Ikona ljepote i filmska diva Elizabet Tejlor, koja je u četvrtak, samo dan nakon smrti, sahranjena na groblju slavnih u Glendejlu, u Los Anđelesu, gdje počiva i njen veliki prijatelj Majkl Džekson, našalila se sa smrću.
Naime, Tejlorova je za života poželjela da na svoju sahranu zakasni 15 minuta, što joj je i ispunjeno.
Tako je ceremonija, koja je trajala sat vremena i tokom koje je Ris, glumičin unuk, na trubi izveo pjesmu "Amazing Grace", što je posebno dotaklo prisutne, počela kasnije nego što je zakazano.
Svjetski mediji dosta su spekulisali da bi Tejlorova, koja je umrla u 79. godini od kongestivnog zastoja rada srca, mogla biti sahranjena pored Ričarda Bartona, svoje velike ljubavi i čovjeka za kojeg se udavala dva puta, a koji je sahranjen u Švajcarskoj. Na tu temu pojavile su se kontradiktorne informacije. Naime, kako neki mediji prenose, glumica je uvijek govorila da želi biti sahranjena pored Bartona, dok drugi tvrde da je upravo ona insistirala da njeno tijelo počiva pored Majkla Džeksona, na groblju u kome je i sahranjena. Neki čak pišu da su njena djeca željela da je sahrane tamo gdje se nalaze njeni roditelji, ali slavna glumica nije pristala na to.
Komemoraciji, koju je vodio rabin Džeri Katler, prisustvovalo je oko četrdeset ljudi, najbližih prijatelja i rodbine glumice, a ceremonija je počela citiranjem pjesme Žerarda Hopkinsa "The Leaden Echo and the Golden Echo", koju je izveo glumac Kolin Farel.
Svih četvoro njene djece, kćerke Marija Barton-Karson i Liza Tod-Tivi te sinovi Kristofer i Majkl Vilding, ispratili su je u vječni život.
"Sanduk je bio zatvoren i prekriven gardenijama, ljubičicama, đurđevkom... Tejlorova je zakopana u Velikom mauzoleju, ispod mramornog Mikelanđelovog anđela", navodi se u saopštenju koje je porodica uputila medijima.
Svjetske televijske stanice prenijele su sliku duge kolone crnih limuzina koja je ušla na groblje "Forest Lon memorijal park" u Glendejlu, gdje su sahranjene holivudske zvijezde poput Hemfrija Bogarta, Klerka Gejbla i Džin Harlou. Takođe po glumičinoj želji, sahrani nisu prisustvovali predstavnici medija niti fotografi. Portparol policije Los Anđelesa kazao je da je razlog tako brze sahrane činjenica da se glumica preobratila u judaizam.
"Nigdje na svijetu ne postoji groblje s ovoliko slavnih ličnosti koje počivaju u miru", izjavio je Tom Lorenc, narednik losanđeleske policijske stanice.
Odlaskom Elizabet Tejlor svijet je izgubio veliku glumicu i hrabru ženu, koja je bila ikona 20. vijeka. Kao znak žalosti, sva pozorišta na Brodveju u petak uveče u 20 časova na minut su ugasila svoju rasvjetu.
U grob odnijela tajnu Džejmsa Dina
Američki novinar Kevin Sesams, koji je 1997. godine intervjuisao Elizabet Tejlor, tvrdi da je glumica sa sobom u grob ponijela tajnu da je sveštenik u djetinjstvu zlostavljao njenog kolegu Džejmsa Dina.
Sesams, koji je glumicu intervjuisao u njenom domu za američki časopis za osobe zaražene HIV-om i oboljele od AIDS-a, tvrdi da je tada Tejlorova sama skrenula s teme o humanitarnom radu u borbi protiv ovih bolesti i da mu je neslužbeno otkrila tu tajnu koju je obećao čuvati sve do njene smrti.
Glumica mu je tada, navodno, kazla da joj se Din povjerio i priznao da ga je zlostavljao njegov sveštenik kad je imao 11 godina.
"Kada je Džimi imao 11 godina umrla mu je majka i počeo ga je zlostavljati sveštenik. Mislim da ga je to proganjalo čitav život. U stvari, znam da jeste. Puno smo o tome razgovarali. Tokom snimanja 'Diva' cijele noći smo pričali i pričali, i to je jedna od stvari koju mi je priznao", kazala mu je Tejlorova tada.
Inače, slavna glumica i Džejms Din bili su veliki prijatelji. Ona je imala tek 24 godine kada je on umro 1955. godine, ubrzo nakon snimanja filma "Div".
Biografija
Elizabet Rosemond Tejlor rođena je u Londonu 27. februara 1932. godine.
Već sa 12 godina dobila je ugovor s filmskom kućom "Metro-Goldwyn-Mayer" i do svoje 17. godine snimila je čak pet filmova. Njeni najpoznatiji filmovi iz tog perioda su "Sintija" i "Život s ocem".
Od svoje 18. godine počinje da dobija ozbiljnije uloge i u narednih 10 godina snima blizu 15 filmova. Filmovi "Father of the Bride", "Mjesto pod suncem" i "Džin" donijeli su joj prve "Oscare" i nagrade Akademije. Godine 1960. dobila je ponudu vrijednu milion dolara, što je u to vrijeme bio apsolutni rekord, da glumi u filmu "Kleopatra". Ta uloga ju je proslavila. Sve do osamdesetih godina aktivno je snimala filmove, a tada se povlači s filmske scene. Tih godina počinje da glumi u pozorištu i osniva privatno pozorište. Prvog "Oscara" je dobila 1960. godine za film "Butterfield 8", gdje joj je partner bio tadašnji muž Edi Fišer, a drugog 1966. godine za film "Ko se boji Virdžinije Vulf". Glumila je od 1942. do 2003. godine. Nagradu za životno djelo dobila je 1997. godine, a 2000. godine i titulu dame Britanskog carstva. Udavala se osam puta i imala je četvoro djece.