Dok cio svijet sa pažnjom gleda prve fotografije nasljednika najvažnijeg evropskog prestola, prateći prve postporođajne dane vojvotkinje od Kembridža, red da se zna ko je i kako će se prezivati budući kralj Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanija i Sjeverne Irske.
Sve je počelo 1714. godine kada je njemačka kuća Hanover došla na tron Velike Britanije, naslijedivši škotsku dinastiju Stjuarta (da, dobro ste pročitali, škotska dinastija je ujedinila Englesku i Škotsku).
Hanoveri su bili Nijemci, a prvobitno su vladali vojvodstvima Braunšvajga i Hanovera. Na britanskom tronu su se našli spletom brakova i rodbinskih veza, tako što je supruga vojvode Ernesta Avgusta proglašena nasljednicom engleske kraljice Ane, pa je samim tim njihov sin Georg postao Džordž I.
Interesantno je što je kraljica Ana imala 50 bližih rođaka od Georga ali su svi bili katolici, a britanski zakon o nasljeđivanju iz 1701. godine je zabranjivao da na tron u Londonu sjedne osoba vjerna rimskom papi.
Do vremena kraljice Viktorije, 1837. godine, između vojvodstva (od 1814. godine kraljevstva) Hanovera i Velike Britanije postojala je personalna unija (dvije zemlje, jedan vladar), ali pošto žensko nije po zakonu moglo biti vladar ove njemačke državice, kada je kraljica Viktorija sjela na prijesto u Londonu, za kralja Hanovera je izabran njen stric.
Zanimljivo je to što je za sve to vrijeme vladar Velike Britanija bio i vladar jednog dijela druge države, pošto su Braunšvajg i Hanover bili dio Svetog rimskog carstva. Pored toga, britanski kralj je bio i izborni knez SRC, pa je učestvovao i u izboru Svetog rimskog cara.
Hanoveri su vladali Ujedinjenim Kraljevstvom sve do smrti kraljice Viktorije 1901. godine, kada na tron dolazi njen sin Edvard VII. On nosi prezime Saks-Koburg i Gota, prezime svoga oca, Viktorijinog muža Nijemca, koje nasljeđuju i njegovi potomci.
Porodica će ovo prezime nositi sve do 1917. godine, kada u jeku Prvog svjetskog rata donosi sudbonosnu odluku koja je možda spasila krunu od rušenja. Naime, u to vrijeme anti-njemačko raspoloženje engleskih masa dostiže svoj vrhunac, a istovremeno i ruski car abdicira pa se stvara uvjerenje da je svim dinastijama u Evropi odzvonilo.
Kralj Džordž V 17. jula (godišnjica je, prema tome, bila prije svega nekoliko dana) zvanično mijenja svoje njemačko prezime u “englesko” Vindzor, po zamku koje je bilo jedna od zvaničnih rezidencija kraljevske porodice i koje je zvučalo više “britansko”.
Ovo prezime će nositi i dijete u koga su ovih dana uprte oči cijelog svijeta.