Izložba pod nazivom "Uroboros" akademskog slikara Aleksandra Žmirića biće otvorena 14. jula, u 20 časova, u Salonu bana Svetislava Tise Milosavljevića u Banskom dvoru.
Publici u Banjaluci će biti predstavljeno 10 slika rađenih tehnikom ulja na platnu koje kroz taman kolorit donose dozu mističnosti.
Žmirić kroz svoje stvaralaštvo istražuje odnos između čisto vizuelnog iskustva i potrebe za narativom, a kustos izložbe je Mladen Banjac.
Osnovno akademsko obrazovanje iz oblasti likovnih umjetnosti mladi stvaralac stekao je na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci pod mentorstvom profesorice Borjane Međe, a izložba "Uroboros" dio je njegovog master rada.
Njegov rad je prepoznat i nagrađen više puta - 2022. godine dobija nagradu za slikarstvo Zavičajnog muzeja u Gradišci, a već naredne godine i nagrade Centra za kulturu i obrazovanje u Laktašima, kao i Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske.
Samostalno se predstavio izložbama "Opija" u Zavičajnom muzeju u Gradišci (2023), a potom na izložbi "Opija 2" u Centru za kulturu i obrazovanje u Laktašima (2024), te izložbom "Čas" u banjalučkoj galeriji "Plus" (2024). Istovremeno je učestvovao u značajnim grupnim izložbama, poput programa "Inter/Akcija 2023", održanog u Kamenoj kući tvrđave Kastel u Banjaluci i Salonu Muzeja grada Beograda.
Više o predstojećoj izložbi i svom stvaralaštvu Žmirić je govorio u intervjuu za "Nezavisne".
NN: U kom periodu su nastala pomenuta djela i šta Vas generalno pokreće da stvarate? Šta želite da iznesete pred publiku?
ŽMIRIĆ: Djela su nastala u posljednje dvije godine. Ne znam šta je to što me pokreće, samo slikam. Nemam ništa konkretno da me motiviše, samo želim da stvaram, to mi okupira veći dio misli, te nikad nije bilo upitno hoću li stvarati i kad, nego šta je to što ću stvoriti. Što se tiče publike, ne radim radove radi iznošenja pred istu, radim ih zbog lične potrebe, tako da pred publiku ne "želim" iznijeti ništa, nego jednostavno pokazati šta je to što sam stvorio.
NN: Uroboros je antički simbol vječnosti koji prikazuje zmiju koja grize vlastiti rep. Simbol predstavlja ostvarenje punog ciklusa, ciklus života i vječnost. Šta u Vašem slučaju predstavlja ovaj simbol koji je u imenu izložbe i na koji način se čita kroz ovu izložbu?
ŽMIRIĆ: Na ovo pitanje je najbolje odgovorio kustos izložbe Mladen Banjac u svom tekstu: "Koncept Uroborosa, točka života, zmije koja jede svoj rep, cikličnosti postojanja svega, prisutan je još od praistorijskih vremena i predstavlja jedan od arhetipova našeg poimanja svijeta i protoka vremena. U ovoj slikarskoj seriji on može da se posmatra kao nešto što će tek doći, a što se vjerovatno u prošlosti na neki drugačiji način već desilo. Tako i ova izložba ostavlja posmatraču niz pitanja koja se tiču svakog pojedinca u suočavanju sa onim što je bilo i što će doći."
NN: U Vašem stvaralaštvu prisutna je vrlo mračna, gotovo bizarna estetika. Koliku ulogu ima svjetlost u Vašim radovima i koliko je generalno bitan elemenat u slikarskom svijetu?
ŽMIRIĆ: Svjetlost je potrebna da bismo vidjeli šta je na slici, bez nje bi bio mrak. Bitna je to uloga. U mom radu svjetlost ima ulogu kao u bilo čijem drugom, samo je količina i pozicija iste to što daje na dramatičnosti.
NN: Kakva je uloga ljudskih figura na Vašim slikama?
ŽMIRIĆ: Nemaju konkretnu ulogu, igrom slučaja njihova forma mi je trenutno zanimljiva i podesna da se igram različitim kompozicijama. Uloga im je svedena na čisti materijal.
NN: U svom dosadašnjem radu koristili ste tehniku ulja na platnu. Da li ste razmišljali da eksperimentišete sa nekim drugim tehnikama i šta Vam ulje na platnu pruža što ne možete pronaći u drugim medijima?
ŽMIRIĆ: To ni sam ne mogu znati, ako slika zahtijeva drugu tehniku, moram se adaptirati. Ovoj seriji je odgovaralo ulje, jer s njim imam najveću kontrolu. Eksperimentacija je uvijek opcija, treba se igrati.
NN: Do sada ste imali nekoliko samostalnih izložbi, uključujući Zavičajni muzej u Gradišci, Galeriju "Plus" u Banjaluci i Galeriju Centra za kulturu i obrazovanje Laktaši. Ima li naše područje dovoljno izlagačkih prostora koji su dostupni mladim ljudima?
ŽMIRIĆ: Da je galerija bar upola koliko kladionica, gdje bi umjetnosti bio kraj.
NN: Kakvi su Vam planovi za budućnost u profesionalnom segmentu i šta biste voljeli da postignete?
ŽMIRIĆ: Plan mi je da nastavim slikati, imam puno ideja za nove slike. Naravno, volio bih izlagati ove radove još neko vrijeme, bar dok traju pripreme za idući projekat.
