Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 12. april

Dogodilo se na današnji datum, 12. april
Foto: Arhivska fotografija | Dogodilo se na današnji datum, 12. april
Srna

Danas je petak, 12. april, 102. dan 2018. Do kraja godine ima 263 dana.

1204. - Krstaši u Četvrtom krstaškom ratu zauzeli Konstantinopolj, pretvorivši ga u centar Latinskog carstva - države koju su osnovali na prostoru Trakije i Male Azije. Latinsko carstvo prestalo je da postoji kad je 1261. vizantijski car Mihailo Osmi Paleolog protjerao krstaše iz Konstantinopolja.

1654. - Irska i Škotska ujedinile se sa Engleskom.

1823. - Rođen ruski pisac Aleksandar Nikolajevič Ostrovski, čija su djela osnova ruskog klasičnog dramskog repertoara. U pedesetak drama prikazao je socijalnu nepravdu u Rusiji, propadanje plemića, uspone i padove trgovačkog sloja, njihov moral i život u provinciji. Izvrgavao je ruglu poroke i na tome gradio komične situacije. Djela: drame "Šuma", "Bura", "Talenti i obožavaoci", "Unosno mjesto", "Bez krivice krivi", "Djevojka bez miraza", "Siromaštvo nije porok", "Svoji smo, sporazumjećemo se", "Vuci i ovce", "Kola mudrosti - dvoja ludosti".

1850. - Francuska na poziv pape Pija Devetog - koji je 20 godina kasnije uspostavio dogmu o nepogrešivosti rimokatoličkog poglavara - okupirala Rim, razbivši republikansku vojsku koja se borila za ujedinjenje Italije.

1861. - Snage Konfederacije zauzele tvrđavu Samter u Južnoj Karolini, čime je počeo četvorogodišnji Američki građanski rat.

1871. - Rođen grčki general i političar Joanis Metaksas, koji je kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio parlament i uspostavio ličnu diktaturu. Učestvovao je u ratu protiv Otomanskog carstva 1897. i u balkanskim ratovima 1912. i 1913. U Drugom svjetskom ratu u oktobru 1940. odbio je ultimatum fašističke Italije i organizovao odlučan otpor italijanskoj agresiji.

1890. - Počelo uređivanje beogradske Botaničke bašte na Paliluli. Prva bašta je podignuta 1855. u dvorištu konaka kneginje LJubice Obrenović. Na molbu srpskog prirodnjaka Josifa Pančića Ministarstvo prosvjete Srbije je 1874. odredilo mjesto za Botaničku baštu na kraju Dunavske ulice, ali je ona uništena 1888. prilikom izlivanja Dunava. Tada je kralj Milan Obrenović poklonio gradu imanje na Paliluli, pod uslovom da Botanička bašta bude nazvana "Jevremovac", kao znak sjećanja na njegovog djeda Jevrema.

1938. - Umro ruski pjevač Fjodor Ivanovič Šaljapin, jedan od najvećih basova u istoriji opere, ogromne glasovne izražajnosti i izuzetne glumačke sugestivnosti. U operi je prvi primijenio principe Konstantina Stanislavskog i upoznao publiku na Zapadu s djelima ruskih kompozitora, posebno Modesta Musorgskog. Kreacijama Borisa Godunova, Mefista, Ivana Groznog i Don Kihota, u istoimenim operama, dao je lični pečat koji je ostao uzor.

1941. - U avionskoj nesreći u Grčkoj poginuo srpski istoričar Vladimir Ćorović, profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske kraljevske akademije. Austrougarske okupacione vlasti u Prvom svjetskom ratu osudile na Banjalučkom veleizdajničkom procesu na osam godina robije. Poslije oslobođenja zemlje bio je član Narodnog vijeća u Zagrebu i Privremenog narodnog predstavništva u Beogradu. Djela: "Istorija Jugoslavije", "Uzajamne veze i uticaj kod slovenskih zapisa", "Podjela vlasti između Milutina i Dragutina", "Spisi Svetog Save", "Luka Vukalović", "Pohod Mahmut-paše Bušatlije protiv Paštrovića", "Odnosi Austro-Ugarske i Srbije u 20. vijeku", "Odnosi Crne Gore sa Dubrovnikom od Karlovačkog do Požarevačkog mira", "Ban Borić i njegovi potomci", "Istorija Bosne", "Pokreti i djela".

1941. - Njemačke trupe u Drugom svjetskom ratu ušle u jugoslovensku prijestonicu - Beograd.

1945. - Poslije višemjesečnih rovovskih borbi počela ofanziva Jugoslovenske armije u Drugom svjetskom ratu na Sremskom frontu, okončana probijanjem njemačke odbrane, što je omogućilo završne operacije za oslobođenje Jugoslavije. Cijena proboja bila je užasna: poginulo je najmanje 30.000 mobilisanih srbijanskih mladića, poslatih na "sremsku klanicu" praktično bez obuke.

