Da je danas živ, Vinsent van Gog bi bio jedan od najbogatijih slikara na svijetu i od prodaje svojih remek-djela mogao bi obezbijediti život na visokoj nozi i sebi i svim svojim potomcima.
Jedna od najskupljih slika na svijetu je upravo njegovo djelo "Portet dr Gašea", koje je prodato 1990. godine za 82,5 miliona dolara.
Iako je danas najcjenjeniji umjetnik, za života je bio najsiromašniji od svih slikara. Dok je bio živ uspio je 1890. godine prodati samo jedno platno "Crveni vinogradi" i to za samo 30 dolara.
I danas, 121 godinu nakon njegove smrti, djela Van Goga na aukcijama dostižu rekordne cifre od kojih se običnom smrtniku zavrti u glavi.
Van Gog, kojeg smatraju jednim od najvećih slikara u istoriji evropske umjetnosti, rođen je 30. marta 1853. godine u malom gradu Zundertu u Holandiji.
Ovaj, jedan od najoriginalnijih i najtemperamentnijih slikara u istoriji slikarstva, odrastao je uz oca sveštenika, majku Anu Korneliju, tri sestre Anu, Elizabet i Vileminu i dva brata Kora i Tea, za kojeg je bio posebno vezan i koji mu je postao jedan od najboljih prijatelja i oslonac u životu.
Teo će cijelog života pomagati svog starijeg brata.
Poslije završenih škola, Van Gog je rukovodio umjetničkom galerijom svog strica u Hagu. Kasnije su otvorene i galerije u Parizu i Londonu.
Van Gog je mnogo volio da čita, posebno Bibliju, tako da je 1876. godine napustio galeriju i postao propovjednik u jednom radničkom naselju kraj Londona. Svoje školovanje je nastavio u Amsterdamu, na studijama teologije. Međutim, uvidjevši da su studije jako teške, napustio ih je, ali je i dalje bio čvrsto uvjeren da je sveštenički poziv ono čime će se baviti.
Ali, posao propovjednika laika nije išao onako kako je očekivao, pa se okrenuo umjetnosti.
"Od tada se sve za mene promijenilo", napisao je 1880. godine, deset godina prije samoubistva u Uver-sur-Oisu. Deset godina, tokom kojih ga je moralno i finansijski podržavao brat Teo i omogućavao mu razvoj slikarskog talenta.
Počinje kao slikar siromašnih, radnika i seljaka. "Seljaci uz zdjelu krumpira" iz 1885. godine predstavljaju njegovo prvo važno djelo - u mračnim tonovima.
Nakon razdoblja života u Antverpenu, 1886. godine se pridružio svom bratu Teu u Parizu, gdje upoznaje slikare Tuluz-Lotreka, Žorža Seroa, Pola Gogena i Sezana, s Luvrom i s japanskim estampama, koje će imati kasnije uticaja na njegovo slikarstvo. Iako je mogao da slika jako mnogo, njegove slike niko nije htio da kupi, a psihičko stanje slikara je bilo daleko od stabilnog.
U februaru 1889. godine, Van Gog napušta Pariz i odlazi u Arl, gdje je našao nadahnuće za svoje slike. Pod suncem Provanse njegov stil slikanja se mijenja, boje postaju izraženije i najčešće koristi žutu, zelenu i plavu. Slika na način koji je nemoguće imitirati. Remek-djela koja su nastale u tom periodu su "Spavaća soba" i "Zvjezdano nebo".
Sanjajući o tome da živi povezan sa drugim slikarima, poziva Pola Gogena da mu se pridruži u Arlu. Živjeli su i radili zajedno dva mjeseca, kada se njihovi odnosi pogoršavaju.
Vrlo brzo se pokazalo da između njih postoje nepremostive suprotnosti: to je otišlo tako daleko da je jedne noći u diskusiji Van Gog u svom neuravnoteženom stanju navalio na Gogena da ga zakolje. Te iste noći, vjerovatno u napadu ludila, Van Gog sebi odsjeca uvo i sutradan ga stavlja u kovertu i odnosi svojoj ljubavnici, prostitutki. Gogen odlazi u Pariz, a Van Gog je već sljedećeg dana hospitalizovan u psihijatrijsku bolnicu. Svjestan je da je u ludnici, ali između pojedinih nastupa strastveno radi - njegove boje kao da su dobile još više na intenzitetu. Bez predaha slika i crta, grčevito radi. Radi manijakalno, suludo, divlje. Radom nastoji nadvladati i samo ludilo, te svoje krize što se periodički ponavljaju. Kod njega se izmjenjuju časovi lucidnosti s teškim klonućima.
Proveo je dosta vremena u jednom azilu u San Remiju i tu nastavlja da slika. Tada su nastale neke kopije Mijea i Delakroe, ali i "Žuto klasje".
