Zanimljivosti

Pratite nas na Google news

Dogodilo se na današnji datum, 15. januar

Dogodilo se na današnji datum, 15. januar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 15. januar
N.N.

Danas je srijeda, 15. januar, 15. dan 2020. godine. Do kraja godine ima 351 dan.

69. - Rimskog cara Servija Sulpikijusa Galbu ubili u Rimskom forumu pobunjeni pretorijanci, koji su 68. oborili s vlasti i njegovog prethodnika na prijestolu Nerona, prinudivši ga na samoubistvo.

1535. - Engleski kralj Henri Osmi uzeo titulu "poglavara Crkve" u Engleskoj i raskinuo veze sa Rimokatoličkom crkvom i papom, koji mu nije dozvolio razvod od Katarine Aragonske i ženidbu sa Anom Bolen. Bolen - majka kraljice Elizabet Prve - pogubljena 1536. pod optužbom za izdaju. Bila je druga od šest žena Henrija Osmog.

1559. - Elizabet Tjudor, kćerka Henrija Osmog i Ane Bolen, krunisana u Vesminsterskoj katedrali u Londonu kao engleska kraljica Elizabet Prva, jedan od najznačajnijih vladara u istoriji Engleske, koja je na prijesto stupila poslije smrti kraljice Meri Prve.

1582. - Posredovanjem pape Grgura Trinaestog, nosioca rimokatoličke reakcije i inspiratora zločina nad hugenotima u Francuskoj 1572. (Vartolomejska noć), sklopljen je mir rimokatoličke Poljske i pravoslavne Rusije, kojim je Rusija izgubila izlaz na Baltik.

1777. - Sjevernoamerička država Vermont proglasila nezavisnost od Velike Britanije i postala republika, koja je 1791. ušla u sastav SAD.

1804. - Počela sječa srpskih knezova i viđenijih ljudi u Beogradskom pašaluku poslije žalbe knezova turskom sultanu Selimu Trećem na zulum dahija. Dahije su uz pomoć jednog trgovca iz Zemuna saznale imena knezova koji su potpisali žalbu i za samo tri sedmice pogubili su oko 150 ljudi u Srbiji, uključujući Aleksu Nenadovića, Iliju Birčanina, Hadži-Ruvima, Marka Čarapića, Janka Gagića i Hadži-Đeru, pogubljenog šest dana pred početak sječe knezova. Dahije su time pokušale da uguše otpor i spriječe oslobodilački pokret srpskog naroda, ali je sječa samo podstakla srpske prvake da ubrzaju dizanje Prvog srpskog ustanka i izbor Đorđa Petrovića - Karađorđa u Orašcu 14. februara 1804. za ustaničkog vođu.

1809. - Rođen francuski ekonomista i politički filozof Pjer Žozef Prudon, čija je doktrina postala osnova kasnijih radikalnih i anarhističkih teorija. Rukovođen geslom "svojina - to je krađa", u djelu "Šta je svojina" zalagao se za ukidanje svojine. Takođe je smatrao da komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti vidio je u slobodi kao "trećoj formi društva", što je teorijski razradio u djelu "Sistem ekonomskih protivrječnosti ili filozofija bijede".

1891. - Rođen ruski pisac Ilja Grigorjevič Erenburg, jedan od najvećih ratnih reportera 20. vijeka, vrstan poznavalac ruske i zapadnoevropske kulture. Poslije smrti Josifa Staljina 1953. bio je jedan od prvih vjesnika novih strujanja. Napisao je pedesetak knjiga u kojima je duhovito i živo izložio misli o revoluciji, politici, ljubavi i suprotnostima civilizacije poslije Drugog svjetskog rata. NJegovo posljednje djelo - memoari "LJudi, godine, život" smatra se testamentarnim. Ostala djela: zbirke priča "Trinaest lula", "Priče ovih godina", romani "Život i smrt Nikolaja Kurbova", "Neobične pustolovine Hulija Hurenita i njegovih učenika", "LJubav Žane Nej", "Špekulanti", "LJeto 1925. godine", "U Protočnom sokaku", "Moskva suzama ne vjeruje", "Burni život Lazika Rojtšvaneca", "Dan drugi", "Bez predaha", "Južni vjetar", "Oluja", "Pad Pariza", "Deveti talas".

1905. - Srpskog protu i poznatog borca protiv Turaka Atanasa Petrovića, u narodu poznatog kao pop Taško, Bugari su u Kumanovu ubili iz zasjede kad se vraćao iz crkve. Zbog prijetnji velikobugarskih šovinista prethodno je izbjegao u Srbiju, ali se vratio u Kumanovo.

1918. - Rođen egipatski državnik Gamal Abdel Naser, predsjednik od 1956. do smrti 1970, tvorac modernog Egipta i jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Bio je jedan od vođa zavjereničke vojne organizacije "Slobodni oficiri" i inicijator udara u julu 1952. kojim je svrgnut kralj Faruk Prvi. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju, a 1958. je postao predsjednik Ujedinjene Arapske Republike /unija Egipta i Sirije/, koja se raspala 1961. Poslije vojne katastrofe Arapa u ratu s Izraelom 1967. je dao ostavku, ali su ga Egipćani referendumom vratili na položaj šefa države.

