Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 14. novembar

Dogodilo se na današnji datum, 14. novembar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 14. novembar
N.N.

Danas je utorak, 14. novembar, 318. dan 2017. Do kraja godine ima 47 dana.

565. - Umro romejski /vizantijski/ car Flavije Anikije Justinijan Prvi, nazvan Justinijan Veliki /Magnus/, koji se proslavio kodifikacijom rimskog prava, velikom graditeljskom aktivnošću i osvajanjima. Težeći obnovi Rimskog carstva, taj vladar - rođen u jednom selu kod Naisusa /Niš/ pod imenom Upravda, što na staroslovenskom znači pravo, pravda - pokorio je 534. Vandale u sjevernoj Africi, a 555. godine Ostrogote u Italiji i osvojio dio Španije. Ratovao je i protiv Persijanaca, koji su ugrožavali azijske provincije, ali nije uspio da spriječi upade Slovena na Balkan. Prema njegovom nalogu, najbolji pravnici su pripremili "Korpus juris civilis", sastavljen od prečišćenih zakona rimskih careva ("Kodeks Justinijanus"), raznih pravnih spisa ("Digesta") i izvoda za školovanje pravnika ("Instituciones"). Time je sačuvao norme rimskog prava, što je imalo izuzetan značaj za razvoj pravne teorije u Evropi. Sazidao je 537. crkvu Sv. Sofija, najveću u Carigradu, koju su poslije osvajanja grada 1453. Turci oskrnavili pretvaranjem u džamiju i nagrdili njenu arhitekturu doziđivanjem četiri minareta.

1533. - Španski osvajači pod komandom Fransiska Pisara zauzeli grad Kusko, prijestonicu carstva Inka.

1770. - Škotski istraživač Džejms Brus otkrio da Plavi Nil izvire iz jezera Tana u sjeverozapadnoj Etiopiji.

1811. - Rođen srpski istoričar slovačkog porijekla Janko Šafarik, osnivač Beogradskog muzeja, profesor Liceja u Beogradu. Bavio se i arheologijom i numizmatikom, posebno skupljanjem starog srpskog novca. Djela: "Opisanije sviju dosad poznatih srpskih novaca", "O priloženim grbovima srpskih zemalja i vladatelja", "Srpski spomenici mletačkog arhiva", "Hrisovulja cara Stefana Dušana", "Žitije Stefana Uroša Trećeg", "Život despota Stefana Lazarevića".

1831. - Umro njemački filozof Georg Vilhelm Fridrih Hegel (na fotografiji), najistaknutiji predstavnik klasične njemačke idealističke filozofije, čiji je gigantski rad sinteza njemačke filozofske misli i obuhvata gotovo sve znanje onog vremena. Njegov filozofski stav je da svijet postoji objektivno, ali ne sasvim nezavisno od ljudske svijesti. Tvorac je sistema apsolutnog idealizma u kojem apsolutno bivstvo ima tročlanu strukturu: ideja - priroda - duh. Osnova svijeta je apsolutna ideja, a ljudski svijet je njen najviši stepen i izraz. Apsolutna ideja postoji samo dijalektički, u kretanju i razvoju, a svijet je proces samorazvitka i samospoznaje - Ideje. Priroda u njegovom sistemu ima status "drugobivstvene ideje", ona je opredmećena Ideja. Djela: "Fenomenologija duha", "Filozofija istorije", "Nauka logike", "Estetika", "Filozofija religije", "Enciklopedija filozofskih nauka", "Filozofska propedevtika", "Osnovne crte filozofije prava ili prirodno pravo i nauka o državi u osnovnim konturama".

1840. - Rođen francuski slikar Klod Mone, jedan od osnivača impresionizma. Prema njegovoj slici "Impresija, izlazak sunca", izloženoj 1874. u Parizu, naziv je dobio cio slikarski pravac, čiji je on najdosljedniji i najuticajniji predstavnik. Mahom je slikao prizore iz Pariza i okoline, pri čemu su ga najviše interesovali efekti svjetlosti na vodi. Izvršio je ogroman uticaj na evropsko slikarstvo.

1847. - U Švajcarskoj izbio građanski rat između snaga Švajcarske konfederacije i sedam rimokatoličkih kantona /Zonderbund/, koji je okončan krajem istog mjeseca porazom Zonderbunda.

1863. - Rođen belgijski hemičar Leo Bakeland, koji je postupkom kondenzacije formaldehida i fenola pronašao čvrstu plastičnu masu bakelit, savršen izolator, što je omogućilo razvoj industrije plastike.

1872. - Rođena srpska glumica slovenačkog porijekla Augusta Vela Nigrinova, prvakinja Narodnog pozorišta u Beogradu. Bila je idol pozorišne publike krajem 19. vijeka, koju nije zanosila ženstvenošću već unutrašnjom snagom, dostojanstvenom pojavom i snažnim, sugestivnim glasom. Ostvarila je niz velikih kreacija, poput uloga Julije, Ofelije, Nore, Marije Stjuart, Mona Vane, Debore.

1884. - Umro njemački prirodnjak i zoolog Alfred Edmind Brem, direktor zoološkog vrta u Hamburgu i Berlinskog akvarijuma. Mada arhitekta po profesiji, pridružio se grupi prirodnjaka i sakupio je ogroman naučni materijal na putovanjimau Evropi, Africi i Aziji. U Baranji i na Fruškoj gori je proučavao do tada nepoznatu vrstu - orlove bjelorepane. Djela: "Životinjsko carstvo", "Život životinja", "Život ptica", "Šumske životinje".

