Zaha Hadid, najpoznatija arhitektica na svijetu, dobitnica prestižne Pritzkerove nagrade, izaziva sve veće divljenje svakim svojim novim projektom koji izgleda kao čudo iz druge dimenzije.
Posljednje što je osmislila je izgled cijele flote futurističkih superjahti za njemačku kompaniju "Blohm + Voss".
Koncept koji je trebalo da sadržti jednu 128-metarsku jahtu i pet manjih plovila pod nazivom "The Unique Circle Yachts" trenutno je na čekanju, a u međuvremenu je osmišljena i 90-metarska jahta naziva "Jazz", koja bi trebalo da ispunjava sve tehničke specifikacije za prelaz okeana.
Potpuno drugačije: Sam izgled jahte je za kratko vrijeme izazvao divljenje svjetske javnosti, jer jahta izgleda potpuno drugačije od svega što je ikada viđeno. Pošto se još radi o protipu, pitanje je procesa proizvodnje te hoće li pravi prototip tih skica imati toliko futurističkih obilježja.
Hadidovu zovu Barbika Arhitekture, iako toj lutki nije nimalo slična, ali dizajn koji potpisuje je krajnje jedinstven, zbog čega ne treba da čudi što je ona prva žena koja je dobila Pritzkerovu nagradu.
Priznanje kraljice Elizabete II: Zahvaljujući svom radu prije dvije godine slavna arhitektica i dizajnerka dobila je i titulu dame. Naime, engleska kraljica Elizabeta II dodijelila joj je titulu dame zapovjednice Reda Britanskog Carstva za zasluge u arhitekturi. Uz Vivijen Vestvud, Hadidova je najpoznatija dama.
Ona je žena koja potpisuje mnoga svjetska građevinska remek-djela, poput proslavljenog Akvatik centra u Olimpijskom parku, koji je projektovan i prije nego što je London dobio Olimpijske igre. Ovo divno zdanje izvijenog krova zbog kojega, kažu, podsjeća na veliku ražu, sa bazenima za plivanje i ronjenje bila je centralna zgrada Olimpijskog parka.
Od Bejruta do Londona: Hadidova je rođena u Bagdadu 1950. godine, u vrijeme progresivnog razmišljanja na Bliskom istoku, kada je modernizam smatran glamurom. Odrasla je u jednoj od prvih bauhausom nadahnutih bagdadskih kuća.
Najprije je bila student matematike na Američkom univerzitetu u Bejrutu, ali se onda preselila u London i upisala na studij arhitekture Škole arhitektonskog udruženja (Architectural Association School), gdje je upoznala Rema Kolhasa i Bernarda Čumija, vodeće arhitekte eksperimentalne evropske arhitekture.
Izvela neizvodljive projekte: Njen uticaj na druge počeo je veoma rano, već sa objavljivanjem neizvedenih projekata, kao što je Kardifska opera (Cardiff Bay Opera House, 1994).
Hadidova je državljanka Ujedinjenog Kraljevstva i djeluje u Evropi, Aziji i na Bliskom istoku. U Gugenhajm muzeju u Njujorku 2008. godine predstavila je svoju prvu veliku retrospektivu.
Popularnost u javnosti i kod kritike: Njena prva zgrada u Sjedinjenim Američkim Državama je Rozental centar za savremenu umjetnost u Sinsinatiju. To je bio jedan od prvih projekata koji su joj donijeli ogromnu popularnost, kako u javnosti tako i kod kritike. Tada su joj povjereni veliki projekti, uključujući i glavnu zgradu BMW-a u Lajpcigu, Phaeno Science Center u Volfsburgu, MAXXI - Nacionalni centar za savremenu umjetnost u Rimu, te projekat izgradnje Željezničke stanice brze željeznice u Napulju.
Od posljednjih projekata ističu se Opera u Guangžuu u Kini iz 2010. godine i Akvatik centar za Olimpijske igre u Londonu 2012.
Znameniti projekti
- Zgrada vatrogasne stanice dizajnerske kompanije "Vitra, Weil am Rhein", Njemačka (1994)
- Rosentalov centar savremene umjetnosti, Sinsinati, Ohajo, SAD (1998)
- Stanica Hoenhajm-Nort s parkingom, Strazbur, Francuska (2001)
- Skijaška skakaonica Bergisel, Insbruk, Austrija (2002)
- Novo krilo Muzeja umjetnosti Ordrupgaard, Kopenhagen, Danska (2005)
- Žičara u Insbruku, Austrija (2005)
- Istraživački centar "Phaeno", Volfsbrug, Njemačka (2005)
- Glavna zgrada BMW-a, Lajpcig, Njemačka (2005)
- Hotel "Puerta America", Madrid, Španija (2006)
- Nacionalni muzej savremene umjetnosti MAXXI, Rim, Italija (2010)
- Opera u Guangžuu, Kina (2010)
- "Riverside Museum", Glazgov, Škotska (2011)
- Toranj CMA, Marselj, Francuska (2011)