Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 12. jul

Dogodilo se na današnji datum, 12. jul
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 12. jul
Srna

Danas je četvrtak, 12. jul, 193. dan 2018. Do kraja godine ima 172 dana.

1191 - Engleski kralj Ričard lavljeg srca zauzeo je u Trećem krstaškom ratu grad Akru.

1536. - Umro holandski humanista Dezider Erazmo Roterdamski, koji je znatno uticao na njemačku reformaciju, a u djelima je satirično prikazao društvo, u prvom redu razuzdano rimokatoličko sveštenstvo i papu. Reformu crkve je zamišljao kao reformu klera i crkvenih opština, a ne dogmi i po tome se razlikovao od Martina Lutera. Djela: "Domaći razgovori", "Pohvala ludosti".

1543. - Engleski kralj Henri Sedmi oženio se šesti put, vjenčavši se Katarinom Par, udovicom lorda Latimera, jedinom suprugom koja ga je nadživjela.

1682. - Umro francuski astronom Žan Pikar, koji je prvi precizno izmjerio stepen meridijanskog luka i omogućio tačnije izračunavanje poluprečnika Zemlje. Pokrenuo je 1679. astronomski almanah "Connaissance des temps" koji i sada izlazi.

1817. - Rođen američki pisac Henri Dejvid Toro, jedan od najboljih američkih esejista. Pisao je protiv ropstva, otimačkog rata SAD protiv Meksika od 1846. do 1848. u korist robovlasničkog Juga, propovijedao je vraćanje prirodi i spajao mistiku, filozofiju prirode i transcendentalizam. Djela: "Život u šumi" /zbirka od 18 eseja/, "Dnevnik" /14 knjiga/, eseji "Građanska neposlušnost", "Ropstvo u Masačusetsu", "Odbrana DŽona Brauna".

1854. - Rođen američki industrijalac DŽordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije "Kodak". Lansirao je 1844. osjetljivi fotografski papir, a 1899. jednostavnu foto-kameru i potom iste godine celuloidnu filmsku traku prilagođenu kameri.

1869. - Francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta prihvatio uvođenje parlamentarnog sistema.

1884. - Rođen italijanski slikar i vajar Amedeo Modiljani, čija su djela jedinstvena po prepoznatljivoj izduženosti figura. U Parizu je živio od 1906. do smrti 1920. i jedan je od najznačajnijih predstavnika "Pariske škole". Najviše je slikao ženske aktove i portrete, a u mladosti se bavio i skulpturom.

1904. - Rođen čileanski pisac i diplomata Neftali Rikardo Rejes Basoalto, poznat kao Pablo Neruda, najveći liričar Latinske Amerike, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. U početku je bio pod uticajem modernista i postromantičara, potom je poetsku žestinu i čulnost kombinovao tradicionalnom pjesničkom formom, a oprobao se i u slobodnijoj pjesničkoj tehnici nadrealističkim elementima. Kasnije faze karakteriše jače osjećanje tuge zbog prolaznosti svega, ali i nova vjera u ljudske i društvene vrijednosti. Kao diplomata je službovao u Burmi, Argentini i Meksiku. Djela: pjesničke zbirke "Praznična pjesma", "Suton", "Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pjesma", "Pokušaj beskonačnog čovjeka", "Boravak na Zemlji", "Španija u srcu", "Treći boravak, 1935-1945", "Opšta pjesma", "Grožđe i vjetar", "Elementarne ode".

1906. - Francuski artiljerijski kapetan jevrejskog porijekla Alfred Drajfus - lažno optužen 1894. da je NJemačkoj izdavao vojne tajne i potom osuđen na doživotnu robiju - rehabilitovan je, vraćen u vojsku i unaprijeđen u čin majora.

1910. - U avionskoj nesreći poginuo engleski proizvođač automobila i pilot Čarls Stjuart Rols, koji je s Frederikom Henrijem Rojsom 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju automobila "Rols-Rojs". Rols je prvi pilot koji je - u junu 1910. - preletio La Manš u oba pravca bez zaustavljanja i prvi britanski pilot koji je izgubio život u avionskoj nesreći.

1920. - Panamski kanal, prokopan između Atlantskog i Tihog okeana zvanično je otvoren, šest godina nakon je kroz njega prošao prvi brod.

1941. - SSSR i Velika Britanija u Drugom svjetskom ratu u Moskvi potpisali ugovor o uzajamnoj pomoći i zajedničkoj borbi protiv nacističke NJemačke.

1941. - U Cetinju u Drugom svjetskom ratu, na skupštini crnogorskih kvislinga, proglašena "suverena i nezavisna" Crna Gora pod italijanskim protektoratom. "Vlada" te "nezavisne države" pala je već sutradan, izbijanjem opštenarodnog ustanka protiv okupatorskih snaga fašističke Italije.

1960. - Francuska priznala nezavisnost dotadašnjih kolonija u Africi: Dahomeja, Nigera, Gornje Volte, Obale Slonovače, Čada, Centralne Afrike i Konga.

1979. - Gilbertova ostrva u Tihom okeanu stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta pod nazivom Republika Kiribati, poslije 87 godina britanske kolonijalne uprave.

1984. - Umro srpski pisac i diplomata Marko Ristić, jedan od najaktivnijih u krugu srpskih nadrealista. Poslije završenog Filozofskog fakulteta u Beogradu između dva svjetska rata izdavao je i uređivao većinu nadrealističkih časopisa, a po okončanju Drugog svjetskog rata bio je jugoslovenski ambasador u Francuskoj. Djela: pjesme "Od sreće i od sna", "Bez mere", "Nox microcosmica", eseji "Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog" /sa Kočom Popovićem/, "Koje su pobude i kakvi uspesi školske filozofije", "Smrt fašizmu - sloboda narodu", "Književna politika", "LJudi u nevremenu", "Od istog pisca", "Krleža", "Prostor - vreme", "Politička književnost", "Nacer tiempo", "Svedok ili saučesnik".

1993. - Zemljotres na sjeveru Japana aktivirao klizišta i pokrenuo džinovske morske talase, usmrtivši skoro 200 ljudi.

1996. - Britanski prestolonasljednik princ Čarls i princeza Dajana sporazumjeli se o uslovima razvoda, okončavši 15-ogodišnji brak.

1997. - Kubanska vlada poslije laboratorijskih ispitivanja potvrdila da su autentični posmrtni ostaci legendarnog gerilskog vođe Ernesta Če Gevare, pronađeni u Boliviji i potom prebačeni na Kubu, na osnovu sporazuma vlada dviju zemalja.

1998. - Francuska pobjedom u Parizu u finalu Svjetskog fudbalskog prvenstva nad Brazilom rezultatom 3:0 prvi put postala prvak svijeta u fudbalu.

2000. - U Topoli umro Tomislav Karađorđević, sin kralja Aleksandra Prvog, prvi pripadnik ove dinastije koji se vratio u otadžbinu poslije Drugog svjetskog rata. Prilikom sahrane, četiri dana kasnije, u porodičnoj grobnici Karađorđevića u Crkvi Svetog Đorđa na Oplencu okupilo se nekoliko desetina hiljada ljudi.

2005. - Princ Albert Drugi, izdanak 700 godina stare dinastije Grimaldi, ustoličen kao novi suveren Kneževine Monako, jedne od drevnih evropskih država, mada sa ograničenim suverenitetom. Porodica Grimaldi dinastija je sa najdužom vladavinom u Evropi.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Kako je Francuska stvorila metrički sistem
Zanimljivosti

Kako je Francuska stvorila metrički sistem

Vic dana: Vidovnjak
Zanimljivosti

Vic dana: Vidovnjak

Dogodilo se na današnji datum, 25. septembar
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 25. septembar

Najčitanije