Ratovi, zagađenja i širenja naselja kobno utiču na neke od najpoznatijih spomenika ljudske civilizacije ili prirodne ljepote koje bi uskoro mogle nepovratno biti izmijenjene. Osim prirodnih nepogoda, za štetu su u nekim slučajevima najodgovorniji turisti. Ako ih želimo zapamtiti u postojećem stanju, trebalo bi da ih što prije posjetimo.
Zabranjeni grad: Palata u centru Pekinga, gdje su punih pet vijekova, odnosno od 1420. do 1923. godine, živjeli kineski carevi, opasno je ugrožena zbog ogromnog broja ljudi koji je posjećuju. Iako je nekada bio zabranjen običnim smrtnicima, kroz dom 24 cara sada prođe približno sedam miliona turista u godini dana.
Ipak, tamošnje vlasti ne žele ograničiti posjete s obzirom na to da palatu u najvećem broju posjećuju Kinezi, koji se žele upoznati sa svojom istorijskom baštinom. Da bi umanjili štetu, arheolozi su pokrenuli veliku restauraciju, ali bi ona, prema nekim proračunima, trebala potrajati još najmanje desetak godina.
Tadž Mahal: Navala turista ozbiljno ugrožava i jedan od najpoznatijih indijskih simbola, bijeli mramorni mauzolej, kog je u 17. vijeku svojoj supruzi podigao peti vladar mogolske dinastije. Kroz Tadž Mahal godišnje prođe približno četiri miliona posjetilaca. Iako su nedavno, s ciljem veće zarade, povisili cijene ulaznica, odgovorni razmišljaju o potpunom zatvaranju mauzoleja za turiste.
Građevinu je od 1641. godine dvije decenije gradilo 200.000 građevinaca i umjetnika. Krajem 19. vijeka, Tadž Mahal su opsežno obnovile britanske kolonijalne vlasti, a preostaje da se vidi šta će Indija učiniti da bi ga zaštitila.
Vavilon: Grad istorije i legende opasno je ugrožen ratom koji se već godinama vodi na iračkom tlu. Nažalost, obeshrabruju i planovi novih iračkih lidera za mjesto gdje je 1700. godine prije Hrista stajao najveći grad na svijetu. Osim što su stradala u ratnim akcijama, arheološka nalazišta upropastili su američki vojnici koji su drevne opeke i druge predmete odnosili kao uspomene ili su na iskopinama sagradili vojne objekte.
Arheološki lokaliteti najstarijih naselja na svijetu djelimično su uređeni i zaštićeni u vrijeme Sadama Huseina. Nova vlast, međutim, budućnost Vavilona, na veliku žalost arheologa, vidi kao urbani tematski park s novim hotelima i trgovačkim centrima.
Litl Grin Strit: Iako nije u centru Londona, vjerovatno je jedna od rijetkih preostalih autentičnih engleskih ulica iz džordžijanskog perioda. Nažalost, zbog dobrog položaja, stručnjaci strahuju da bi kvart iz 18. vijeka mogao zauvijek biti uništen.
U neposrednoj blizini, naime, već se planira izgradnja novih zgrada i podzemnih garaža. Osnovni problem je što će kamioni i mehanizacija na putu do gradilišta morati prolaziti ulicom širokom tek dva i po metra, te što još nisu napravljene studije kako će buka i vibracije uticati na kućice starije od dva vijeka.
Piramide u Gizi: Nekontrolisani urbani razvoj prijeti egipatskim piramidama, jednom od originalnih sedam svjetskih čuda starog svijeta i najpopularnijih turističkih odredišta uopšte. Uz rijeke posjetilaca, taksija i prodavača suvenira, piramidama šteti i zagađenje iz Kaira koje dopire do ivice arheološke zone.
Zagađeni vazduh izjeda joj strukturu, a kanalizacija urušava plato na kojim su izgrađene. O težini kompleksa kamenih grobnica drevnih faraona dovoljno govori da je samo Keopsova piramida sagrađena od 2,3 miliona kamenih blokova prosječno težih od 2,5 tona.
Versaj: Blizina velegrada kobna je i za francuski ponos Versaj, dom ekstravagantnog Luja XIV koji je 50 godina očevu lovačku kuću pretvarao u dvorac, čije je ime postalo sinonim za raskoš i luksuz življenja. Posebna priča su geometrijski vrtovi, ukrašeni bazenima, te skulpturama.
U nevremenima je do sada stradalo više od deset hiljada raznih stabala, uključujući i Napoleonov korzikanski bor, što je više od 90 odsto svog drveća zasađenog u vrtovima. Problem je i to što većina starih stabala ima preslabo korijenje za svoju visinu, pa ih i slabije nevrijeme može srušiti. Vrtovi su, naime, napravljeni na močvarnom tlu, pa drveće nije moglo razviti dugo korijenje i postalo je nestabilno.
Sa balkona kraljevske palate pogled se tako sada pruža na stambene zgrade, čime kralj Luj sigurno ne bi bio oduševljen.
Rijeka Kutenai: Razvoj naselja i poljoprivrede već duže vrijeme uništava riječno područje na sjeverozapadu SAD uz kanadsku granicu. Ali, nakon izgradnje jedne od brana sredinom sedamdesetih godina prošlog vijeka došlo je do mijenjanja toka rijeke i podizanja temperature vode, što se vrlo negativno odrazilo na populaciju bijele jesetre.
Očekuje se da bi ta genetski jedinstvena riblja vrsta mogla potpuno izumrijeti za najkasnije 30 godina. Ugrožena jesetra jedan je od simbola poznatih slapova Kutenai, pa bi njen nestanak nepovratno promijenio slapove koje lokalni Indijanci smatraju svetim mjestom izvrsne duhovne snage.