1945. - Umro američki državnik Frenklin Delano Ruzevelt, predsjednik SAD od 1932. Paralizovan je 1921, ali je 1928. postao guverner države NJujork, a kao kandidat Demokratske stranke prvi put je izabran za predsjednika u vrijeme velike ekonomske krize. Drugi put je izabran 1936, treći put 1940, a četvrti put 1944, što je jedinstven slučaj u istoriji SAD. Ublažio je krizu politikom poznatom kao "Nju dil". Politikom "dobrog susjedstva" zamijenio je praksu "velike batine" prema latinoameričkim zemljama, a sa SSSR-om je uspostavio diplomatske odnose. Objavio je 1941. Povelju o četiri slobode: misli, vjere, od bijede i od straha. Te godine je njegovom zaslugom usvojen Zakon o zajmu i najmu, što je SAD pripremilo za ratne napore. Napustio je izolacionizam i energično je stao na stranu antihitlerovske koalicije u Drugom svjetskom ratu.

1961. - U orbitu oko Zemlje lansiran sovjetski kosmički brod "Vastok 2" s 28-godišnjim majorom Jurijem Gagarinom, prvim svjetskim kosmonautom. Brod je načinio krug oko planete za 108 minuta, krećući se maksimalnom brzinom od 28.000 kilometara na čas, na najvećoj udaljenosti od Zemlje 327 kilometara.

1962. - Umro francuski vajar i slikar ruskog porijekla Antoan Pevzner, jedan od najistaknutijih u pokretu ruskih konstruktivista. Studirao je u Kijevu i Petrogradu, a u Francusku je emigrirao 1923. Stvarao je u maniru apstarktnog konstruktivizma, a kasnije je eksperimentisao s dinamičnim spiralnim konstrukcijama i ritmički razvijenim objektima. Smatrao je da umjetnost mora da počiva na osnovnim elementima: prostoru i vremenu.

1966. - Američki avioni u Vijetnamskom ratu prvi put bombardovali Sjeverni Vijetnam.

1980. - U vojnom udaru pod vođstvom narednika Semjuela Doa ubijen predsjednik Liberije Vilijam Tolbert. Semjuel Do je potom suspendovao ustav, proglasio se predsjednikom i naredio strijeljanje 13 najviših predstavnika bivšeg režima.

1981. - Umro američki bokser afričkog porijekla DŽo Luis, apsolutni prvak svijeta u teškoj kategoriji od 1937. do 1949. Titulu je preoteo od zemljaka DŽejmsa Bradoka i odbranio je 25 puta, što je rekord, a nije nadmašen ni po dužini držanja titule. Povukao se neporažen 1949, vratio se u ring 1950. i 1951. zbog finansijskih nedaća, ali nije uspio da vrati titulu.

1987. - Dvojica sovjetskih kosmonauta, "šetajući" kosmosom, uspješno povezala kosmički modul s orbitalnom stanicom "Mir".

1993. - U Jadran se srušio francuski avion "miraž", neslavno obilježivši početak kontrole "zabranjenog leta" iznad bivše BiH, koju su UN povjerile NATO paktu.

1993. - Srebrenički muslimani kod Skelana masakrirali 17 srpskih vojnika, od kojih je najstariji imao 22 godine.

1999. - Piloti NATO pakta projektilima pogodili međunarodni putnički voz na relaciji Beograd-Solun dok je prelazio most preko Južne Morave kod Grdelice, usmrtivši najmanje 55 ljudi.

1999. - Avioni NATO-a na fabriku automobila "Zastava" u Kragujevcu sručili 15 projektila, što je izazvalo ranjavanje 36 radnika. Više radnika je ranjeno i u napadu na kruševačku Toplanu i Fabriku "14. oktobar".

1999. - Avioni NATO-a bombardovali rafinerije nafte u Pančevu i Novom Sadu, oštetivši tom prilikom u Pančevu i manastir Vojlovica - hram Svetog arhangela Gavrila iz 14. vijeka, zadužbinu Stefana Lazarevića.

1999. - Savezna skupština, na zajedničkoj sjednici Vijeća građana i Vijeća republika, izglasala pristupanje SRJ Savezu Rusije i Bjelorusije.

2000. - Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio Zakon o Savjetu ministara i ministarstvima BiH, kojim je predviđeno uvođenje funkcije predsjedavajućeg Savjeta ministara i uspostavljanje tri nova ministarstva - ministarstva za izbjeglice, za evropske integracije i za trezor institucija BiH.

2000. - Donji dom ruskog parlamenta - Duma usvojila izjavu o bojkotu Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope sve dok ne budu skinute sankcije prema ruskim parlamentarcima u ovom tijelu.

2001. - Komandant KFOR-a general-potpukovnik Torsten Skijaker i komandant Združenih snaga bezbjednosti general-potpukovnik Miroslav Krstić potpisali u selu Merdare zajedničku izjavu o ulasku jugoslovenskih snaga u "Sektor D" kopnene zone bezbjednosti.

2006. - Meksička vojska zaplijenila u putničkom avionu na letu iz Karakasa 5,5 tona kokaina, čija je vrijednost procijenjena na više od sto miliona dolara.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije