Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 10. jul

Dogodilo se na današnji datum, 10. jul
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 10. jul
Srna

Danas je utorak, 10. jul, 191. dan 2018. Do kraja godine ima 174 dana.

138. - Umro rimski car Publije Elije Hadrijan, koji je po dolasku na prijesto 117. godine uvidio da Rimsko carstvo slabi i odrekao se osvajanja, utvrdivši granice u jugozapadanoj Germaniji i Britaniji. Na sjevernoj granici provincije Britanije, između zaliva Klid i Fort, podigao je tzv. Hadrijanov bedem koji je trebalo da štiti od upada Pikta i Škota. Podigao je više gradova, od kojih je najvažniji Hadrijanov grad u Trakiji /Jedrene/. Bio je veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umjetnosti, pisao je stihove, vajao i slikao.

1509. - Rođen švajcarski vjerski reformator francuskog porijekla Žan Kalvin, osnivač kalvinske protestantske hrišćanske crkve, jedne od najvažnijih u okviru antirimokatoličke reformacije. Od rimokatoličkih progona sklonio se u Ženevu i tu osnovao prvu protestantsko-kalvinsku vjersku zajednicu, a najvažnije vjerske ideje je 1536. izložio u djelu "Ustanove hrišćanske vjere". Njegov protestantizam se razlikuje od luteranskog po tome što je u potpunosti bio u službi interesa mlade revolucionarne buržoazije, pa je ta varijanta reformacije s pravom označena kao buržoaska reformacija.

1559. - Umro francuski kralj Anri Drugi Henri, čija su tri sina bili kraljevi: Fransoa Drugi, Šarl Četvrti i Anri Treći. Tokom vladavine od 1547, kao zagriženi rimokatolik, uz potporu supruge Katarine de Mediči, otpočeo je sistematsko proganjanje hugenota, što je 1562. izazvalo vjerske ratove koji su 36 godina potresali Francusku.

1584. - Ubijen holandski državnik Vilem Prvi "Ćutljivi" od Oranža, od 1579. prvi državni poglavar protestantske republike Ujedinjenih Provincija Nizozemske. U borbi protiv Španije, koja je Holanđanima silom naturala rimokatolicizam, bio je zapovjednik holandske revolucionarne vojske. Ubio ga je Baltazar Žerar, prema nalogu španskog kralja Filipa Drugog.

1774. - Poslije šestogodišnjeg rata Rusija i Otomansko carstvo sklopili Kučuk-kanardžijski mir kojim je Rusiji priznato pravo da štiti hrišćansku vjeru i njene ustanove, da ima diplomatske predstavnike pri Porti i da otvara trgovinske konzulate u turskim gradovima. Rusija je dobila i tvrđavu Kinburn na ušću Dnjepra u Crno more, Kerč i Kenikale na Krimu i slobodnu plovidbu trgovačkih brodova Dunavom i Crnim morem.

1830. - Rođen francuski slikar i grafičar Kamij Pisaro, jedan od glavnih predstavnika impresionizma. Slikao je jednostavne pejzaže, mrtve prirode i figure, oprobao se i u grafičkim tehnikama, posebno u bakrorezu. Znatno je uticao na evropsko slikarstvo.

1834. - Rođen češki pisac Jan Neruda, koji je odigrao važnu ulogu u formiranju češkog realizma i borbi protiv malodušnosti sunarodnika podleglih njemačkom kulturnom uticaju. Djela: zbirke proze "Malostranske pripovijetke", "Arabeska", "Željeznički radnici", zbirke pjesama "Prosti motivi", "Kosmičke pjesme", "Balade i romanse", "Pjesme na Veliki petak", eseji "Češko društvo", "Literatura, pozorište, likovna umjetnost i muzika", "Štetni pravci", "Moderni čovjek i umjetnost".

1851. - Umro francuski slikar Luj Zak Mande Dager, zahvaljujući čijem je izumu, nazvanom "dagerotipija", prvi put praktično omogućena izrada fotografija.

1856. - Rođen srpski fizičar i pronalazač Nikola Tesla, jedan od najvećih umova u istoriji svjetske nauke, posebno elektrotehnike, tvorac "novog tehničkog poretka", čijim je izumima postavljen temelj i pravac vrtoglavog naučno-tehničkog razvoja ljudskog roda u 20. vijeku. Pronašao je obrtno magnetno polje, trofazni sistem prenosa električne energije, indukcioni motor, generator i transformator, fenomen elektromagnetne rezonance i patentirao je niz izuma na kojima se zasniva savremena elektronika, bez kojih bi bila nezamisliva tehnička civilizacija, pogotovo prenos električne energije. Pionir je i radio-tehnike, bežične telegrafije, radara. NJegov polifazni sistem naizmjeničnih struja pokazao je vrijednost na prvoj hidrocentrali na slapovima Nijagare. Patentirao je oko 700 pronalazaka u oblasti naizmjene struje, telekomunikacija, akustike i mašinstva, od kojih su mnogi našli široku primjenu. Poslije okončanja studija elektrotehnike u Gracu i kraćeg stažiranja u Budimpešti i Parizu, odselio je u SAD, čiji je državljanin postao 1884, ali je sve do smrti u NJujorku, na pravoslavni Božić 1943, održavao bliske kontakte s otadžbinom. U SAD je, proniknuvši u tajne oscilatornih kretanja elektriciteta i materije, ostvario najveće naučne poduhvate. Povodom stogodišnjice njegovog rođenja - 1956. godine jedinica za mjerenje visokog napona dobila je Teslino ime, kojim je nazvana i jedinica jačine magnetnog polja. Rođen je kao četvrto dijete Milutina i Đuke Tesle u svešteničkoj pravoslavnoj porodici, u srpskom selu Smiljan u Lici.

1871. - Rođen francuski pisac Marsel Prust, autor djela beskrajno složene i tanane konstrukcije, koji je izvršio ogroman uticaj na evropski roman 20. vijeka. Dejstvom veoma produbljene psihologije, istančanim uočavanjem konstanti ljudske prirode i umjetničkom snagom uzdigao je likove do univerzalnosti. Djela: ciklus romana pod nazivom "U traganju za izgubljenim vremenom" /"U Svanovom kraju", "U sjenci djevojaka u cvijetu", "Oko Germatovih", "Sodoma i Gomora", "Zatočenica", "Nestala Albertina", "Nađeno vrijeme"/, roman "Žan Santej", polemički spis "Protiv Sent-Beva".

1895. - Rođen njemački kompozitor Karl Orf, autor scenske kantate "Karmina Burana". Napisao je "Muzika za djecu", namijenjenu muzičkom obrazovanju djece, a za scenska djela /"Catulli Carmina", "Antigona", "TrionFo di AFrodite"/ uglavnom se koristio antičkom i srednjovjekovnom literaturom.

1926. - Rođen srpski glumac Pavle Vuisić, "vulkan glume, života i snage" - kako ga je opisao Orson Vels. Već u prvom filmu "Čudotvorni mač" Vojislava Nanovića 1950. nametnuo se neobično snažnom glumačkom ličnošću, koja je potom obilježila više od sto filmova i mnoštvo TV serija i drama, poput kultne "Šešir gospodina Vujića". Filmovi: "Ko to tamo peva", "Sjećaš li se Doli Bel?", "Maratonci trče počasni krug", "Hajka", "Kampo Mamula", "Dim", "Mačak pod šlemom", "Parče plavog neba", "Žeđ", "Horoskop", "Inspektor", "Sam", "Pogon B", "Kad čuješ zvona", "Događaj", "Konjuh planinom".

1940. - Napadom najmanje 70 njemačkih bombardera na ciljeve u Južnom Velsu, u Drugom svjetskom ratu, počela bitka za Britaniju.

1943. - Britanska Osma i američka Sedma armija u Drugom svjetskom ratu počele desant na Siciliju, što je bio prvi uspješan napad zapadnih saveznika na evropskom tlu. Sicilija je oslobođena sredinom avgusta 1943, što je ubrzalo slom fašističkog režima Benita Musolinija.

1962. - Iz Kejp Kaneverala lansiran američki telekomunikacioni satelit "Telstar", koji je omogućio prenos TV programa preko Atlantskog okeana.

1973. - Bahamska ostrva stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta, poslije 190 godina britanske kolonijalne vladavine.

1991. - Boris Nikolajevič Jeljcin preuzeo dužnost predsjednika Rusije nakon pobjede na izborima.

1992. - Bivšeg panamskog diktatora Manuela Norijegu - koji je bio štićenik SAD dok nije ugrozio američke interese - sud u SAD je osudio na 40 godina robije, pod optužbom da je dozvolio korišćenje Paname za šverc droge.

1995. - Vođu burmanske opozicije i dobitnika Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći vojna hunta Burme oslobodila iz kućnog pritvora, šest godina nakon što joj je ograničila slobodu kretanja.

1997. - Pripadnici elitne britanske jedinice u sastavu Snaga za stabilizaciju mira u BiH kod Banjaluke ubili bivšeg šefa policije u Prijedoru Simu Drljaču, koga je Međunarodni sud u Hagu stavio na tajnu listu optuženih za ratne zločine. Istog dana vojnici SFOR-a su u prijedorskoj bolnici uhapsili dr Milana Kovačevića, koji je prebačen u Hag, gdje je kasnije umro u ćeliji Međunarodnog tribunala za ratne zločine.

2006. - Vođa čečenskih separatista Šamil Basajev ubijen u Ingušetiji, ruskoj republici koja se graniči sa Čečenijom. Bio je najtraženiji čovek u Rusiji zbog terorizma i masovnih ubistava, a 2003. su ga SAD i UN uključile u spisak međunarodnih terorista.

2008. - Haški tribunal oslobodio bivšeg makedonskog ministra unutrašnjih poslova Ljubeta Boškovskog, dok je njegov tjelohranitelj Johan Tarčulovski osuđen na 12 godina zatvora.

2009. - Bugarski carinici zaplijenili više od 700 litara koncentrisanog kokaina, čija je vrijednost procijenjena na oko deset miliona evra.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Dogodilo se na današnji datum, 22. jul
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 22. jul

Vic dana: Policajac i mačka
Zanimljivosti

Vic dana: Policajac i mačka

Najčitanije