Srpska pravoslavna crkva i vjernici 27. oktobra obilježavaju Svetu Petku, praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi. Ovaj dan prate brojni običaji, a vjernici se svetiteljki obraćaju molitvom, tražeći zaštitu, zdravlje i pomoć u životnim nedaćama.
Sveta Petka smatra se zaštitnicom žena, siromašnih i bolesnih, a njeno ime zauzima posebno mjesto u pravoslavnoj tradiciji.
Prema predanju, rođena je krajem 10. vijeka u Epivatu, u blizini Carigrada, u pobožnoj porodici. Nakon smrti roditelja zamonašila se u Carigradu, a potom je godine provela u pustinji, posvećena postu i molitvi. Prema crkvenom predanju, anđeo joj se javio u snu i uputio je da se vrati u otadžbinu i širi hrišćansku vjeru.
Običaji na Svetu Petku
Sveta Petka je krsna slava brojnih porodica, koje ovaj dan obilježavaju uz slavsku trpezu, molitvu i okupljanje najbližih.
Prema narodnim običajima, slavska trpeza ne sklanja se sa stola do narednog dana. U pojedinim krajevima domaćice nakon odlaska gostiju okade trpezu, uz vjerovanje da će svetiteljka blagosloviti dom.
Vjernici koji slave Svetu Petku pale tamjan, osveštavaju slavski kolač vinom i upućuju molitve svetiteljki, poznatoj i pod imenima Petkovica i Paraskeva.
Voda sa izvora Svete Petke
Mošti Svete Petke tokom istorije više puta su prenošene. Na molbu kneginje Milice jedno vrijeme počivale su i u Beogradu. Na Kalemegdanu se nalazi kapela Svete Petke, podignuta uz izvor čiju vodu narodna tradicija povezuje sa iscjeljenjem, posebno kada je riječ o očnim tegobama.
Vjernici i danas dolaze na ovaj izvor, gdje se mole i uzimaju vodu, vjerujući u zaštitu i pomoć svetiteljke.
Šta, prema narodnom vjerovanju, ne bi trebalo raditi?
Prema narodnim običajima, na dan Svete Petke trebalo bi izbjegavati kućne poslove, poput pranja veša i šivenja. U narodu je sačuvano vjerovanje da se na ovaj praznik ne treba baviti poslovima koji se mogu odgoditi, kako se ne bi navukao gnjev svetiteljke. Pojedina predanja povezuju nepoštovanje običaja i sa trnjenjem ruku.
Postoje i običaji vezani za djevojke i djevojčice. Prema narodnom vjerovanju, djevojke bi trebalo da uberu cvijeće i njime ukrase dom, kako bi tokom godine u kući vladali sloga i mir. Djevojčicama se, prema istom običaju, oblače nove haljinice, za koje se vjeruje da donose sreću.
Jedno od narodnih vjerovanja odnosi se i na slavski kolač. Djevojke bi trebalo da pojedu komadić kolača i sačuvaju mrvice, uz vjerovanje da će u snu vidjeti budućeg supruga ili naslutiti šta ih čeka u životu. U nekim krajevima mrvice se ostavljaju na tavanu ili ispod kreveta, kako bi san, prema predanju, dobio proročko značenje.
Ovi običaji dio su narodnog nasljeđa i razlikuju se od kraja do kraja, dok je suština praznika za vjernike molitva, mir i poštovanje svetiteljke,piše Espreso.