Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 12. maj

Dogodilo se na današnji datum, 12. maj
Foto: Arhivska fotografija | Dogodilo se na današnji datum, 12. maj
Srna

Danas je nedjelja, 12. maj, 132. dan 2019. Do kraja godine ima 233 dana.

1820. - Rođena engleska medicinska sestra Florens Najtingel, utemeljivač profesije medicinskih sestara, čiji se rođendan obilježava kao Međunarodni dan medicinskih sestara. U Krimskom ratu polovinom 19. vijeka organizovala je bolnice pri britanskom ekspedicionom korpusu i znatno je reformisala sanitetsku službu i njegu ranjenika i bolesnika. Zahvaljujući tome, smrtnost u britanskim poljskim bolnicama sa 40 odsto smanjena je na dva odsto. Otvorila je prvu školu za medicinske sestre, a njene učenice su poslije Prvog svjetskog rata - u kojem su liječile srpske vojnike - pomogle osnivanje takve škole u Beogradu, iz koje je prva generacija medicinskih sestara izašla 1924.

1842. - Rođen francuski kompozitor Žil Emil Frederik Masne, profesor Konzervatorijuma u Parizu, čija sentimentalna djela izražavaju francusku građansku romantiku. Komponovao je više od 20 opera, uglavnom s lirskom tematikom, u kojima je dočarao osjećajne heroine i lirsko-patetične muške tenorske likove. Djela: opere "Manon", "Verter", "Don Kihot", "Tais", baletska muzika, oratorijumi, kantate, solo pjesme.

1871. - Umro francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober, autor opera u kojima se smjenjuju govorne i pjevačke dionice. Djela: opere "Fra Diavolo", "Crni Domino", "Bludni sin", "Nema iz Portičija".

1884. - Umro češki kompozitor, dirigent i pijanista Bedrih Smetana, začetnik i najznačajniji predstavnik češkog muzičkog nacionalizma. Inspirisao se narodnim legendama, istorijom i folklorom. Djela: opere "Prodana nevjesta", "Dalibor", "Libuša", "Poljubac", ciklus simfonijskih poema "Moja domovina", gudački kvartet "Iz moga života", klavirske i kamerne kompozicije.

1888. - Velika Britanija uspostavila protektorat nad Sjevernim Borneom i Brunejom.

1904. - Rođen čileanski pisac i diplomata Neftali Rikardo Rejes Basualto, poznat kao Pablo Neruda, najveći liričar Latinske Amerike, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. Poslije učešća u Španskom građanskom ratu, gdje se sprijateljio sa španskim pjesnikom Federikom Garsijom Lorkom, uglavnom je bio okrenut idealima socijalne pravde i političkoj borbi za prava potlačenih. U početku je bio pod uticajem modernista i postromantičara, potom je poetsku žestinu i čulnost kombinovao s tradicionalnom pjesničkom formom, a oprobao se i u slobodnijoj pjesničkoj tehnici s nadrealističkim elementima. Kasnije faze karakteriše jače osjećanje tuge zbog prolaznosti svega, ali i nova vjera u ljudske i društvene vrijednosti. Umro je 1973, ubrzo poslije ubistva čileanskog predsjednika Salvadora Aljendea i dolaska na vlast desničarske vojne hunte. Djela: pjesničke zbirke "Praznična pjesma", "Suton", "Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pjesma", "Pokušaj beskonačnog čovjeka", "Boravak na Zemlji", "Španija u srcu", "Treći boravak 1935-1945", "Opšta pjesma", "Grožđe i vjetar", "Elementarne ode".

1918. - Rođen američki inženjer DŽulijus Rozenberg, koji je sa suprugom Etel 1953. kao prvi civil u SAD osuđen na smrt zbog špijunaže, navodno zbog odavanja SSSR-u tajni o atomskom naoružanju. Kazna je izvršena uprkos kampanji širom svijeta da im bude pošteđen život.

1935. - Umro poljski diktator maršal Jozef Klemens Pilsudski, prvi predsjednik Poljske od 1918. do 1922. i inicijator rata protiv sovjetske Rusije 1920. i 1921. Na današnji dan 1926. uspostavio je vojnu diktaturu i vlast je držao do smrti.

1947. - Poslije godinu dana snimanja prikazana je "Slavica", prvi jugoslovenski igrani film poslije Drugog svjetskog rata. Režiser i scenarista bio je Vjekoslav Afrić, snimatelj Žorž Skrigin, a tumači glavnih uloga Irena Kolesar, Marjan Lovrić i LJubiša Jovanović.

1949. - Zvanično ukinuta sovjetska blokada Zapadnog Berlina, započeta krajem juna 1948, pošto su i zapadni saveznici i SSSR shvatili besmislenost beskompromisnog suprotstavljanja.

1957. - Umro američki filmski režiser i glumac austrijskog porijekla Erih fon Štrohajm, protagonista snažnog naturalističko-senzualnog stila u kinematografiji, jedan od najvećih režisera u doba nijemog filma. Bio je izrazito snažna umjetnička priroda i nije dopuštao kompromise, što ga je onemogućilo da u američkoj krajnje komercijalizovanoj filmskoj industriji ostvari većinu zamisli, pa je često morao da glumi u tuđim, katkad i umjetnički neuspjelim filmovima. U Francuskoj je na samrti odlikovan Legijom časti. Filmovi: režija - "Slijepi muževi", "Lude žene", "Pohlepa", "Svadbeni marš", "Kraljica Keli", gluma - "Velika iluzija", "Nestali iz Sent-Ažila", "Bulevar sumraka".

1967. - Umro engleski pisac DŽon Mejsfild, koji je u poeziji često slikao grube i sirove vidove života, pri čemu je kao kontrast još jače isticana idiličnost njegovih stihova. Pisao je i drame u rimovanom distihu, ali one imaju samo književnoistorijsku vrijednost. Djela: pjesme "Balade s mora", "Soneti", "Vječno milosrđe", "Polja zelenkada", "Lis Rejnard", drame "Veliki petak", "Kralj Filip".

1969. - U Velikoj Britaniji starosna granica izbornog prava snižena s 21 na 18 godina.

1992. - Skupština srpskog naroda u BiH na zasjedanju u Banjaluci donijela odluku o formiranju Vojske Republike Srpske i osnivanju novinske agencije Srna.

1994. - Umro škotski političar Džon Smit, lider britanske Laburističke partije, pod čijim je vođstvom stranka, poslije 15 godina u opoziciji, znatno ojačala. To je njegovom nasljedniku Toniju Bleru obezbijedilo "odskočnu dasku" za povratak laburista na vlast 1997.

1995. - Vlasnici "Rokfeler centra" u NJujorku, iza kojih je stajao japanski kapital, objavili bankrotstvo tog gigantskog poslovnog centra.

1997. - Predsjednik Rusije Boris Jeljcin i čečenski vođa Aslan Mashadov potpisali sporazum o obustavi neprijateljstava u južnoj ruskoj republici Čečeniji, koji su čečenski separatisti ubrzo prekršili.

2001. - Umro Aleksej Tupoljev, ruski konstruktor aviona.

2006. - Od eksplozije na naftovodu u blizini Lagosa, najvećeg grada Nigerije, poginulo oko 200 ljudi.

2008. - Umrla Irena Sendler (Križanovska), Poljakinja koja je iz Varšavskog geta u Drugom svjetskom ratu spasila 25.000 jevrejske djece.

2008. - U snažnom zemljotresu jačine 7,8 stepeni Rihterove skale koji je pogodio jugozapadnu kinesku oblast Sečuan poginulo je ili nestalo više od 87.000 ljudi, među kojima i 5.335 đaka.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije