Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 13. maj

Dogodilo se na današnji datum, 13. maj
Foto: Screenshot / Youtube | Dogodilo se na današnji datum, 13. maj
N.N.

Danas je nedjelja, 13. maj, 133. dan 2018. Do kraja godine ima 232 dana.

1607. - Kapetan Džon Smit s grupom vojnika stigao u Virdžiniju i nazvao to mjesto DŽejmstaun, gdje je osnovano prvo stalno britansko naselje u Novom svijetu. 

1619. - Pogubljen holandski državnik Johan fan Oldenbarnevelt, otac moderne holandske države. Smaknuće je naredio njegov saborac u borbi protiv španskih okupatora princ Moris od Nasaua, pod optužbom za religioznu subverziju. Zajedno s Morisovim ocem Vilemom Prvim "Ćutljivim" od Oranža, vladarom novostvorene protestantske republike Ujedinjenih Provincija Nizozemske, predvodio je krajem 16. vijeka pobunu protiv Španaca koji su silom naturali rimokatolicizam. Odlučujuće je doprinio ekonomskom procvatu Holandije, njenoj trgovinskoj ekspanziji i osnivanju Holandske istočnoindijske kompanije, ali je njegov umjereni protestantizam toliko zasmetao Morisu da ga je uhapsio i pogubio, što istoričari smatraju najtamnijom mrljom rane holandske istorije. 

1717. - Rođena austrijska carica, češka i mađarska kraljica Marija Terezija, koja je tokom vladavine od 1740. do smrti 1780. provodila reforme u duhu prosvijećenog apsolutizma, ali i germanizaciju i nasilno pokatoličavanje. Srbima u Pomoriškoj krajini ukinula je privilegije, čime je podstakla njihove seobe u Rusiju od 1751. do 1753. Da bi osigurala osporavani prijesto, vodila je rat za austrijsko nasljeđe od 1740. do 1748. u kojem joj je 1745. pruski kralj Fridrih Drugi Veliki preoteo Šleziju i učestvovala je u Sedmogodišnjem ratu od 1756. do 1763. 

1792. - Rođen italijanski sveštenik Đovani Marija Mastai Fereti, od 1846. papa Pije Deveti, čiji je pontifikat trajao 31 godinu i 236 dana, najduže u istoriji rimokatoličke crkve. Na Vatikanskom saboru 1870. proglasio je dogmu o papskoj nepogrešivosti. 

1795. - Rođen slovački filolog i istoričar Pavel Jozef Šafarik, ideolog slovenske uzajamnosti i jedan od osnivača slavistike. Kao direktor Srpske gimnazije u Novom Sadu od 1819. do 1833. pridobio je mnoge uticajne ličnosti, uključujući vladare Srbije i Crne Gore Miloša Obrenovića i Petra Drugog Petrovića NJegoša, za šire istraživačke poduhvate u proučavanju jezika i književnosti Južnih Slovena. Bio je i predsjednik "Societas slavica", prvog čitalačko-pretplatničkog časopisa Slovaka u Vojvodini. Od 1833. se u Pragu kao bibliotekar Univerzitetske biblioteke posvetio izučavanju slovenskih jezika, književnosti i istorije. Za srpsku kulturu su posebno značajna "Srpska čitanka" u kojoj je izložio porijeklo i razvitak srpskog jezika, zatim "Žitije Stevana Nemanje" i "Dušanov zakonik". Ostala djela: "Istorija slovenskog jezika i književnosti svih dijalekata", "Slovenske starine", "Slovenska etnografija", "Spomenici stare književnosti Jugoslovena", "O porijeklu i zavičaju glagoljice", "Istorija jugoslovenske književnosti", "Žitija Ćirila i Metodija". 

1798. - Rođen srpski slikar Konstantin Danil, jedan od najvećih srpskih slikara 19. vijeka, predstavnik srpskog bidermajera. Stilom i tehnikom, bliskom bečkim klasicistima, radio je ikonostase - najznačajniji su u Uspenskoj crkvi u Pančevu i u eparhijskoj crkvi u Temišvaru - portrete, mrtvu prirodu, kompozicije. Dostizao je pravo majstorstvo kao portretista, ispoljavajući znatnu umjetničku snagu i plemenitost kolorita, pogotovo u periodu oslobađanja stega stilizacije, kad je modelovao slobodnije i težio psihološkoj analizi, što je naročito upečatljivo u portretima "Pavle Kengelac" i "Umjetnikova žena". 

1809. - Trupe francuskog cara Napoleona Prvog ušle u Beč. 

1830. - Osnovana republika Ekvador. 

1840. - Rođen francuski pisac Alfons Dode, autor trilogije o zgodama Tartarena Taraskonca, remek-djela francuske humorističke proze. Bio je naturalista, ali se odlikovao toplinom u razumijevanju ljudske nesreće, nenametljivim humanizmom i izuzetnim darom zapažanja. Pisao je romane, drame i novele. Djela: "Pisma iz mog mlina", "Tartaren Taraskonac", "Nabob", "Safo", "Numa Rumestan", "Kraljevi u izgnanstvu", "Besmrtnik". 

1846. - Kongres SAD formalno objavio rat Meksiku, mada su borbe u Kaliforniji započete nekoliko dana ranije. Poslije krvavih dvogodišnjih sukoba SAD su dobile rat 1848, otevši Novi Meksiko i zlatom bogatu Kaliforniju, čime je Meksiko sveden u sadašnje granice. 

1848. - U Sremskim Karlovcima skupština predstavnika 175 crkvenih opština vojvođanskih eparhija, zajedno s delegatima iz Srbije, izabrala mitropolita Josifa Rajačića za patrijarha, a pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu. Skupština je istakla i pravo Srba u Austriji i Ugarskoj na autonomni politički i kulturni razvoj, a 15. maja je proglasila Srpsku Vojvodinu koja je obuhvatala Srem, Vojnu krajinu u Sremu, Baranju i Bačku s bečejskim i šajkaškim okruzima i Banat s Vojnom krajinom i Kikindskim okrugom. Proklamovan je savez Srpske Vojvodine sa Slavonijom, Hrvatskom i Dalmacijom. Austrijska i mađarska vlada proglasile su odluke Majske skupštine nezakonitim, ali je austrijski ustav od 4. marta 1849. potvrdio osnivanje Srpske Vojvodine i Tamiškog Banata, u koje su uključeni Bodroška, Torontalska, Tamiška i Krašovska županija i Rumski i Iločki okrug Sremske županije. Vojvodina je dobila status posebne upravne teritorije, a austrijski car je dodao titulu velikog vojvode. 

1851. - Rođen srpski pisac i ljekar Laza Lazarević, jedan od najboljih srpskih realista. Prava je završio u Beogradu, a medicinu u Berlinu. Napisao je samo devet pripovijedaka, od kojih je "Švabica" ostala u fragmentima. Mada s patrijarhalnim pogledima na život, njegove pripovijetke - sažete, s veoma snažnom unutrašnjom dramatikom - imaju klasičnu vrijednost. Prevodio je ruske pisce Nikolaja Černjiševskog, Nikolaja Gogolja i Alekseja Pisemskog i francuskog pisca Ežena Srkriba. Kao ljekar je učestvovao u organizaciji saniteta u Srbiji i objavio 54 rada u stručnim medicinskim časopisima, od kojih neki imaju izuzetan značaj. Ostala djela: "Prvi put s ocem na jutrenje", "Sve će to narod pozlatiti", "Vetar", "Na bunaru", "Školska ikona", "On zna sve", "U dobri čas hajduci", "Verter". 

1862. - Rođen srpski pisac Janko Veselinović, realista i romantik narodnjak, prevashodno slikar mačvanskog sela, koje je opisivao s mnogo ljubavi, idealizujući patrijarhalni život. Odlično je poznavao srpski jezik i vješto ga koristio u romanima, pripovijetkama i pozorišnim komadima. Djela: romani "Hajduk Stanko", "Junak naših dana", "Borci", zbirke pripovijedaka "Slike iz seoskog života", "Od srca srcu", "Rajske duše", "Zeleni vajati", "Male priče", "Seljanka", pozorišna igra s pjevanjem "Đido", komad "Potera". 

1871. - Italija donijela Zakon o garancijama, kojim je papa proglašen neprikosnovenom osobom, u čijem je posjedu sjedište rimokatoličke crkve Vatikan. 

