Vizuelna umjetnost

Vrijedne ženske ruke otimaju derventski vez od zaborava (FOTO)

Vrijedne ženske ruke otimaju derventski vez od zaborava (FOTO)
Foto: N.N. | Vrijedne ženske ruke otimaju derventski vez od zaborava (FOTO)

DERVENTA – Izložba ručnih radova sa motivom derventskog veza, pod nazivom "Vrijedne ženske ruke čuvaju tradiciju od zaborava", otvorena je u srijedu, 28. februara, u prostorijama Narodne biblioteke "Branko Radičević" u Derventi.

Mirjana Plisnić, direktorka biblioteke, kazala je za "Nezavisne novine" da su izložbeni radovi nastali u radionici veza, šivenja i oslikavanja predmeta koju je ustanova, na čijem je ona čelu, organizovala u saradnji sa Udruženjem žena "Derventa" iz želje da tradiciju otmu od zaborava i upoznaju mlađe generacije sa ljepotama njihovog kraja.

"Imamo uspješnu saradnju sa članicama Udruženja žena, sa kojima smo i prije realizovale mnoge uspješne projekte i radionice. Mi smo iz naše Muzejske zbirke preuzele motive derventskog veza, isključivo srpske nacionalnosti, iz želje da taj vez malo više plasiramo u javnosti u cilju očuvanja tradicije ovog kraja. Tako smo došle na ideju da realizujemo radionicu na kojoj su prisustvovale žene raznih uzrasta i negdje u trajanju od dva mjeseca radilo se na tome da se na raznim predmetima, torbama, majicama, stolnjacima, jastučnicama izvezu motivi  veza karakterističnog za kraj Dervente", priča Plisnićeva.

Prema njenim riječima, izložba je postavljena da bi se vidio prvi korak koji je napravljen u okviru radionice.

"Mi ćemo i dalje nastaviti našu saradnju i radionicu derventskog veza, jer želimo da da se ovi primjerci nađu na mnogim predmetima, od suvenira, rokovnika, raznih majica, torbi i slično. Nadam se da ćemo u tome u narednom periodu i uspjeti", kazala je ona.

Dodaje da svaki kraj ima neki vez, jedinstven po detaljima, baš kao što je zmijanski vez unikatan po tome što je isključivo u plavoj boji sa specifičnim motivima.

"Derventski vez karakterišu crvena, žuta, plava i crna boja sa vegetabilnim znakovima, uzorcima grana, ruža, cvjetova i slično. Žene su se prije više bazirale na te motive i oni su krasili vez ovog kraja. Trudimo se u okviru naše muzejske djelatnosti da što više popularišemo tradiciju i običaje, a u narednom periodu planiramo i izložbu zbirke tekstila. Već unazad pet godina radimo na konzervaciji i restauraciji tog tekstila i nadam se da ćemo ove godine prirediti i tu izložbu. Želimo da ljudi vide kako je to nekada izgledalo, jer to su sve radovi koje su žene ručno izrađivale, oni su unikatni, jer jednom kada nešto napravi rukom i izvezeš, to je jedinstveno i teško je ponovo uraditi da bude 100 odsto identično", objašnjava Plisnićeva.

Ističe da je cilj da derventski vez dođe do svakoga, i mlađih, ali i starijih ljudi da bi se sačuvala ta ljepota ručnog rada.

"Izložba će biti otvorena do sljedeće srijede, 6.marta, jer planiramo da izložbeni prostor renoviramo. Nakon radova biće postavljene i nove izložbe, nastavićemo sa radionicama, i nadam se da ćemo do ljeta, do nekih vašarskih dana, imati više predmeta sa motivom derventskog veza koje će se moći i prodavati", kazala je Plisnićeva.

Jovanka Popović, članica Udruženja žena "Derventa" istakla je u razgovoru za "Nezavisne novine" da je zahvalna Narodnoj biblioteci, Gradskoj upravi i gradonačelniku Miloradu Simiću, za podršku prilikom održavanja radionice, ali i prethodnih aktivnosti, kao što je ekonomsko osnaživanje žena.

"Sa radom veza smo počele prije tri godine, prvo sa zmijanskim vezom, nakon posjete Udruženju žena 'Duga' u Banjaluci, a prije godinu dana smo odlučile da uradimo nešto i po pitanju derventskog veza, koji je interesantan za naš kraj. Jako je lijep, slikovit i šarolik, a njega su nekada žene vrijedno radile. One nisu imale ni pametne telefone, niti su mogle nešto kopirati, jednostavno su samoinicijativno bile kreativne. Oko 20 žena je uključeno u naš rad, ima i mladih djevojaka koje ponekad dolaze, kada im obaveze dozvole", kazala je Popovićeva.

Izložbu ručnih radova, postavljenu u okviru Etnološke postavke Zavičajne zbirke Narodne biblioteke, možete pogledati do 6.marta, svakim radnim danom od 7.30 do 15.30 časova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije