U vremenu kad se u Velikoj Britaniji sve češće postavlja pitanje racionalnosti postavljanja spomenika istorijskim ličnostima BBC je naručio kip Džordža Orvela, pisca, novinara, uvjerenog antitotalitarista i autora romana Životinjska farma i 1984.
Planirani spomenik trebao bi biti visok 2.5 metara, urađen u bronzi, a na zidu iza Orvelovog spomenika trebao bi stajati citat iz Životinjske farme. Orvelov spomenik izradiće kipar Martin Dženings.
“Orvel nije bio obični BBC-jev novinar, on se smatra svecem zaštitnikom političkog novinarstva”, rekao je britanski kipar. “Smatram da je mjesto pred BBC-jevom zgradom idealna lokacija za komemoraciju tog velikog čovjeka”, zaključio je.
Ali, postavlja se pitanje je li to zaista tako. Orwell je, naime, za BBC radio samo 27 mjeseci i to za vrijeme II. svjetskog rata, a radnu atmosferu opisao je kao “nešto što se nalazi na pola puta između škole za djevojke i ludnice”. Kad je bio zaposlen u toj kući koristio je svoje pravo ime Erik Artur Bler, radio je u indijskoj sekciji i godišnje je zarađivao 640 funti.
Taj mu je posao itekako odgovarao s obzirom na to da se rodio u Indiji, a kasnije je još šest godina bio zaposlen u Indijskoj imperijalnoj policiji u Burmi. Sviđalo mu se i to što je mogao barem na taj način pomagati rat budući da zbog zdravstvenih problema nije mogao u njemu aktivno učestvovati.
Emisije s političkim i književnim sadržajima
Pa ipak, raspon posla koji je obavljao za BBC bio je zaista ograničen. Uređivao bi tek komentare dnevnih vijesti koji bi se potom puštali u Indiji, Maleziji i Indoneziji. Osim toga radio je i programe koji su se bavili političkim i književnim pitanjima.
“Generalni ton emisija koje je radio bio je usmjeren prema blagom kulturnom uzdizanju”, napisao je DJ Taylor, autor Orvelove biografije. “Ugošćivao je goste iz eklektičnog bazena talenta koji su sezali od poznatih književnih veličina do manje poznatih ljudi bez nekih posebnih osobina.”
Nije bio baš omiljen među kolegama
Ljudi su o Orwellu imali podijeljena mišljenja. Većini BBC-jevih namještenika se dopadao. Sviđala im se njegova ljubaznost, a znali su ga zezati zbog nevještosti kojom je pristupao tehnici, ali i ljubavi prema kantinskoj hrani. Drugi su pak mislili da se radi tek o polusposobnom čovjeku koji je u BBC-ju zaposlen samo dok se za njega ne nađe neka bolja zamjena.
Osim toga, tu je bio još i njegov glas. Iako ne postoji zvučni zapis njegova glasa, priča se da njegov glas nije bio baš pogodan za radio. “Njegov glas istovremeno je neatraktivan i neprikladan za mikrofon. Ozbiljno razmišljam o tome koliko je pametno zadržati ga u eteru”, žalio se svojevremeno na njega jedan njegov šef.
Ljudima su smetali i njegovi lijevičarski pogledi na svijet. Orvel je, naime, čak dvaput neuspješno pokušao emitovati razgovor sa svojim prijateljem Regom Rejnoldsom o ruskom anarhistu Kropotkin. Ali, krivo se pretpostavlja da je BBC Orvelu poslužio kao inspiracija za Ministarstvo istine koje je opisao u svom romanu 1984.
Orwell je vjerovao u propagandu
Mnogi će se začuditi kad čuju da je Orvel zapravo bio pobornik propagande, ukoliko je u pitanju bio neki njezin prihvatljivi oblik, naravno. “On u potpunosti prihvata ideju da propagandu mora voditi politika, a izložio je i svoje mišljenje da je u ratnim vremenima disciplinovano provođenje vladine politike od esencijalne važnosti”, napisao je čovjek koji je Orvela intervjuisao za posao u BBC-ju.
Problem je nastao u trenutku kad se Orvelu sve manje sviđalo puštati sadržaje u koje nije vjerovao. A bojao se mogućnosti da ono što emituje ne dopire ni do koga. Upravo su to i glavni razlozi zbog kojih je 1943. napustio BBC.
Ključna scena iz 1984. inspirirana BBC-om
Ali, Orwell je neka svoja iskustva iz vremena u kojem je radio u BBC-ju ipak pretočio u 1984. Njegov biograf piše da je jednu od ključnih scena iz tog kultnog romana (onu u kojoj Vinston Smit sluša proleterke koje pjevaju) preuzeo iz stvarnog života.
Orvel je, naime, često svjedočio tome kako osam čistačica harmonično pjeva prije svoje smjene. Upravo ta vizija radničkog zajedništva i sjećanje nepreglednih hodnika i bezličnih ureda njegova su najživlja sjećana na vrijeme koje je proveo u BBC-u.
(NN, telegram)