BIJELJINA - U prvi mah nije se tačno znalo iz kog je dijela Semberije Ljiljana porijeklom, pa su je onda zaredom svojatali svi semberski Blagojevići, pa ma gdje da su bili i kojeg su roda i poroda.
"Baš naša!", bili su kategorični svi semberski Blagojevići: iz Obarske, Broca, Suvog Polja...
"Naša i ničija više! Ona nam je rod rođeni", svi su govorili uglas.
A onda su nicala i rasla, uzvijala se i nadvisivala brojna porodična stabla Blagojevića. Razvijale su im se i širile, bokorile i listale, preplitale i uzdizale, krošnjile i cvatile grane i grančice, ogranci i odvojci, liske i liščice - sve do onih tankih, do onih paučinastih - ne bi li se igdje na njima pronašlo mjesto koje pripada Ljiljani Blagojević.
Svakoga čuda tri dana dosta.
Ustuknuše i odustaše od istraživanja mnogi Blagojevići i Blagići, pa za njima Blagomirovići i Blaganovići, Blagotići i Blagičevići, Blažići i Blageljevići. U krošnjama svojeg roda ne nađoše gnijezdo u kome se "ispilila" Doli Bel.
Jedino se u toj ujdurmi nisu prsili popovljanski Blagojevići, jer je Ljiljana, iliti Doli Bel, njihova - i rodom i porodom, i koljenom i starinom.
"Samo je na na našem porodičnom stablu u Popovima grana, na grani ogranak, na ogranku grančica, na grančici mjesto gdje je upisano Ljiljana Blagojević", kaže njen brat od strica Blago Blagojević, direktor Kompanije "Slobomir".
Popovljanski Blagojevići su to i ranije znali, mnogo prije nego što je zasjala zanosna Doli Bel. Znali su i Blagojevići i sve njihove komšije da je Ljilja njihova krv. A krv nije voda. Znali su i da će se kad-tad pojaviti i Doli Bel. Da, da! Baš Doli Bel, jer je taj lik jedino Ljilja mogla antologijski odigrati.
Doli iz Semberije - sa bukova i gazova, rastoka i tjesnaca, preliva i istočnika, otoka i virova Drine Zelenike. Semberska Doli Bel.
"A poslije Doli Bel krenuše brojne Ljiljanine uloge u pozorištu, na filmu i televiziji. Nanizaše se kao biseri na zlatnoj žici. Dvadeset, trideset, četrdeset, pedeset... Pojaviše se antologijske: tragikomična Arkadina u Čehovljevom 'Galebu', topla i hrabra Vidosava u 'Velikoj drami', nesrećna Marija u 'Zečjem nasipu'", sjeća se Blago.
Stasala je i u maestralni lik kraljice Drage u televizijskoj seriji "Kraj dinastije Obrenović". Prepoznatljiva je po onoj milozvučnoj rečenici posljednje kraljice Obrenović: "Saša, šeri". I kraljevog: "Lane moje".
Ljiljana je tumačila i lik Dragane Ciganke u "Velikom transportu", i poslijeratne učiteljice u nekom selu nepovjerljivih paora, i ljekara u "Boljem životu"... I sve to s mjerom i posve dovoljno. Ni tren manje, niti tren više - nego što bi trebalo.
Arkadina, Vidosava, Draga Maćin i ini ženski likovi koje je tumačila ova krupnooka dama, rodom iz Semberije, neće dopustiti da ih nadvlada Doli Bel, da ih potisne.
"Ljiljana je zlosrećnu Doli svela na razumnu mjeru - ni prst kraće, niti prst duže od ostalih uloga. Zato se rado i sjećam Doli Bel. I svih perli u Ljiljaninoj bisernoj glumačkoj niski. Šta god da ona radila, uvijek djeluje svježe, jednostavno i vedro, uvijek nasmijana", kazuje Blago.
Njena glumačka niska se produžava i još jače sja - uloge u Gogoljevoj "Ženidbi", Handkeovom "Času u kojem nismo znali ništa jedni o drugima", u Goncićevoj "Spusti me na zemlju"... Sve ih oživljava sa punom umjetničkom koncentracijom. Njena glumačka lektira su Šekspir, Čehov, Molijer, Gete, Gogolj...
Lektira joj je i suprug Siniša Kovačević - pisac i režiser, a ona i njihova uzdanica kći Kalina u istom filmu, u "Sinovcima".
Ipak, Ljiljino remek-djelo je kći Kalina. I ona je glumica. Mlada i neodoljivo podsjeća na majku s početka njene glumačke karijere - krupnooka i zanosna, sa iskrenim i širokim osmijehom, jedinstvena i vedra duha. Plijeni sa ekrana i sa scene. Kalinino vrijeme tek dolazi.
A o Ljiljani još i ovo - ona nema vremena da stari. Ima do sada 30 filmova, 50 pozorišnih naslova, pet vrhunskih televizijskih serija. Glumačke perle i dalje joj se nižu. Sve jedna za drugom. Pred kamerama, u nacionalnom teatru, u monodramama...
Sada je i profesor glume na Umjetičkoj akademiji "Slobomir P univerziteta".
Jedinstvena Ljiljana iz semberske ravnice.