1881. - Rođen srpski socijalista Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji, pacifista i vatreni protivnik rata, ali se kao rodoljub borio u oslobodilačkim ratovima Srbije od 1912. do pogibije 1914. Predvodio je 5. aprila 1903. demonstracije u Beogradu protiv režima kralja Aleksandra Obrenovića i potom je morao da emigrira u Beč. Po povratku u otadžbinu poslije majskog prevrata 1903. uređivao je "Narodne novine". Diplomirao je prava u Beogradu 1906, sekretar Srpske socijaldemokratske partije postao je 1908, a teorijski časopis "Borba" pokrenuo je 1910. Na Međunarodnom socijalističkom kongresu u Kopenhagenu 1910. je, u značajnom govoru o austrougarskoj aneksiji Bosne i Hercegovine, ukazao na pogrešan stav austrijskih socijalista o nacionalnom pitanju. U polemici je ubjedljivo porazio jednog od vođa austrijske Socijalističke partije - Karla Renera, kancelara Austrije poslije Prvog svjetskog rata, ukazavši na kolonijalno-porobljivačku politiku Austro-Ugarske i neodrživost stava socijalista te zemlje da slijede vladu. Objavio je oko 600 radova u domaćim i stranim listovima. Poginuo je 20. novembra 1914. u Kolubarskoj bici na Vrapčem brdu kod Lazarevca. Djela: "Zakonsko osiguranje radnika", "Srbija i Albanija", "Zakon o radnjama i socijalna demokratija", "U izbornu borbu!", "Za socijalnu politiku", "Socijal-demokratski agitator", "Porezi: jedna žalosna glava u politici srpske buržoazije", "Jedinstvo pokreta". 

1882. - Rođen francuski slikar Žorž Brak, koji je s Pablom Pikasom 1905. osnovao kubistički pokret. Poslije Prvog svjetskog rata prolazio je kroz mnoge faze, slikajući s upadljivom originalnošću. Tražeći rješenja između objektivnog i subjektivnog, slikao je pejzaže, aktove i mrtvu prirodu. 

1887. - U Beogradu osnovana Provizorna opservatorija Velike škole, čiji je rad omogućio izradu desetina naučnih radova koji su poslužili kao osnova za istraživanja klimatskih uslova. Osnivanjem Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije 1947. Opservatorija je postala njegov sastavni dio. 

1888. - U Brazilu ukinuto ropstvo. 

1914. - Rođen američki bokser afričkog porijekla Džozef Luis Barou, poznat kao Džoe Luis, apsolutni prvak svijeta u teškoj kategoriji od 1937. do 1949. Titulu je osvojio 22. juna 1937. u meču sa zemljakom DŽimom Bradokom i odbranio je 25 puta, po čemu je rekorder, a niko ga nije nadmašio ni po dužini držanja titule. Povukao se neporažen 1949, ali se zbog finansijskih nedaća vratio na ring i 1950. i 1951. bezuspješno pokušao da vrati titulu. 

1930. - Umro norveški polarni istraživač Fritjof Nansen, diplomata i humanista, profesor okeanografije na Univerzitetu u Oslu, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922. godine. Istraživao je od 1893. do 1896. Grenland i Sjeverni ledeni okean, a poslije Prvog svjetskog rata bavio se zaštitom ratnih zarobljenika i nacionalnih manjina. Kao visoki komesar Društva naroda rukovodio je repatrijacijom ratnih zarobljenika i doprinio potpisivanju Ženevskog protokola o izbjeglicama. Jedna vrsta emigrantskog pasoša, nazvana "Nansenov pasoš", i sada je u upotrebi za raseljena lica kao potvrda identiteta. 

1931. - Umro srpski kompozitor i horovođa Josif Marinković, član Srpske kraljevske akademije, koji je najveći dio stvaralaštva posvetio herojskoj romantičarskoj muzici, znatno je obogativši u tehničkom i izražajnom pogledu. NJegove solo pjesme i mnoge horske kompozicije uz pratnju klavira poseban su doprinos srpskoj muzici. Završio je Orguljašku školu u Pragu i u Beogradu je bio dirigent Pjevačkog društva "Obilić". Djela: horovi "Narodni zbor", "Junački poklič", "Kola", "Potočara", "Zadovoljna reka", solo pjesme "Čežnja", "Kaži mi, kaži, Stojanke", crkvena muzika "Liturgija", "Pomen", "Carju nebesni", "Opelo". 

1940. - Britanski premijer Vinston Čerčil u Drugom svjetskom ratu u parlamentu izjavio da naciji u sukobu s nacističkom NJemačkom ne može da obeća "ništa sem krvi, muke, suza i znoja". 

1941. - Ministar unutrašnjih poslova ustaške Nezavisne Države Hrvatske Andrija Artuković u Drugom svjetskom ratu propisao "Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju ravnateljstva za javni red i sigurim je van zakona stavljeno oko dva miliona Srba i desetine hiljada Jevreja i Romanost", što je bio "pravni osnov" hrvatskih vlasti u istrebljenju Srba, Jevreja i Roma. 

1944. - U Drvaru u Drugom svjetskom ratu formirano Odjeljenje za zaštitu naroda - partijska policija prema boljševičkom uzoru - kao organ Narodnooslobodilačkog pokreta, sa zadatkom da objedini službu bezbjednosti i usmjerava rad za to predviđenih jedinica. 

1961. - Umro američki filmski glumac Gari Kuper, jedan od najomiljenijih glumaca u istoriji Holivuda, prepoznatljiv po naglašenoj individualnosti. Snimio je 84 filma. Filmovi: "Zakon Divljeg zapada", "Narednik Jork" , "Kome zvono zvoni", "Tačno u podne," "Vera Kruz", "Prijateljsko ubjeđivanje", "LJubav popodne", "Drvo za vješanje". 

1965. - Izrael i SR NJemačka odlučili da uspostave diplomatske odnose, poslije čega je više arapskih država prekinulo odnose s Bonom. 

1968. - U Parizu počeli zvanični pregovori predstavnika Sjevernog Vijetnama i SAD o okončanju rata u Vijetnamu. 

1969. - U rasnim nemirima u Kuala Lumpuru, glavnom gradu Malezije, poginulo više od stotinu ljudi. 

1981. - Na papu Jovana Pavla Drugog u Rimu pucao turski terorista Mehmed Ali Agdža, ranivši ga u stomak i ruku. 

1994. - Ministri inostranih poslova SAD, Rusije, Velike Britanije, Francuske, NJemačke, Belgije i Grčke na sastanku u Ženevi - na osnovu mirovnog koncepta Evropske unije - odlučili da 51 odsto teritorije bivše BiH pripadne bosanskim muslimanima i Hrvatima, a 49 odsto Srbima. 

1994. - Palestinska policija, na osnovu sporazuma Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije, u Jerihonu preuzela kontrolu od izraelske vojske. 

1995. - U indijskoj državi Kašmir razularena masa muslimana, razbješnjelih zbog razaranja jedne muslimanske džamije, palila škole, vladine zgrade i hinduističke hramove. 

1996. - Više od 600 ljudi poginulo u nevremenu na sjeveru Bangladeša. 

1999. - Avioni NATO srušili pokretni most u Vrbasu na Velikom bačkom kanalu. Istovremeno je visokoprovodljivim grafitnim bombama ponovo gađano nekoliko postrojenja "Elektroprivrede Srbije," zbog čega su bez struje ostali Niš, Pirot, Kuršumlija, Aleksinac, Prokuplje, Leskovac, Šabac i dijelovi Beograda, Novog Sada i više mjesta u Vojvodini. 

1999. - Peru i Ekvador potpisali dokument o razgraničenju, okončavši poslije šest decenija spor zbog kojeg su dvije latinoameričke zemlje triput ratovale. 

2009. - Evropska komisija izrekla rekordnu kaznu od 1,06 milijardi evra kompaniji za proizvodnju kompjuterskih čipova "Intel" i naredila joj da obustavi ilegalno davanje popusta kako bi potisnula svog rivala AMD. 

2014. - Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Srbiju zadesile katastrofalne poplave. U Srpskoj voda je potopila Doboj i Šamac, u Federaciji BiH Maglaj, a u Srbiji Obrenovac. Poplave su počele između 13. i 15. maja, a trajale su do 20. maja. U tom periodu na ovo područje izlučena je velika količina padavina, najveća ikada zabilježena od kada se vode meteorološka osmatranja. Padavine su pokrenule i brojna klizišta,a posebno alarmantno je bilo u Šekovićima. U Republici Srpskoj život je izgubilo 17 lica. Šteta koju je Srpska pretrpjela, prema podacima Svjetske banke, procijenjena je na više od dvije milijarde KM.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije