BANJALUKA - Izložba "Priča o jednom stručnjaku za knjigu", autorke Vanje Šmulje, svečano je otvorena danas, 17.novembra, u Izložbenom salonu Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske (NUB RS).
Kako je kazala Ljilja Petrović Zečić, direktorica Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske, institucija na čijem je čelu izložbom "Priča o jednom stručnjaku za knjigu" obilježava 30 godina od smrti Dušana J. Đonovića (1920-1995), svog najznačajnijeg legatora.
"Predstavljen je kao bibliotekar, bibliofil i 'stručnjak za knjigu', kako je oslovljen u jednoj posveti. Posebna pažnja posvećena je knjigama koje imaju svojstva kulturnog dobra - staroj knjizi od 16. do 19. vijeka i emigrantskim izdanjima kao rijetkoj knjizi", rekla je Zečićeva.
Vanja Šmulja, autorka izložbe i viši dokumentarista, kaže da je Dušan J. Đonović bio jedan od predstavnika srpske inteligencije u emigraciji nakon Drugog svjetskog rata i jedan od onih ljudi čije je djelovanje ostavilo traga u nacionalnoj istoriji.
"Nažalost, decenije sistematskog, izuzetno marljivog i preciznog rada komunističke propagande, izbrisale su iz istorije sve tragove koji nisu slijedili ideološki put Komunističke partije Jugoslavije. Kao sljedbenika nezvaničnog toka novije istorije jugoslovenskih naroda, nakon dioba i seoba, put ga odvodi daleko od otadžbine. Uprkos tome, misija očuvanja srpskog nacionalnog bića obilježila je sav njegov život. To se ogleda i u njegovoj ličnoj biblioteci u kojoj su svoje mjesto našle knjige brojnih naših autora koji su dijelili istu sudbinu apatrida", kazala je Šmulja.
Ona dodaje da zapisi i posvete na knjigama, kao i pisma i poruke koje su u njima ostale, svjedoče o misiji duhovnog Pijemonta, ne samo srpskog, već svih jugoslovenskih naroda.
"Svoju ulogu u tome imala je i biblioteka u kojoj su ostali sačuvani materijalni tragovi te ideje. Sa svih strana rasijanja knjige su stizale Dušanu Đonoviću kao stručnjaku za knjigu, bilo kao pretplatniku, bilo kao poklon ili uz kurtoazno pismo s pozdravima u kojem se kao uzgred spomene da knjige 'koštaju šest dolara, ako imate, pošaljite.' Kao urednik Rezolucija Ujedinjenih nacija, bibliotekar, a potom direktor pravnih biblioteka na dva američka koledža i nadasve pasionirani bibliofil - ostavio je za sobom zbirku knjiga izuzetne vrijednosti koju je, kao legat, zavještao Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske", rekla je Šmulja, navodeći da je legat zapravo porodična biblioteka koju je Dušan naslijedio od oca Jovana Đonovića, o čemu svjedoče posvete upućene Jovanu, njegovi autografi, kao i zapisi, marginalije i drugi tragovi čitanja koji su na knjigama ostali.
Životni put predaka, navodi Šmulja u nastavku, ostavio je traga u Đonovićevom privatnom i profesionalnom životu, ali i u zbirci koju je zavještao Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske.
"U njoj pronalazimo veliki broj djela srpske inteligencije u emigraciji koja su objavljena nakon Drugog svjetskog rata, na srpskom jeziku i isključivo van granica bivše Jugoslavije. Ova literatura, koja predstavlja dragocjenost iz aspekta izrade srpske retrospektivne bibliografije, ujedno je i dragocjeno svjedočanstvo o djelovanju srpske inteligencije u emigraciji i životima njenih predstavnika", ističe Šmulja.
Zbirka koju je ostavio NUB RS, otkriva Šmulja, sadrži više od 4.000 publikacija i pored kapitalnih djela iz oblasti prava iz 17, 18. i 19. vijeka, pisanih na nekoliko jezika, sadrži i srpske pravne časopise.
"Status stare knjige kao kulturnog dobra, po važećem Zakonu o kulturnim dobrima, ima više od stotinu knjiga iz ove zbirke. Najstarija među njima je iz 1558. godine", podvlači Šmulja, uz napomenu da je veliki dio starih knjiga iz ove zbirke u neočekivano dobrom stanju.
Pored poveza koji imaju nesumnjivu estetsku vrijednost koja upućuje na to koje knjige su predstavljale pravu dragocjenost Dušanu J. Đonoviću, kako je navela autorka izložbe, postoji i jedna grupa knjiga čiji povezi su isključivo kurativne prirode, i to preventivne.
"U pitanju je literatura koju su jugoslovenski politički emigranti nakon Drugog svjetskog rata objavili na srpskom jeziku isključivo van granica otadžbine i koja je potencijalno značajna iz aspekta prevrednovanja novije nacionalne istorije i književne istoriografije. Sve ove knjige povezane su jednoobrazno. Ispod originalne naslovne strane stavljen je karton, a iznad prozirni plastični omot, čime je broširanim izdanjima, nerijetko štampanim na izuzetno kiselom papiru, znatno produžen vijek trajanja", navela je Šmulja.
Ove knjige iz legata, po njenim riječima, predstavljaju pravu rijetkost.
"Prema Zakonu o bibliotečkoj djelatnosti, kao međuratna emigrantska izdanja imaju status rijetke knjige i vrijednost kulturnog dobra od izuzetnog značaja. Stare i rijetke knjige iz legata Dušana J. Đonovića, kao i život i djelo Jovana Đonovića u kontekstu kriterijuma za određivanje kulturnog dobra od izuzetnog značaja, čine ovu zbirku dragocjenom", zaključuje Šmulja.
Izložba će za posjetioce biti otvorena do 10. decembra.
