Amazon, najduža rijeka na svijetu, prije 145 miliona godina vjerovatno je tekao u sasvim suprotnom smjeru od današnjeg, pokazala su istraživanja, prenose britanski mediji.
U sedimentnim stijenama u centralnom dijelu Južne Amerike pronađeni su ostaci minerala iz starijeg perioda Zemljinog razvoja, koji su najvjerovatnije onamo stigli iz istočnih dijelova kontinenta, a geolog Rasel Mejps vjeruje da se to dogodilo prije 145 miliona godina kada je Amazon tekao prema zapadu. Mejps će rezultate svojih istraživanja predstaviti na godišnjem kongresu američkih geologa koji će se od 22. do 25. oktobra održati u Filadelfiji.
Tome u prilog govori i činjenica da je starost stijenja južnoameričkog kontinenta različita na njegovom istočnom i zapadnom dijelu. Naime, na istočnom dijelu kontinenta stijenje je staro oko 2,5 milijardi godina, a zbog neprestanih geoloških aktivnosti u Andama, na zapadnoj su strani stijene puno mlađe.
Da je Amazon cijelo vrijeme tekao prema istočnoj strani, kao danas, u njenom sedimentu bili bi pronađeni mnogi minerali mlađeg datuma jer bi bili `isprani` s područja Anda, pretpostavlja Mejps.
On je objasnio da su sedimenti koji potiču s istočne strane bili isprani iz viših planinskih područja nastalih u periodu krede, dakle kada su se južnoamerička i afrička tektonska ploča razdvajale jedna od druge. Tada je rijeka vjerovatno tekla prema zapadu, šaljući sediment star oko dvije milijarde godina prema centralnom dijelu kontinenta.
Nakon toga se relativno nizak greben nazvan Purus, izdigao u sredini kontinenta protežući se u smjeru sjever-jug, što je Amazon podijelilo na dva toka, tako da je jedan dio oticao prema istočnoj strani, odnosno prema Atlantiku, a drugi prema zapadnoj, odnosno u smjeru Anda.
U kasnoj kredi minerali mlađi od 500 miliona godina počeli su ispunjati korito između planinskog andskog dijela na zapadnoj strani, a nakon više miliona godina kontinuiranog `zasipanja` korita, voda je probila sedimentni sloj počevši teći prema istočnom dijelu Južne Amerike, što je definisalo današnji tok.