1889. - Rođen indijski državnik DŽavaharlal Nehru, jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Po povratku sa studija u Engleskoj postao je advokat, ali se ubrzo posvetio politici i borbi za nezavisnost Indije, postavši sljedbenik arhitekte indijske nezavisnosti Mohandasa Gandija. Po sticanju nezavisnosti Indije 1947. postao je prvi premijer i šef diplomatije. U spoljnoj politici je nastojao da očuva neutralnost Indije, zauzimajući se za aktivnu miroljubivu koegzistenciju.

1891. - Rođen kanadski fiziolog Frederik Grant Banting, koji je s Čarlsom Bestom 1921. izolovao inzulin, što je omogućilo liječenje do tada smrtonosne šećerne bolesti. Za to epohalno otkriće 1923. je s DŽonom Meklaudom, s kojim je takođe sarađivao, dobio Nobelovu nagradu za medicinu. Smatrajući da je Best neuporedivo zaslužniji od Meklauda, svoju nagradu je podijelio s njim.

1918. - Srpska vojska je u Prvom svjetskom ratu oslobodila Baranju, oblast s većinskim srpskim stanovništvom. Drugi put su je, u Drugom svjetskom ratu, poslije bitaka na Batini i Bolmanu krajem 1944. oslobodili Rusi i Srbi, u novembru 1991. je ušla u sastav Republike Srpske Krajine, ali je Erdutskim sporazumom, potpisanim u novembru 1995. godine, stavljena pod dvogodišnju međunarodnu prelaznu upravu poslije čega je pripojena Hrvatskoj.

1918. - Tomaš Masarik izabran za prvog predsjednika Čehoslovačke.

1922. - Rođen egipatski diplomata Butros Butros Gali, generalni sekretar UN od 1992. do 1996.

1935. - Predsjednik SAD Frenklin Rozevelt objavio da će Filipini 1946. steći nezavisnost.

1935. - Rođen jordanski kralj Husein, vladar s "najdužim stažom" u arapskom svijetu. Na prijesto Jordana je stupio 1952, s nepunih 17 godina.

1940. - U napadu njemačke avijacije u Drugom svijetskom ratu na britanski grad Koventri poginulo je više od hiljadu ljudi i razorena srednjovjekovna katedrala.

1941. - U blizini Gibraltara u Drugom svjetskom ratu potonuo britanski nosač aviona "Ark rojal", kojeg je prethodnog dana gađala torpedima njemačka podmornica.

1946. - Umro španski kompozitor i pijanista Manuel de Falja, čija su djela sinteza andaluzijske narodne muzike i francuskog impresionizma, koji je nastojao da oslobodi špansku muziku vjekovnog italijanskog uticaja. U Francuskoj je komponovao popularna djela "Noći u španskim vrtovima" i "Sedam španskih narodnih pjesama", a po povratku u otadžbinu izvedeni su baleti "Ljubav čarobnica" i "Trorogi šešir". Razočaran diktaturom generala Fransiska Franka, uspostavljenom u Španiji poslije građanskog rata, 1939. je otišao u Argentinu u kojoj je ostao do smrti.

1948. - Rođen engleski princ Čarls, nasljednik britanskog prijestola.

1955. - Umro američki pisac Robert Eme Šervud, koji je u dramama, pisanim poslije Prvog svjetskog rata, prikazao s gledišta pacifiste poslijeratno razočarenje i zalagao se za mir u svijetu. Docnije je, suočen s nadiranjem nacizma, postao ubijeđeni pristalica rata kao jedinog načina da se svijet oslobodi nacističke tiranije. Djela: drame "Okamenjena šuma", "Idiotova radost", "Neće biti noći", scenariji za filmove "Duh putuje na zapad", "Najbolje godine našeg života".

1960. - U sudaru dva putnička voza u Čehoslovačkoj poginulo 110 ljudi.

1979. - U provinciji Korasan na istoku Irana u zemljotresu poginulo najmanje 385 ljudi.

1984. - U Los Anđelesu uhapšen hrvatski ratni zločinac Andrija Artuković, ministar unutrašnjih poslova fašističke Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. Živio od 1948. u SAD, gdje je dospio pod lažnim imenom. Američke vlasti su se uporno oglušivale o zahtjeve Jugoslavije za ekstradiciju. Artuković je izručen tek 12. februara 1986. Poslije suđenja u Zagrebu - koje je voljom tadašnjeg jugoslovenskog i hrvatskog komunističkog rukovodstva bilo farsa, jer je optužen samo za neka pojedinačna zlodjela, ali ne i za zločin genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima - 14. maja 1986. je osuđen na smrt, ali kazna nije izvršena i umro je u zatvoru nepune tri godine kasnije.

1988. - Palestinski parlament u izbjeglištvu prihvatio rezoluciju 242 UN, čime je posredno priznao državu Izrael i odrekao se terorizma.

1989. - Crnački pokret SWAPO izvojevao ubjedljivu pobjedu na prvim izborima u Namibiji.

1991. - Princ Norodom Sihanuk vratio se u Kambodžu poslije 13 godina života u izbjeglištvu.

1994. - Tropska oluja "Gordon" usmrtila najmanje 829 ljudi na Haitiju.

2003. - Delegacija Saveza logoraša Republike Srpske u Hagu predala istražiocima novu dokumentaciju o zločinima nad Srbima u BiH.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije