Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 11.novembar

Dogodilo se na današnji datum, 11.novembar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 11.novembar
Srna

Danas je subota, 11. novembar, 315. dan 2017. Do kraja godine ima 50 dana.

1331. - Umro srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić, sin kralja Milutina. Tokom vladavine od 1322. osigurao Srbiji premoć na Balkanu, pobijedivši Bugare u bici kod Velbužda 1330. Sa prijestola ga zbacio sin Dušan 1331. i držao u zatočeništvu u Zvečanu, gdje je umro pod nerazjašnjenim okolnostima. Podigao manastir Dečane, a njegova "Dečanska hrisovulja" dragocjen je dokument s popisom sela i stanovnika dečanskog vlastelinstva.

1405. - Umrla srpska kneginja Milica, žena kneza Lazara Hrebeljanovića. Poslije Kosovske bitke 1389. sklopila je mir sa Turcima i upravljala Srbijom u ime maloljetnog sina Stevana. Kad je on postao punoljetan, zakaluđerila se, ali je i dalje znatno uticala na državne poslove, smirujući razmirice između Stevana i drugog sina - Vuka. Podigla je manastir LJubostinja na mjestu gdje je bila crkvica Svetog Stevana, blizu dvora svog oca, koji se u narodnim pjesmama pominje kao Jug-Bogdan. U narodnim pjesmama je nazvana carica, a umrla je i sahranjena u LJubostinji kao monahinja Evgenija.

1726. - Rođen srpski istoričar i pisac Jovan Rajić, jedan od najučenijih kaluđera svog doba. U istorijskom spjevu "Boj zmaja s orlovi" opjevao je borbu Otomanskog carstva protiv Rusije i Austrije. Glavno djelo "Istorija raznih slovenskih naroda, naipače Bolgar, Horvatov i Serbov" pisao je na osnovu izvornih dokumenata. Kao prva istorija Južnih Slovena ono je, uprkos nedostacima, veoma uticalo na srpsku istorijsku nauku u prvoj polovini 19. vijeka.

1821. - Rođen ruski pisac Fjodor Mihajlovič Dostojevski, prema mnogim kritičarima najveći književnik svih vremena. Uhapšen je kao učesnik utopijsko-socijalističkog kružoka Mihaila Vasiljeviča Petraševskog - Butaševiča i osuđen na smrt 1849, ali je kazna zamijenjena progonstvom u Sibir, gdje je proveo deset godina. NJegova rana djela su inspirisana socijalnim tragedijama malih ljudi. Osnovne odlike njegove literature - poniranje u podsvijest, traganje za korijenima ljudske tragike, fenomen religije i veza čovjeka i Boga - glavna su preokupacija modernog romana, a na svjetsku literaturu uticao je više nego ijedan drugi pisac. Duboko je, kao niko ni prije ni poslije njega, ponirao u ljudsku psihu i rasvjetljavao tajnu ljudske prirode. Djela: romani i pripovijesti "Zločin i kazna", "Braća Karamazovi", "Zli dusi", "Mladić", "Kockar", "Idiot", "Dvojnik", "Bijele noći", "Netočka Nezvanova", "Zapisi iz mrtvog doma", "Selo Stepančikovo i njegovi žitelji", "Ujkin san", publicistika "Piščev dnevnik", "Politički zapisi".

1855. - Umro danski filozof Obi Seren Kjerkegor, rodonačelnik filozofije egzistencijalizma, nazvan "kopenhaški Sokrat". Nasuprot filozofskoj tradiciji, posebno u protivstavu prema sistemu filozofije Fridriha Hegela i tradicionalne hrišćanske misli, razvio je drukčiji uvid u obilježja ljudskog individualnog bitisanja. Prema njegovom učenju, za egzistenciju nema sistema, jer je ona sloboda, duh, nemir, strepnja, očajanje, doživljaj grijeha, nepojmljivost, bolest nasmrt - uvijek odnos, a ne kategorijalno postojanje. Djela: "O pojmu ironije sa stalnim osvrtom na Sokrata", "Ili-ili", "Pojam strepnje", "Bolest nasmrt", "Dnevnik", "Stadijumi na životnom putu", "Filozofske mrvice".

1869. - Rođen italijanski kralj Vitorio Emanuele Treći, posljednji italijanski monarh, na prijestolu od 1900. do 1946, koji je podržavao fašistički režim Benita Musolinija. Proglasio se 1936, poslije agresije Italije na Etiopiju, "carem Etiopije", a 1939, poslije agresije na Albaniju, "kraljem Albanije". Abdicirao je poslije pobjede republikanaca na izborima 1946.

1878. - Umro srpski pisac i političar Stjepan Mitrov LJubiša, koji je mnogo učinio za buđenje nacionalne svijesti. Bio je samouk, a pripovijedanje mu je lucidno, izvorno, protkano finim humorom, s poetskim osjećajem za legendu i realističnim nervom za život zavičaja i govor ljudi. Djela: "Kanjoš Macedonović", "Pričanja Vuka Dojčevića", "Pripovijesti crnogorske i primorske".

1885. - Rođen američki general DŽordž Smit Paton, koji se u Drugom svjetskom ratu u sjevernoj Africi i Evropi istakao kao energičan i vješt komandant oklopnih jedinica. Napisao je memoare "Rat kako sam ga ja vidio".

1898. - Rođen francuski filmski režiser Rene Kler, član Francuske akademije, koji je filmski vodvilj uzdigao do umjetnosti. Filmovi: "Pariz koji spava", "Međučin", "Italijanski slamni šešir", "Pod krovovima Pariza", "Milion", "Dajte nam slobodu", "Četrnaesti jul", "Duh ide na Zapad", "Oženih se vješticom", "Ćutanje je zlato", "LJepota đavola", "Veliki manevri", "Ulica snova".

1918. - Potpisivanjem kapitulacije NJemačke u željezničkom vagonu u francuskom mjestu Kompijenj okončan Prvi svjetski rat, u kojem je poginulo najmanje deset miliona vojnika, a još toliko ljudi umrlo je od bolesti i gladi. Srazmjerno najveće žrtve podnijela je Srbija, izgubivši 26 odsto stanovništva - 400.000 vojnika i 640.000 civila.

1927.  U Parizu potpisan jugoslovensko-francuski pakt, kao reagovanje na italijansko-albanski pakt iz novembra 1926, kojim je fašistička Italija dobila protektorat nad Albanijom, što je bila prva etapa za njen prodor na Balkan. Italijanski fašistički diktator Benito Musolini sklopio je 1927. pakt i s Mađarskom da bi je okrenuo protiv Jugoslavije, pregovarao je s hrvatskim fašističkim teroristom Antom Pavelićem i komitsko-kosovsko-pravaškim grupama.

1941. - Sa teritorije SSSR-a u Drugom svjetskom ratu počelo emitovanje programa Radio-stanice "Slobodna Jugoslavija".

1942. - Njemačke trupe u Drugom svjetskom ratu zaposjele i neokupirani dio Francuske, pod kontrolom kvislinške vlade u Višiju. Istog dana njemačke i italijanske trupe okupirale su i francusko ostrvo Korzika.

1944. - Forsiranjem Dunava na sektoru Batina - Apatin u Drugom svjetskom ratu počela Batinska bitka. Jedinice Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije su poslije teških borbi 23. novembra slomile njemačke snage.

1945. - Izabrana Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije. Na prvim poslijeratnim izborima pravo glasa imali su svi građani sa navršenih 18 godina života, bez obzira na pol, rasu, obrazovanje, vjeroispovijest, izuzimajući optužene za saradnju s okupatorom tokom Drugog svjetskog rata.

1952. - Pronalazači video-rikordera DŽon Mulin i Vejn DŽonson u Los Anđelesu prvi put demonstrirali tu spravu za snimanje TV emisija.

1961. - Sovjetski grad Staljingrad preimenovan u Volgograd.

1965. - Vođa rasističkog režima Rodezije Jan Smit jednostrano proglasio nezavisnost te britanske kolonije, a Velika Britanija je režim bijele manjine proglasila ilegalnim.

1971. - Senat SAD ratifikovao ugovor kojim je Japanu vraćeno ostrvo Okinava, oduzeto krajem Drugog svjetskog rata.

1973. - Sporazumom o prekidu vatre između Izraela i Egipta zvanično okončan "oktobarski rat".

1975. - Proglašena nezavisnost Angole, poslije pet vijekova portugalske kolonijalne vlasti, a sutradan je prvi predsjednik Narodne Republike Angole postao Agoštinjo Neto.

1976. - Umro američki vajar Aleksander Sterling Kalder, negator klasičnog postupka. NJegove rane skulpture imaju karakter duhovitih igračaka, a u prve apstraktne konstrukcije je ugrađivao male motore koji su ih pokretali. Docnije tvorevine - "mobile" - pokretala su vazdušna strujanja. Žičane konstrukcije labilnih spojeva s obojenim lisnatim završecima razvijao je u prostoru, ostvarujući poetičnu, pokretljivu veselu vegetaciju u gvožđu - promjenljivih ritmova i unutrašnjih odnosa. NJegov "mobil" ogromnih razmjera je 1958. postavljen ispred palate Uneska u Parizu. "Stabile" je fiksirao odnosom linija i ploha odmjerenih proporcija. Bavio se i ilustracijama, scenografijom, primijenjenom umjetnošću.

1987. - Boris Jeljcin smijenjen s položaja šefa moskovskih komunista.

1992. - Engleska anglikanska crkva napustila vjekovnu tradiciju i dopustila ženama da budu monahinje.

1996. - Predsjednik Gvatemale Alvaro Arsu saopštio da je s gerilskim pokretom postignut sporazum o okočanju 36-godišnjeg građanskog rata u toj centralnoameričkoj zemlji.

2000. - Održan referendum hrvatskog naroda u BiH, na kojem je za Deklaraciju o položaju i statusu hrvatskog naroda u BiH glasalo 98,96 Hrvata. Međunarodni zvaničnici referendum nazvali anketom.

2003. - Republika Srpska dostavila Haškom tužilaštvu dokazni video-materijal o ratnim zločinima islamskih vjerskih ratnika - mudžahedina nad licima hrvatske nacionalnosti na području opštine Vitez.

2004. - Palestinski lider Jaser Arafat umro u vojnoj bolnici u Francuskoj.

/kraj/ 

Poštovani čitaoci! "Nezavisne novine" pustile su aplikaciju beta verzije komentara. Molimo Vas da Vaša iskustva i zapažanja podjelite s nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije