Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 10. april

Dogodilo se na današnji datum, 10. april
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 10. april
Srna

Danas je srijeda, 10. april, 100. dan 2018. Do kraja godine ima 265 dana.

1585. - Umro papa italijanskog porijekla Grgur 13, koji je tokom 13 godina kao crkveni poglavar podsticao francuske rimokatolike na zločine i blagoslovio pokolj hugenota u Vartolomejskoj noći 1572. Podržavao je španskog kralja Felipa Drugog, vatrenog pristalicu inkvizicije, u borbi protiv protestantske Engleske i pomagao jezuite. Prema savjetu astronoma, 1582. reformisao je kalendar, nazvan Gregorijanski.

1583. - Rođen holandski pravnik, pisac i humanista Huig de Grot, poznat kao Hugo Grocijus, osnivač nauke o međunarodnom pravu. Pripadao je "školi prirodnog prava" i dokazivao jednakost ljudi među sobom i pred zakonom. Takođe je tvrdio da su okeani opšte dobro i da pojedine zemlje nemaju pravo njihovog ekskluzivnog korišćenja. U Holandiji se u vrijeme oštrih sporova rimokatolika i protestanata zalagao za vjersku toleranciju, dokazujući da su obje grupe hrišćanske i da nema razloga za sukobljavanja, ali je 1618. uhapšen u Utrehtu i 1619. je osuđen na doživotnu robiju kao vjerski jeretik. Uspio je 1621. da pobjegne u Francusku i od 1635. do smrti 1645. bio je ambasador Švedske u Francuskoj. Djela: pravna i religiozna - "De iure belli ac pacis", "Mare liberum", "De iure praedae", "De veritate religionis Christianae", "Via et votum ad pacem exlesiasticam", drame - "Christus patiens", "Sophomphaneas", "Adamus ehul".

1778. - Rođen engleski pisac Vilijam Hezlit, jedan od najzačajnijih književnih kritičara 19. vijeka. Napisao je obimnu biografiju Napoleona Prvog Bonaparte i više knjiga o umjetnosti. Ostala djela: "Predavanja o engleskim pjesnicima", "Engleski komični pisci", "Predavanja pretežno o dramskoj književnosti elizabetanskog doba", "Duh vremena ili savremeni portreti".

1813. - Umro francuski matematičar, mehaničar i astronom italijanskog porijekla Luj Lagranž, koji je s 19 godina postao profesor matematike na Artiljerijskoj školi u rodnom Torinu. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, nebeske mehanike, sferne astronomije i mnoga od tih otkrića nose njegovo ime. Djela: "Analitička mehanika", "Teorija analitičkih funkcija 1-2", "O libraciji Mjeseca", "O teoriji Jupiterovih satelita".

1814. - Britanske i španske snage u bici kod Tuluza porazile trupe francuskog cara Napoleona Prvog, koji je sutradan abdicirao i prognan na sredozemno ostrvo Elba.

1847. - Rođen u Mađarskoj Džozef Pulicer. U 17. godini emigrirao u SAD. Začetnik je tzv. "žute štampe", iz čije se fondacije svake godine dodjeljuje "Pulicerova nagrada" za novinarstvo, karikaturu, američku istoriju, poeziju, dramu, roman i muziku. Učestvovao u Američkom građanskom ratu i biran u Kongres. Bio je vlasnik listova "Vorld" i "Ivning vorld" u NJujorku i "Postdispeč" u Sent Luisu. Na Kolumbija univerzitetu 1903. osnovao je prvu novinarsku školu.

1867. - Umro ruski šahista Aleksandar Dmitrijevič Petrov, prvi ruski šahovski majstor i teoretičar šaha, utemeljivač ruske šahovske škole, najjači šahista prve polovine 19. vijeka. Smatran je nepobjedivim, ali je odbijao da igra van Rusije. Komponovao je i šahovske probleme, a 1824. je izdao udžbenik šaha. Jedna varijanta je nazvana prema njemu - "odbrana Petrova."

1883. - Vlada SAD - u okviru zamašne akcije etničkog čišćenja i sistematskog zatiranja kulturnog nasljeđa američkih Indijanaca - zabranila sve indijanske jezike, religiju, kulturu i običaje crvenokožaca.

1919. - U vojnoj zasjedi ubijen meksički seljački vođa Emilijano Sapata, koji je od 1910. stvarao burnu istoriju Meksičke revolucije. Borio se protiv diktatora Hosea Dijasa, kasnije protiv predsjednika Venustijana Karanse. Objavio je 1911. "Aljaski program" kojim je zemlja data seljacima - akt koji je snažno odjeknuo u Meksiku i zemljama Latinske Amerike. Karansa je uz podršku SAD razbio revolucionarne snage i organizovao klopku, u kojoj je Sapata izrešetan mecima.

1921. - Sun Jat Sen izabran za predsjednika Kine.

1929. - Rođen švedski pozorišni i filmski glumac Karl Adolf fon Sidou, poznat kao Maks fon Sidou, snažna i izuzetno sugestivna glumačka ličnost. Svjetsku slavu stekao je glavnim ulogama u filmovima Ingmara Bergmana. Filmovi: "Gospođica Julija", "Sedmi pečat", "Lice", "Devičanski izvor", "Zimsko svjetlo", "Najveća ikad ispričana priča", "Havaji", "Sramota", "Strast", "Emigranti", "Stepski vuk", "Pseće srce", "Tri kondorova dana", "Tatarska pustinja", "Mrtva straža", "Pobjeda", "Smaragd", "Hana i njene sestre", "Druga pobjeda", "Duet za jednog".

1932. - Rođen egipatski filmski glumac Majkl Šalhub, poznat kao Omar Šarif, koji je najčešće tumačio uloge romantičnih ljubavnika i heroja. Filmovi: "Lorens od Arabije", "Noć generala", "Doktor Živago", "Smiješna djevojka".

1941. - Pod zaštitom njemačkih okupatora u Zagrebu u Drugom svjetskom ratu proglašena ustaška marionetska tvorevina "Nezavisna Država Hrvatska" fašističkog teroriste Ante Pavelića. Na radiju je pročitan poziv narodu dotadašnjeg potpredsednika jugoslovenske vlade Vlatka Mačeka da se pokori njemačkoj vojsci i podrži ustaše, koje su odmah počele teror nad Srbima, Jevrejima i Romima. Do jeseni 1941. u Srbiju je proterano oko 200.000 Srba, pravoslavni Srbi su s blagoslovom Vatikana i Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj prisilno prekštavani, a najdrastičniji oblik terora nad Srbima, Jevrejima i Romima bili su masovni pokolji. Samo u Jasenovcu je usmrćeno 700.000 ljudi. Ta najveća "fabrika smrti" u Drugom svjetskom ratu na Balkanu je "punom parom" radila od ljeta 1941. do kraja aprila 1945.

1941. - U Zagrebu u Drugom svjetskom ratu Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije odlučio da komunisti nastave borbu protiv njemačkih okupatora, bez obzira na raspad jugoslovenske armije i da sjedište CK KPJ premjesti iz Zagreba u Beograd.

1944. - Crvena armija u Drugom svjetskom ratu izbacila njemačke okupatore iz Odese.

1954. - Umro franucuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer, koji je s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumila postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svijetu /"Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike"/.

1963. - U sjevernom Atlantiku od eksplozije američke atomske podmornice "Trešer" poginulo 129 ljudi. Poslije duge istrage nije saopšten uzrok najteže podmorničke nesreće u istoriji SAD.

1972. - U zemljotresu u južnom dijelu Irana poginulo više od 5.000 ljudi.

1972. - Više od 50 zemalja, uključujući SSSR i SAD, potpisalo Konvenciju o zabrani biološkog oružja.

1986. - SAD izvele nuklearnu probu u Nevadi uprkos protestu mirovnih grupa i sovjetskoj kampanji za zabranu proba.

1993. - U Južnoj Africi ubijen jedan od crnačkih vođa - Kris Hani, lider južnoafričke Komunističke partije, a sutradan su crnci zbog osvete spalili dvojicu bijelaca.

1994. - Avioni NATO pakta, pravdajući se da štite snage UN, bombardovanjem položaja Vojske Republike Srpske priskočili u pomoć muslimanskim snagama u Goraždu, koje su se našli u škripcu poslije neuspjele ofanzive.

1995. - Izrael i Jordan razmijenili ambasadore na osnovu mirovnog sporazuma dvije zemlje iz oktobra 1994.

1999. - U napadu aviona NATO pakta kasetnim bombama na selo Mirovac između Podujeva i Kuršumlije ubijeno je najmanje troje civila, uključujući jednogodišnju Bojanu Tošović, a njen otac Božina, u čijem je naručju poginula, takođe je usmrćen.

1999. - U Teheranu saopšteno da su "teroristički elementi" ubili zamjenika generalštaba iranske armije generala Alija Sajeda Širazija

2000. - Hrvatska, u svojstvu posmatrača, primljena u članstvo Parlamentarne skupštine NATO-a.

2003. - Pripadnici SFOR-a uhapsili u Tuzli muslimanskog ratnog komandanta u Srebrenici Nasera Orića, koga je Haški tribunal optužio za ratne zločine nad Srbima u opštinama Bratunac, Srebrenica i Skelani tokom rata u BiH.

2006. - Predsjedniku Bjelorusije Aleksandru Lukašenku, tridesetorici bjeloruskih ministara, tužiocima i regionalnim zvaničnicima izborne komisije zabranjen ulazak u EU.

2006. - Najmanje 100 ljudi poginulo je za vrijeme požara na sajmu elektronike i trgovine u indijskom gradu Merutu.

2007. - U Briselu zaključeni sporazumi o viznim olakšicama i readmisiji između BiH i EU.

2007. - Osnovni sud u Velesu donio oslobađajuću presudu za vladiku Jovana, egzarha Ohridske arhiepiskopije Srpske pravoslavne crkve.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije