan. Film je restauriran i digitalizovan 2007-2008. godine. Muzička podloga za film je djelo Vlade Miloševića, filmski snimatelj je Miloš Paliković, a digitalnu montažu je uradio Miloš Mlađenović", objašnjava Milosavljevićeva.
Montaža filma je urađena u saradnji Muzeja Republike Srpske, kao vlasnika filma, Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, Kinoteke Jugoslavije - Beograd, Radio-televizije Beograd i Televizije Republike Srpske.
"Bocarić je bio inovator u odnosu na sredinu za koju je stvarao, opredjeljenju i shvatanju misije umjetnosti i očuvanju kulturne baštine. U mnogo čemu ovaj daroviti umjetnik predstavlja osobenu ličnost u kulturnom i društvenom životu Banjaluke tog vremena", rekla je Slavka.
Ona dalje navodi kako je Bocarić prepoznao značaj filma u vrijeme kada on nije bio toliko dostupan i zastupljen medij.
"Putovao je po Vrbaskoj banovini, predavao o vrijednostima nacionalne baštine i značaju očuvanja s namjerom da animira ljude i prikupi što više narodnih nošnji bogato ukrašenih, mnogobrojnih primjeraka vezova s ornamentima koje je proučavao i opisao u publikaciji 'Ornamentika Vrbaske banovine'", objasnila je muzejska savjetnica.
Bocarić je zaslužan i za prikupljanje i očuvanje brojnih predmeta, a procjenjuje se da je oko trećine fundusa Muzeja Republike Srpske prikupljeno za vrijeme njegovog vođenja ove ustanove.
"Uložio je ogroman trud da sakupi i obezbijedi materijalna sredstva za otkupljivanje, ukazujući na važnost institucije, svojim predavanjima i animiranjem učenih ljudi. Mnogi pojedinci su poklanjali razne vrijedne istorijske predmete, odjeću, vezove, oružje, oruđe i ostalo", pojasnila je Mirosavljevićeva.
Ona zaključuje da je Špiro Bocarić bio izuzetno jaka ličnost, snažnog temperamenta i izuzetne energije.
"Bocarić je bio umjetnik širokog spektra, interesovanja, pionir i utemeljitelj razvoja likovne kulture i muzeološke prakse na ovim prostorima. Kulturna istorija će ga pamtiti kao slikara, zaljubljenika u kulturnu baštinu Krajine, kojoj je dao veliki lični doprinos", zaključila je Mirosavljevićeva za "Nezavisne".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.