Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 10. februar

Dogodilo se na današnji datum, 10. februar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 10. februar
Srna

Danas je subota, 10. februar, 41. dan 2018. Do kraja godine ima 324 dana.

1755. - Umro francuski politički mislilac Šarl Monteskje - koji je zajedno sa Fransoom Volterom, Žan-Žakom Rusoom i Denijem Didroom vjesnik Francuske revolucije. U alegoriji "Persijska pisma" naslikao je francusko društvo 18. vijeka kao istočnjačku despotiju, a u najznačajnijem djelu - "Duh zakona" razvio je teoriju o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, koja je temelj parlamentarnih demokratija. 

1763. - Sedmogodišnji rat završen je potpisivanjem mira u Parizu, prema čijim se odredbama Francuska gotovo sasvim povukla iz Indije, a Velikoj Britaniji je prepustila i Kanadu i teritorije istočno od Misisipija i Floride. Španija je dobila Luizijanu i Kubu, a Pruska je zadržala Šleziju, koju je otela od Austrije. 

1837. - Umro ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin - začetnik ruskog realizma i jedan od najvećih liričara svjetske književnosti - od rana zadobijenih dva dana prije toga u dvoboju s jednim francuskim avanturistom. NJegovu liriku odlikuju osjećajnost, mjera, dovršenost i krajnja jednostavnost izraza. LJubavni motivi, dominantni u poeziji bogatoj muzičkim, likovnim i psihološkim elementima, povremeno se smjenjuju s patriotskim i revolucionarnim. Bio je novator u pogledu jezika, stila i sadržaja. Porijeklom iz stare, ali osiromašene plemićke porodice, pjesnik buntovnog duha često je bio na udaru cenzora, a zbog stihova o slobodi prognan je iz prijestonice na jug Rusije. Nasilnoj smrti pjesnika u 38. godini života prethodile su spletke najviših krugova ruskog društva. Djela: romani u stihovima "Evgenije Onjegin", "Grof Nulin", "Kućica u Kolomni", drame "Boris Godunov", "Rusalka", prozna djela: "Pikova dama", "Kapetanova kći", "Egipatske noći", "Pripovijetke pokojnog Ivana Petroviča Belkina", male tragedije u stihovima "Gozba za vrijeme kuge", "Vitez - tvrdica", "Kameni gost", "Mocart i Salijeri", poeme "Cigani", "Poltava", "Bronzani konjanik", "Gavrilijada", "Ruslan i LJudmila", "Kavkaski zarobljenik", bajke u stihovima "Bajka o caru Saltanu", "Bajka o ribaru i ribici", "Bajka o popu i sluzi njegovom Baldi". 

1878. - Rođen srpski pisac Vasa Stajić, istaknuti kulturni i nacionalni radnik u Vojvodini, sekretar Matice srpske i njen predsjednik, izdavač više časopisa. Zalagao se za saradnju Srba i Mađara. Objavio je više knjiga arhivske građe iz istorije Novog Sada i monografije o Svetozaru Miletiću i Jovanu Jovanoviću - Zmaju. 

1890. - Rođen ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958, oštar kritičar boljševičke diktature, čija je duboko intimna intelektualna lirika djelovala prekretnički i na rusku i na svjetsku poeziju. Proganjan je u vrijeme totalitarnog režima Josifa Staljina, ali ni kasnije nije bio miljenik vlasti. Odrastao u intelektualnoj sredini, počeo je da stvara u krugu futurističke grupe "Centrifuga" i Lefu. Uprkos bliskosti sa futuristima nije prihvatio njihovu revolucionarnu angažovanost. Teme prve i druge ruske revolucije oblikovao je u poemama kao tragediju intelektualaca u istorijskim turbulencijama. Bio je opčinjen Hristovim putem stradanja i slave, Hrista-žrtve i Hrista-sudije. Zbirka pjesama simboličnog naziva "Iznad barijera" kao da je odredila karakter njegove poezije, tematski apolitične, bogate metaforama, koja stvara utisak disharmonije i nemira, a zbirkom "Brat moj - život" uvrstio se među klasike evropske poezije 20. vijeka. Najveći uspjeh kod publike i književne kritike donio mu je roman "Doktor Živago", objavljen u inostranstvu, poslije čega su ga izbacili iz ruskog Saveza pisaca. U SSSR-u je "Doktor Živago" štampan tek 1988. Iskazao se i kao teoretičar književnosti i sjajan prevodilac Viljema Šekspira, Johana Volfganga Getea, Šandora Petefija i gruzijskih pjesnika. NJegova filozofska lirika snažno je uticala na mnoge ruske, evropske i američke pjesnike. Ostala djela: roman u stihovima "Spektorski", zbirke pjesama i poeme "Blizanac u oblacima", "Teme i varijacije", "Poručnik Šmit", "Devetsto peta godina", "Uzvišena bolest", "Drugo rođenje", "Kad se razvedri", "Umjetnik", pripovijetke "Djetinjstvo Liversove", "Povijest", autobiografije "Zaštitna povelja", "LJudi i situacije", drama "Slijepa ljepotica". 

1891. - Na Velikoj školi u Beogradu osnovano Srpsko geološko društvo, jedno od najstarijih naučnih društava u Srbiji. NJegov duhovni tvorac bio je osnivač srpske geologije Jovan Žujović. 

1892. - Srpsko učeno društvo ujedinilo se sa Srpskom kraljevskom akademijom, pretečom Srpske akademije nauka i umjetnosti. To društvo, nastavljač tradicije Društva srpske slovesnosti, nije se odmah ujedinilo sa Kraljevsko-srpskom akademijom osnovanom 1886, nastavljajući još šest godina da radi kao samostalna institucija. 

1894. - Rođen engleski državnik i publicista Moris Harold Makmilan, premijer Velike Britanije od 1957. do 1963. Prethodno je u kabinetima konzervativaca bio državni podsekretar, ministar avijacije, stambenih pitanja, odbrane, finansija i inostranih poslova. Djela: politički spisi "Srednji put", "Ekonomski aspekti odbrane", memoari o Drugom svjetskom ratu "Vjetrovi promjene", "Izbijanje rata", "Plima sreće", "Jahanje oluje". 

1898. - Rođen njemački pisac Eugen Bertolt Fridrih Breht, jedan od najvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20. vijeka. Bogatim dramskim opusom demonstrirao je teoriju epskog pozorišta koja odbacuje dramsku iluziju, jer ona podstiče gledaoca na identifikaciju s dramskim zbivanjem. Epsko pozorište, nasuprot "aristotelovskom pozorištu", analizira racionalno, nudi argumente umjesto osećanja, aktivira gledaoce intelektualno i od njih iznuđuje odluke. Sredstva i poruke kojima je razarao magiju scene nazvao je efektom otuđenja. Svjetsku slavu stekao je "Prosjačkom operom", za koju je muziku napisao njemački kompozitor Kurt Vajl, koji je, kao i Breht, 1933. napustio NJemačku po dolasku nacista na vlast. Vratio se 1948. i nastanio u Istočnom Berlinu, gdje je 1949. osnovao "Berlinski ansambl", jedno od najčuvenijih pozorišta u svijetu. Djela: drame "Uspon i pad grada Mahagonija", "Izuzetak i pravilo", "Sveta Jovanka iz klanica", "Puške Tereze Karar", "Majka Hrabrost i njena djeca", "Život Galilejev", "Dobra duša iz Sečuana", "Gazda Puntila i njegov sluga Mati", "Kavkaski krug kredom", "Opera za tri groša", "Doboši u noći", "Ranjeni Sokrat", "U džungli gradova", "Čovjek je čovjek", roman "Prosjački roman", zbirke pjesama "Domaća postila", "Svendborške pjesme", "Bukovske elegije". 

1901. - Umro bivši srpski kralj Milan Četvrti Obrenović, tokom čije je vladavine Srbija stekla međunarodno priznanje kao nezavisna država. Postao je knez 1868, poslije ubistva kneza Mihaila Obrenovića i u spoljnoj politici se isprva oslanjao na Rusiju. Pod pritiskom javnog mnjenja objavio je 1876. rat Otomanskom carstvu, koji je 1877. neuspješno okončan. Iste godine je, pod uticajem Rusije, ponovo zaratio s Turcima, ovog puta uspješno, pa je Srbija 1878. iz rata izašla ojačana, dobivši Vranjski, Niški, Pirotski i Toplički okrug, a u julu iste godine na Belinskom kongresu i formalno joj je priznata nezavisnost. Zbog ruske podrške Bugarskoj i Sanstefanskog ugovora sklopljenog u martu 1878. na štetu Srbije oslonio se na Austro-Ugarsku, s kojom je 1881. zaključio tajnu konvenciju. NJome se obavezao da neće raditi protiv austrougarskih interesa u Bosni i Hercegovini niti sklapati sporazume s trećim zemljama bez prethodnog dogovora s Austro-Ugarskom. Beč je zauzvrat garantovao njegov ostanak na prijestolu i diplomatsku pomoć za širenje Srbije ka jugu, ali je nagodba u narodu shvaćena kao izdaja nacionalnih interesa. Proglasio je 1882. Srbiju kraljevinom, a sebe kraljem, a 1883. u krvi je ugušio Timočku bunu. Kad se Bugarska 1885. ujedinila sa Istočnom Rumelijom objavio joj je rat da bi zauzeo dio bugarske teritorije i tako vratio navodno poremećenu ravnotežu na Balkanu. Postao je još nepopularniji poslije neuspjeha u tom ratu, koji je uz to neodlučno i nevješto vodio, pa je 1888. morao da prihvati liberalni ustav kojim je Srbija postala parlamentarna monarhija. Izazvao je nezadovoljstvo pokušajem da izigra ustavne odredbe, 1889. je abdicirao u korist maloljetnog sina Aleksandra, a 12 godina kasnije umro je u Beču. 

1912. - Umro engleski hirurg DŽozef Lister, osnivač antiseptičke medicine, koji je 1867. prvi uveo antisepsu u hirurgiju. Kasnije su primijenjene savršenije metode, ali je u hirurgiji i sada osnovni njegov princip da bakterije ne smiju dospjeti do mjesta podvrgnutog operaciji. 

1918. - Umro italijanski novinar i pacifista Ernesto Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907. Bio je predsjedenik Internacionalnog kongresa za mir u Milanu 1906, a u mladosti generalštabni oficir italijanskog revolucionara i borca za ujedinjenje Italije Đuzepea Garibaldija. 

1923. - Umro njemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen, koji je 1895. otkrio "iks-zrake", za šta je 1901. dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Ti elektromagnetski talasi - dugi od milionitog do milijarditog dijela centimetra - njemu u čast nazvani su "rendgenski zraci". Primjenjuju se u medicini za dubinsko snimanje pojedinih organa i za zračenja, ali pošto izazivaju štetne promjene u strukturi tkiva kroz koja prodiru, potiskuju ih druge metode za uspostavljanje dijagnoze i liječenje. Takođe se koriste za identifikovanje pojedinih hemijskih elemenata i u industriji za strukturnu analizu raznih supstanci. 

1947. - U Parizu potpisan mirovni ugovor zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu i Italije, Mađarske, Rumunije, Bugarske i Finske. Jugoslaviji su vraćeni grad Zadar, poluostrvo Istra i ostrva Cres, Lošinj i Lastovo, Italiji je dat manji ustupak u zoni Gorice, a Trst i teritorija oko njega dobile su specijalni status. Ministri spoljnih poslova velikih sila su 1946. u NJujorku utvrdili status Slobodne teritorije Trsta, koja je trebalo da nastane spajanjem zone "A" pod okupacijom angloameričkih snaga i zone "B" pod jugoslovenskom vojnom upravom. Dogovoreno je da prije toga Savjet bezbjednosti UN postavi guvernera u dogovoru s italijanskom i jugoslovenskom vladom, što nikad nije učinjeno. Kriza je završena 1954. pripajanjem zone "A" Italiji, a zone "B" Jugoslaviji. 

1948. - Umro ruski filmski režiser Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, jedan od najvećih teoretičara i stilista svjetskog filma, koji dao osnove filmskoj umjetnosti, prema mnogim istoričarima filma i kritičarima najveći režiser u istoriji filma. Po profesiji bio je arhitekta i u početku je crtao plakate, radio kao scenograf i pozorišni reditelj, unoseći novine na scenu, težeći čistim realističkim elementima u teatru. Na filmu je počeo kao montažer 1923. Tvorac je teorije o horizontalnoj i vertikalnoj montaži i teorije asinhroniteta. Filmovima i teorijskim postavkama dao je neprocjenjiv doprinos oblikovanju filmskog izražajnog jezika i izvršio ogroman uticaj na razvoj filma. Djela: filmovi "Štrajk", "Oklopnjača `Potemkin`", "Oktobar", "Staro i novo", "Sentimentalna romansa", "Da živi Meksiko", "Aleksandar Nevski", "Ivan Grozni", knjige "Filmsko osjećanje", "Filmski oblik". 

1962. - Američki pilot Frensis Pauers, oboren 1960. dok je prelijetao SSSR špijunskim avionom U-2, u Berlinu je zamijenjen za sovjetskog obavještajca Rudolfa Abela. 

1964. - U sudaru dva australijska ratna broda u zalivu DŽervis potonuo je razarač "Vojadžer" i poginulo je više od 80 mornara. 

1993. - Predstavnicima Zadužbine kralja Petra Prvog Karađorđevića na Oplencu uručena odluka Vlade Srbije o formiranju i obnovi tog zadužbinskog kompleksa. Petar Prvi je osnovao zadužbinu 1914, ali je ona dekretom režima Josipa Broza poslije Drugog svjetskog rata ugašena oduzimanjem cjelokupne imovine Karađorđevićima. Zadužbina obuhvata 163 hektara zemlje, s vinskim podrumom, vinogradima i parkovima, crkvu Svetog Đorđa s mauzolejom, hotel, bolnicu i stari Karađorđev grad. 

1996. - IMB kompjuter, nazvan "Duboko plavo", ušao je u šahovsku istoriju pobjedom nad svjetskim prvakom Garijem Kasparovom. 

2004. - Najmanje 50 lica poginulo, a 60 povrijeđeno u samoubilačkom napadu ispred policijske stanice južno od iračkog glavnog grada Bagdada. 

2014. - Umrla Širli Templ, američka filmska glumica i diplomata, dobitnica "Oskara". Prvih milion dolara zaradila je prije svoje desete godine. Najveću popularnost doživjela je krajem tridesetih godina 20. vijeka snimajući filmove za studio "20th century fox". Tumačila je glavne uloge u 14 kratkih i 43 dugometražna igrana filma.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Vic dana: Ležanje u zatvoru
Zanimljivosti

Vic dana: Ležanje u zatvoru

Stjuard zaigrao na letu i iznenadio putnike
Zanimljivosti

Stjuard zaigrao na letu i iznenadio putnike

Dogodilo se na današnji datum, 26. maj
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 26. maj

Najčitanije