Juvelir Petar Karl Faberže i njegov nakit sinonim su za luksuz i vrhunsku draguljarsku izradu, a slavna Faberžeova jaja ostala su njegove najimpresivnije i najpoželjnije kreacije. Nedavno je, prvi put nakon više od 90 godina, predstavljena nova Faberžeova kolekcija nakita, iako se originalna kompanija ugasila pedesetih godina prošlog vijeka, kako zbog nesretnih istorijskih okolnosti, tako i zbog neobične sudbine članova porodice Faberže.
Današnji potomci odlučili su da obnove porodičnu tradiciju.
Novu kolekciju pod nazivom "Les Fabuleuses" ("Prekrasne") predstavile su nedavno Tatjana i Sara Faberže, potomci originalnog osnivača kompanije, Gistava Faberžea. Njegov sin, Petar Karl Faberže, bio je slavni draguljar, koji je kuću učinio svjetski poznatom, dizajnirajući zadivljujuća uskršnja jaja po narudžbi ruskih careva.
Prepoznatljivo ukrašenu dijamantima i dragim kamenjem, novu kolekciju dizajnirao je čuveni pariski draguljar Frederik Zavi u saradnji sa kreativnom direktorkom Katarinom Flor. Ostali su vjerni originalnoj estetici kompanije, koja je osnovana daleke 1842. godine.
Kolekcija sadrži 100 komada luksuznog nakita, a osnovna tema bilo je more. Tako minđuše izgledaju kao pužići, prsten je poput morske zmije, a broš je morski konjic. Svi oni ukrašeni su stotinama prekrasnih dragulja vrhunskog kvaliteta i vrijednosti, brušenim tako da podsjećaju na svjetlucanje morske površine.
Cijena nakita iz nove kolekcije kreće se od 26.000 do nevjerovatnih 6,2 miliona funti, a biće prodavani u skladu sa savremenim trendovima kompanije, putem Interneta na njihovoj zvaničnoj stranici. Nakit je, takođe, moguće kupiti i u novoj prodavnici u Ženevi, ali je kompanija odbacila ideju da se otvaraju prodavnice u svjetskim metropolama.
"'Faberže' postavlja nove standarde u industriji luksuznog nakita", izjavio je izvršni direktor kompanije Mark Danhil i dodao: "Otvaranje mreže draguljarnica veliki je rizik. Oslonili smo se na originalni poslovni model. Ako neko razmišlja o kupovini ogrlice od milion dolara, zašto dizajner ne bi došao i pokazao mu tu ogrlicu na njegovoj jahti?"
Novi internet sajt komapnije daleko je od stila kupovine na stranicama "e-bay" ili "Amazon.com". Savjetnici prodaje, koji govore nekoliko jezika, dostupni su 24 sata na dan, a sa potencijalnim kupcima komuniciraju videolinkom, telefonski ili putem poruka. Savjetnik će zatim zainteresovanom klijentu lično dostaviti nakit gdje god se on nalazio u svijetu.
Kompanija "Faberže" nije proizvela novu kolekciju nakita od kada su je boljševici nacionalizovali poslije Oktobarske revolucije. Porodica je izgubila pravo na brend sa ovim imenom 1951. godine, a ime je kasnije korišteno u industriji parfema za promociju mirisa i kozmetike.
Originalni nakit i poznata juvelirska carska jaja postali su tokom proteklih decenija veoma vrijedni i traženi kolekcijski predmeti. Tokom godina mnogi izrađivači nakita širom svijeta nalazili su inspiraciju u Faberžeovim kreacijama i kopirali njegov dizajn.
U vlasništvu rudarske investicione grupe "Pallinghurst Resources" od 2007. godine, kada je formiran Savjet Faberžeovog naslijeđa, sa ciljem da očuva zaostavštinu i ime velike draguljarske kuće, osnovna djelatnost kompanije danas usmjerena je na izradu luksuznog nakita.
"Sanjala sam o ovom trenutku decenijama", izjavila je Tatjana Faberže povodom predstavljanja nove kolekcije i dodala: "Moja životna ambicija bila je da obnovim vrhunske standarde dizajna i izrade koji je karakterisao predivni rad mog pradjeda Petra Karla Faberžea."
Kuća "Faberže" svakako je najpoznatija po jedinstvenim, draguljima ukrašenim jajima, koje je Petar Karl Faberže izradio po narudžbi ruskih careva između 1885. i 1917. godine. Poklanjana za Uskrs, jaja su postala poznata po svom prekrasnom dizajnu. Manje verzije su ruske dame nosile kao privjeske, dok su specijalno izrađivana veća jaja ruski carevi Aleksandar Treći i Nikolaj Drugi sakupljali u carskoj kolekciji.
Na Uskrs 1885. godine, car Aleksandar Treći i njegova supruga carica Maria Fjedorovna proslavili su dvadesetogodišnjicu braka. U želji da svojoj supruzi pokloni nevjerovatno skupocjen poklon, car je zatražio od Petra Karla Faberžea, juvelira, čijem se radu kraljica divila, da napravi predmet spektakularne ljepote. Faberže je sve svoje napore i kreativnost uložio u kreaciju predmeta koji bi impresionirao carsku porodicu i ujutro uskršnjeg dana 1881. godine dostavio je spektakularno juvelirsko jaje, optočeno zlatom, unutar kojeg je bila zlatna koka, koja je nosila minijaturnu krunu od dijamanata i rubinsko jaje. Car i carica bili su toliko opčinjeni poklonom da je on naložio Faberžeu da svakog Uskrsa pravi po jedno jaje za njegovu suprugu, insistirajući da svako mora sadržavati iznenađenje, prikladno za caricu.
Petar Karl Faberže i njegova supruga Avgusta dobili su u Sankt Peterburgu pet sinova. Nikola, četvrti sin, rođen 1881. godine, preminuo je kao dječak dok je porodica još živjela u Rusiji. Kada je izbila Oktobarska revolucija 1918. godine kompanija "Faberže", koja je imala 500 zaposlenih sa draguljarniciama u Sankt Peterburgu, Moskvi, Odesi, Kijevu i Londonu, biva nacionalizovana. Karl Faberže je napustio Rusiju posljednjim diplomatskim vozom za Rigu, a njegova supruga i dva sina, sankama su stigli u Finsku u decembru iste godine. Porodica se privremeno smjestila u Švajcarskoj, a Karl Faberže, koji se nikad se nije oporavio od šoka i tragedije, preminuo je u Lozani dvije godine kasnije.
Najstariji sin Evgen (1874-1860) i treći po redu Aleksandar (1877-1952) doselili su se početkom dvadesetih godina u Pariz, gdje su osnovali kompaniju "Faberge&Cie" koja je trgovala Faberžeovim nakitom i dizajnerskim predmetima, koji su izneseni iz Rusije.
Evgen je umro 1960. godine bez potomaka i o njegovom životu nema mnogo podataka. Aleksandar je imao jednog sina iz prvog braka, takođe Aleksandra, koji je ostvario uspješnu karijeru genetičara i umro u SAD 1988. godine, bez djece.
Agaton Faberže (1876-1951), drugi sin Petra Karla, nije pobjegao iz Rusije sa ostalim članovima porodice, kada je izbila Oktobarska revolucija. Bio je zatvoren od 1921. do 1928. godine, te je konačno uspio da pobjegne u Finsku. Do kraja života je bio u Helsinkiju. Agatonova prva supruga ranije se sa sinovima doselila u Švajcarsku, gdje je vodila pansion, a kasnije i farmu pilića.
Njihova dva najstarija sina emigrirala su u Brazil i o njima dalje nema podataka. Treći sin, Teodor Karl, otišao je u Pariz i radio sa stričevima, da bi se kasnije vratio kao školovani draguljar u Ženevu. Umro je 1982. godine i imao je samo jednu kćerku Tatjanu Faberže, rođenu 1930. godine. Ona danas živi u Francuskoj i Švajcarskoj, gdje dizajnira nakit i piše o porodičnoj istoriji.
Četvrti sin Igor radio je, poput starijeg brata, kao draguljar u Ženevi, gdje je i umro 1982. godine, ali - za razliku od brata - nije imao djece. Najmlađi sin Agatona Faberžea, Rurik, umro je, takođe bez potomaka, u Švajcarskoj 1978. godine.
Nikolas (1884-1939), najmlađi sin Karla Faberžea, u vrijeme izbijanja revolucije bio je u Engleskoj, radio je kao predstavnik porodične kompanije u Londonu, te je tamo i ostao. Posao je ubrzo zatvoren, a Nikolas je ostvario uspješnu karijeru fotografa. Sa vjenčanom suprugom nije imao djece, ali je sa djevojkom, koja mu je pozirala kao model, dobio sina Tea Faberžea, rođenog 1922. godine, koji je odrastao sa majkom i tetkom. Teo se tokom života bavio rezbarenjem plemenitog drveta, a sa kćerkom Sarom 1985. godine predstavio je prvu "Sankt Peterburg" kolekciju nakita i dizajnerskih predmeta za svakodnevnu upotrebu po narudžbi američke kompanije. Preminuo je 2007. godine.
Poslije Drugog svjetskog rata, članovi porodice Faberže saznali su da je Amerikanac Sem Rubin osnovao komapniju "Faberge Inc." te je pod njihovim imenom prodavao parfeme. Braća Eugen i Aleksandar pokrenuli su pravne akcije, ali kako nisu imali sredstava za dugo suđenje prihvatili su vansudski dogovor i prodali prava na korištenje imena Faberže 1951. godine za 25.000 dolara, isključivo za korištenje u industriji kozmetike.
Ime je poslije toga prodavano nekoliko puta, da bi ga 2007. godine otkupila investitorska grupa "Faberge Ltd", koja se udružila sa današnjim potomcima porodice, Tatjanom i Sarom Faberže, konačno ostvarivši pravo na licenciranu upotrebu, sa namjerom da svaki budući razvoj kompanije odražava originalno naslijeđe i vrhunsku kreativnost, dizajn i kvalitet izrade.
"Ovo predstavlja ponovno ujedinjenje kuće 'Faberže' i novo poglavlje u našoj porodičnoj istoriji. Moj otac, unuk Petra Karla Faberžea, samo nekoliko dana prije smrti, u avgustu 2007. godine, zajedno sa mnom potpisao je sporazum o ujedinjenju porodice i imena Faberže", izjavila je Sara Faberže.
Od 65 poznatih velikih Faberžeovih jaja, danas je sačuvano samo 57, a svih osam izgubljenih jaja pripadalo je carskoj kolekciji koja je sadržavala ukupno njih 50. Deset jaja iz ove kolekcije izloženo je u moskovskom Kremlju, a ostala su u javnim ili privatnim kolekcijama širom svijeta.
Jaja su tokom godina mijenjala vlasnike i otkupljivana su za različite iznose. Godine 2007. juvelirski urađeno jaje sa satom, poznato kao "Rošfildovo jaje", prema porodici koja ga je naručila, aukcijska kuća "Christy's" iz Londona prodala je za rekordnih 8,9 miliona funti (preko 19 miliona KM).