Goran Bregović je iz Sarajeva krenuo u svijet, stekao međunarodnu slavu i postao jedan od najpoznatijih muzičara s ovih prostora.
Ipak, u rodnom gradu, u kojem je s "Bijelim dugmetom" započeo veliku karijeru, mišljenja o njemu nisu sasvim jedinstvena. Dok ga jedni nazivaju ikonom Sarajeva, drugi kažu da nije bio naročito blizak običnom svijetu, a ima i onih koji smatraju da Sarajlije nikada nisu previše marile za velike zvijezde.
Bregović je decenijama jedno od najprepoznatljivijih imena jugoslovenske i regionalne muzičke scene. Njegove pjesme obilježile su generacije, a nakon uspjeha s "Bijelim dugmetom" izgradio je međunarodnu karijeru kao kompozitor filmske muzike i izvođač.
Ali kako ga danas doživljavaju ljudi u gradu iz kojeg je potekao?
Odgovori koje su Sarajlije dale ekipi Blic TV, koja je razgovarala s njegovim nekadašnjim komšijama i sugrađanima, pokazuju da Bregović u Sarajevu i dalje izaziva različite reakcije.
"On je jedna ikona grada"
Za dio Sarajlija nema dileme da je Bregović jedan od najvažnijih muzičara koje je njihov grad dao.
"Kako ga ne vole? To je jedan gospodin, jedna ikona grada", rekao je jedan od sagovornika.
Drugi se prisjetio vremena kada je Bregović bio na vrhuncu popularnosti i kada su koncerti "Bijelog dugmeta" okupljali ogroman broj ljudi.
"To je jedan od vodećih muzičara sa ovih prostora. Rado smo išli na te koncerte dok je čovjek bio mlađi", kazao je.
Jedna Sarajka istakla je da je ponosna što je njen grad iznjedrio takve umjetnike.
Međutim, nisu svi imali jednako oduševljene odgovore.
"Podijeljeno mišljenje, kao i za Dinu Merlina"
Na pitanje koliko Sarajlije zapravo vole Bregovića, jedan od sagovornika kratko je odgovorio:
"Pa podijeljeno mišljenje kao i za Dinu Merlina, kao sve ostalo."
Drugi je, prisjećajući se Bregovićeve mladosti, rekao da muzičar nije bio naročito sklon druženju s običnim svijetom.
"On je furao svoj film, nije se on mnogo ni družio sa običnim svijetom", ispričao je.
Prisjetio se i nekadašnjih sarajevskih okupljališta muzičara, među kojima su bile kafane "Parkuša" i "Estrada".
U tim lokalima mogli su se sresti Bregović, Davorin Popović, Kemal Monteno i Zdravko Čolić, mnogo prije nego što su njihova imena postala poznata širom bivše Jugoslavije.
Upravo su takva mjesta bila dio sarajevske muzičke scene iz koje su tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka potekli brojni izvođači.
Zašto u Sarajevu ne prolaze velike zvijezde?
Jedna od zanimljivijih ocjena Bregovićevih sugrađana odnosi se na poseban odnos Sarajeva prema poznatim ličnostima.
Prema njihovim riječima, u tom gradu slava ne znači automatski i poseban tretman.
"Sarajevo je poznato po tome da ne ferma puno zvijezde. Ne smije se dići", rekao je jedan Sarajlija.
Kao primjer naveo je Ivu Andrića, kojem su, kako je ispričao, nakon dobijanja Nobelove nagrade sugrađani dobacivali:
"Napiše l' se šta?"
Sličan stav iznijela je i jedna sugrađanka, koja smatra da Sarajlije dobro prepoznaju ko je iskren, a ko pokušava da se predstavi drugačijim nego što jeste.
"Sarajlije znaju da procijene ko je kvalitet, ko je nekvalitet, ko je foler. Ko je foler, znate ko je foler, to je to. On je bio i ostao meni okej", rekla je govoreći o Bregoviću.
Šta o Bregoviću kaže njegov komšija?
Posebno zanimljivo viđenje iznio je čovjek iz zgrade u kojoj Bregović, prema njegovim riječima, i danas ima stan.
On smatra da je jedna od glavnih osobina sarajevske sredine upravo to što poznatim ljudima ne dozvoljava da se previše uzdignu iznad drugih.
"Nije im dozvoljeno da se uzvijezde. Ja mislim da je to suština", rekao je.
Objasnio je da u Sarajevu nije neobično sresti poznatog muzičara na ulici, a da mu niko ne prilazi zbog fotografisanja ili autograma.
Spomenuo je Bregovića, članove "Bijelog dugmeta", Dinu Merlina, Harija Varešanovića i Hanku Paldum kao ljude koji su, bez obzira na popularnost, ostali dio gradske svakodnevice.
Prema njegovom mišljenju, upravo je u tome posebnost sarajevske muzičke scene.
"Bijelo dugme" ostalo je dio Sarajeva
Iako mlađe generacije nisu imale priliku da dožive najveće koncerte "Bijelog dugmeta", muzika tog benda i dalje je prisutna u gradu.
Jedan mlađi Sarajlija ispričao je da je odrastao uz priče roditelja o Bregoviću i ostalim članovima grupe.
Istakao je da se uz Bregovića uvijek spominju i Željko Bebek, Mladen Vojičić Tifa i Alen Islamović, koji su obilježili različite periode benda.
Za njega "Bijelo dugme" nije samo uspomena na nekadašnju muzičku scenu, već dio nasljeđa koje se prenosi s generacije na generaciju.
Bregović je grupu osnovao 1974. godine u Sarajevu, a tokom narednih godina "Bijelo dugme" postalo je jedan od najpopularnijih rok sastava bivše Jugoslavije.
Nakon raspada grupe 1989. godine, Bregović se posvetio drugim projektima, uključujući komponovanje filmske muzike i nastupe sa svojim Orkestrom za svadbe i sahrane.