Jet set

Lovci na tuđu privatnost

Lovci na tuđu privatnost
Lovci na tuđu privatnost
Jelena Babić

"Goniči" poznatih, fotografi koji iskaču iza svakog ćoška, žbunja, bolničkih postelja slavnih osoba, marljivi radnici s viškom slobodnog vremena, tzv. paparaci postali su jednako važan pop kulturni fenomen kao i "žrtve" koje drže na meti svojih bliceva. Glavni motor gladijatorske mašinerije slave gdje je voajerska glad za detaljima istaknutih ljudi neutaživa, paparaci su to što jesu, jer ih neko očigledno jako treba.

Omraženi fotografi u lovu na privatnost tuđih života su u većoj ili manjoj mjeri žrtve društvenog licemjerja. Nakon što obave prljavi posao za mase željne spektakularnih pikanterija, moralni teret odgovornosti najradije ćemo prebaciti na njih. Oni su ti koji dobiju batine, koji se povlače po sudovima, kojima prijete i pljuju u lice, ali i oni koji po uspješno obavljenom poslu zarade dovoljno da umrtve svako pitanje o smislu posla koji rade.

Ekstremne paparace nazivaju i stalkeracima (eng. stalker - špijun, uhoda). Međutim, bez obzira na to koliko im zadiranje u svakodnevne banalnosti išlo na jetru, zvijezde i zvjezdice predobro znaju da im nema medijskog života bez naizmjeničnih nenadanih bliceva.

Riječ paparaco prvi put je upotrijebljena u filmu Federika Felinija "La dolce vita", gdje je lik novinskog fotografa nazvan Paparaco. O tome kako je slavni režiser došao do tog zvučnog imena postoje dvije teorije. Jedna je, manje vjerovatna, da ideja za ime dolazi od naziva za dosadno zujanje komarca u jednom od italijanskih dijalekata. U prisjećanjima na svoje školske dane, Felini je svojevremeno spomenuo da se sjeća kolege iz razreda kojem su dali nadimak Paparaco jer je nervozno brbljao i mahao rukama.

Ipak, scenarista Enio Flajano ponudio je nešto manje živopisno objašnjenje koje je potvrđeno i iz nekoliko drugih izvora. U intervjuu od prije nekoliko godina rekao je da je sa Felinijem listao putopis o južnoj Italiji viktorijanskog pisca Džordža Gisinga naslovljen "By the lonian Sea", te da se jedan od vlasnika hotela spomenutim u tekstu zvao Paparaco. Felini i Flajano su nasumice otvorili knjigu tražeći ime za fotografa u filmu i nabasali na zvučno ime hotelijera.

Zanimanje paparaca je prilično novo, što zbog načina na koji današnja zapadna civilizacija hrani svoju znatiželju o drugima, što zbog tehničkih mogućnosti fotoaparata koji sve brže i sa sve većih udaljenosti mogu zamrznuti kadrove nečije privatnosti. Sa druge strane, Internet omogućava distribuciju materijala po čitavom globusu u rekordnom roku.

Neke zemlje, poput Njemačke ili Francuske, imaju zakone koji regulišu kada i kako je dopušteno nekoga fotografisati. U njihovom slučaju, fotografi treba da dobiju prethodno odobrenje osoba koje su na slikama da bi one mogle biti objavljene. Ipak, paparaci nisu uvijek u ulozi lovaca. U vrijeme tzv. dot-kom buma nerijetko su organizovane ekstravagantne zabave na koje su bili pozivani lažni paparaci samo da bi se gosti osjećali važnijima.

Incidenti u vezi s naprasnim fotografima su svakodnevni. Među najupečatljivije bez dvoumljenja ubrajamo smrt princeze Dajane i Dodija al Fajeda u Parizu. Tri fotografa osuđena su zbog kršenja francuskog zakona o privatnosti, odnosno pokušaja da fotografišu u noći u kojoj je princeza poginula u saobraćajnom udesu u Parizu.

Glumica Lindzi Loan posjekla se kada se vozilo jednog fotografa sudarilo s njenim autom. Skarlet Johanson je takođe doživjela manji udes dok su je navodno pratili paparaci, a oskarovka Riz Viterspun tvrdila je da se trkala s fotografima koji su pokušali da je uklone s puta. Pjevačica Britni Spirs izjavila je da se plaši paparaca koji je sprečavaju da izvodi svog sina u javnost.

Nedavno je Internetom prozujao snimak pjevača grupe "Coldplay" Krisa Martina, koji je razbio aparat paparacu na izlasku iz bolnice sa suprugom Gvinet Paltrou.

Za razliku od žutila na našoj estradi koji je tek u usponu, američke kolege rade na tržištu koje će im za jednu sliku snova isplatiti keš dovoljan za kupovinu kuće. Mel Buzad, jedan od paparaco kraljeva Los Anđelesa, tvrdi da je dobio 150.000 dolara za sliku Bena Afleka i Dženifer Lopez u Džordžiji nakon navodnog prekida. Pritom je dodao da bi, kad bi uhvatio dobar kadar Britni Spirs s njenim djetetom bez problema mogao kupiti imanje na Beverli Hilsu. Visoka cijena, međutim, teško da se može postići s Vudijem Harelsonom, koliko god pokazivao golo tijelo.

Prema navodima urednice magazina "Now", Džejn Enis, iako mnoge zvijezde negoduju zbog nedopuštenog fotografisanja, ni one nisu uvijek bezgrešne.

"Pojedine zvijezde su u igri i uzimaju pola novca za te snimke", rekla je ona, dodajući da ima onih koji sklapaju "đavolje ugovore", jer znaju da će im takve fotografije donijeti mnogo novca.

"Znači, na odmoru su, na primjer, i skidaju toples. Paparaco je negdje u blizini i slika ih iz daljine, a potom dijele novac", objašnjava ona.

Pojedine zvijezde, dodaje, rade to da bi održale popularnost, jer nisu uradile ništa kreativno godinama, ocjenjujući da to ipak nije slučaj sa Džordžom Majklom.

U Kaliforniji su preduzeti i konkretni koraci radi sprečavanja paparaca da pređu dozvoljenu granicu, pa su sada fotografi suočeni s velikim iznosom kazni, koje je uveo guverner Arnold Švarceneger.

Koliko god se borili protiv njih ili ne, jedno je sigurno, javnost je mnogo više zainteresovana za scene iz realnog života slavnih ili nezvanično snimljene momente njihovih života, nego za one koje same zvijezde i njihovi menadžeri promovišu.

Najčitanije