Zatim odlučuje da pređe u Pariz i nastanjuje se nedaleko od svog brata, živeći pod nadzorom doktora Gašea. Prvi dojam Van Goga o dr Gašeu je bio: "Mislim da je bolesniji od mene, ili možemo reći jednako."
Tada je njegov rad bio na vrhuncu i za dva mjeseca je naslikao 80 slika.
Slikao je žarkim bojama, a njegova ekspresivna djela prodorne snage neprevaziđena su u izražavanju psihičkih stanja i raspoloženja.
Dr Gaše je Van Goga, pretpostavlja se, liječio biljkom crveni naprstak, s kojom ga je Van Gog i naslikao, a danas se smatra da je ta biljka možda i djelovala na slikarevu percepciju žute boje, s obzirom na to da pacijenti koji se njome liječe vide sve oko sebe žućkasto.
Osim toga, sumnja se, takođe, da su ga mučile shizofrenija i manična depresija, koje takođe utiču na percepciju stvarnosti i raspoloženje.
Vjerovatno je jedna od posljednjih njegovih slika što ih je naslikao "Pšenična polja s vranama" ili "Žitno polje s gavranima".
U 37. godini, 29. jula 1890. godine depresivan, uznemiren, u trenutku paničnog predosjećaja strave pred novim nastupom, hvata revolver. U polju kraj puta naslanja se na deblo koje je slikao i odapinje oružje. Pištolj je nosio zbog šumskih životinja.
Umire nakon dva dana u svom krevetu. Brat Teo, koji je bio uz njega dok je umirao, prenio je njegove posljednje riječi: "Tuga će trajati vječno."
Pokopan je u Uver-sur-Oisu uz svog brata Tea, koji je preminuo šest mjeseci kasnije.
Uprkos velikim psihičkim problemima, Van Gog skoro da nije prekidao svoj umjetnički rad. Tokom osam godina on je naslikao oko 900 slika i hiljade crteža, mahom pejzaža, portreta i mrtve prirode. Njegova postimpresionistička djela su kasnije bila inspiracija za mnoge slikare koji su pripadali fovizmu i ekspresionizmu i donijela mu posmrtnu slavu.
Nepriznat za života, praćen mnogim nedaćama koje su ga bacale u duboku depresiju i nervno rastrojstvo, ovaj umjetnik nije dobio ništa zauzvrat za svoj iznimni genij.
Ali njegova djela i dalje žive, a stil Van Goga, koji odiše jarkim i živim bojama, ne može, a da ne uzburka maštu i probudi pažnju.
Citati
Šta god mi rekli o svijetu umjetnosti, on nije pokvaren. Slika je vjera. Ona nije izrađena samo rukama, nego nečim što izvire iz dubljeg izvora naših duša...
Isus Hrist je veći umjetnik od svih drugih umjetnika. Biti slikar je najbolja stvar odmah poslije biti Isus Hrist.
Vječno je pitanje, je li nam dano da prije smrti spoznamo samo jednu hemisferu. Što se mene tiče, odgovora nema, ali zvijezde me uvijek potiču na razmišljanje.
Nisam nikada čuo dobru propovijed o patnji, niti mogu zamisliti dobru, osim one slike Movea i rada Mijea... Propovijed postaje crna u usporedbi, čak i kada je propovijed dobra po sebi.
Najskuplje slike Vinsenta van Goga
"Portret dr Gašea"
82,5 miliona dolara
Kupio ju je japanski biznismen Rioei Saito 15. maja 1990. godine u Njujorku.
"Autoportret bez brade"
71,5 miliona dolara
Prodana je 19. novembra 1998. godine u Njujorku, a njen sadašnji vlasnik nije poznat javnosti.
"Žitno polje sa čempresima"
57 miliona dolara
Vlasnik te slike Vinsenta van Goga od 1993. godine je američki izdavač Valter Anenberg.
"Irisi"
53,9 miliona dolara
Australijski biznismen Alan Bond kupio je to remek-djelo u Njujorku 11. novembra 1987. godine.
"Suncokreti"
40,32 miliona dolara
Slika iz serije "Suncokreti" prodata je 30. marta 1987. godine u Londonu japanskoj firmi "Yasuda Comp".
Žena
Jedina žena koja je iskreno voljela Vinsenta van Goga bila je Margot Begeman.
Nju je upoznao nakon što se poslije određenog perioda provedenog na usavršavanju u Hagu sa svojim rođakom slikarom Antonom Moveom vratio roditeljima u Hajnen. Tu je neumorno radio i upoznao Margot. To je jedina žena koja mu je pružila iskrenu ljubav i voljela ga bez rezerve. Ona je sebi oduzela život kada joj je bilo zabranjeno da se uda za Van Goga.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.