1919. - U Berlinu poslije neuspjelog ustanka ubijene vođe njemačkog radničkog pokreta - Roza Luksemburg i Karl Libkneht. Ubijeni su na osnovu naloga njemačke vlade i ubice su ostale nekažnjene.

1920. - Na trećoj konferenciji balkanskih socijaldemokratskih partija u Sofiji osnovana Balkanska komunistička federacija - Savez komunističkih partija Bugarske, Grčke, Jugoslavije i Rumunije - kao dio Komunističke internacionale.

1929. - Rođen američki baptistički sveštenik afričkog porijekla Martin Luter King (na fotografiji), vođa pokreta protiv rasnog ugnjetavanja i borac za građanska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964. Zbog stalnog jačanja Kingovog uticaja među crncima i ostalim ugnjetenim Amerikancima, na osnovu naloga šefa Federalnog istražnog biroa Edgara Huvera, osam godina prije nego što je 1968. ubijen u gradu Memfis u američkoj državi Tenesi, praćen je doslovno svaki njegov korak. Prema ocjeni FBI, on je bio "opasnost za američko društvo". Istraga je - kao i poslije atentata na predsjednika SAD Džona Kenedija 1963. i na njegovog brata, senatora u državi Njujork, prethodno ministra pravde Roberta Kenedija 1968. - očito namjerno vođena krajnje traljavo. Pravi ubica nije otkriven, a nezavisna istraga je ustanovila da čovjek optužen za atentat na Kinga i osuđen na 99 godina robije, nikako nije mogao da počini ubistvo.

1942. - U Londonu u Drugom svjetskom ratu potpisan nacrt Balkanske unije, sporazum grčke i jugoslovenske izbjegličke vlade o uzajamnoj pomoći u borbi za obnovu monarhije.

1942. - U istočnoj Bosni otpočela Druga ofanziva protiv partizana u Drugom svjetskom ratu, tokom koje je više od 35.000 njemačkih i hrvatskih vojnika do 7. februara ovladalo komunikacijama, ali su poslije prolaska glavnine neprijateljskih snaga partizani ponovo zaposjeli izgubljene dijelove slobodne teritorije.

1943. - Amerikanci poslije višemjesečnih ogorčenih vazdušnih, pomorskih i kopnenih borbi izbacili u Drugom svjetskom ratu japanske trupe sa strateški važnog pacifičkog ostrva Gvadalkanal, čime je zaustavljeno njihovo napredovanje prema Australiji.

1969. - Poletio sovjetski kosmički brod "Sojuz pet" s trojicom kosmonauta, koji se potom spojio sa "Sojuzom 4", lansiranim prethodnog dana, što je bilo prvo spajanje kosmičkih letjelica s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.

1971. - Asuansku branu u Egiptu na rijeci Nil otvorili egipatski predsjednik Anvar el Sadat i predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Nikolaj Podgorni. Izgradnja tog kapitalnog objekta hidroenergentskog i melioracionog sistema trajali su 11 godina.

1973. - Izraelski premijer Golda Meir u Vatikanu razgovarala s papom Pavlom Šestim, postavši tako prvi predsjednik vlade jevrejske države koji se susreo s poglavarom rimokatoličke crkve.

1986. - Sovjetski lider Mihail Gorbačov saopštio plan za "oslobađanje Zemlje od nuklearnog oružja za 15 godina".

1991. - Evropska zajednica priznala jugoslovenske republike Hrvatsku i Sloveniju kao nezavisne države, uprkos učestalim upozorenjima da će to doliti "ulje na vatru" ako prethodno ne budu riješena prava manjina u otcijepljenim republikama. Odlučujuću ulogu u donošenju takve odluke imao je ogroman pritisak Njemačke.

1993. - SAD naredile pomorsku blokadu Haitija, pravdajući to opasnošću "masovnog gubitka života u moru" zbog talasa izbjeglica iz te zemlje u Karipskom moru.

1996. - Teško oboljeli premijer Grčke Andreas Papandreu podnio ostavku.

2001. - Započela s radom Vikipedija, svojevrsna, mada nepouzdana, on lajn enciklopedija. Njen osnivač Amerikanac Džimi Vejls namjeravao je da ubrza njenu prethodnicu Nupediju, čiji su okviri bili prestrogi, jer se od saradnika tražilo da imaju doktorat iz područja o kojem pišu, a tekstovi su morali da prolaze kroz nekoliko faza provjera. Prvobitna Vejlsova Vikipedija imala isključivo verziju na engleskom.

2006. - Socijalista Mišel Bašele postala prva žena predsjednik u istoriji Čilea.

2006. - Američke snage oslobodile oko 500 iračkih pritvorenika iz zloglasnog zatvora "Abu Graib" u Iraku.

2007. - Umro Bo Jibo, posljednji od "osmorice besmrtnih". Veteran kineske komunističke revolucije 1949. ministar finansija i potpredsjednik vlade. Za vrijeme kulturne revolucije /1966-1976/ proveo je 10 godina u zatvoru, da bi 1978. bio rehabilitovan. Bo je posljednji od "osmorice besmrtnih", grupe revolucionarnih veterana, među kojima je bio i kineski lider Deng Sjaoping, koji je vodio Kinu kroz ekonomske reforme 1979. godine i previranja krajem osamdesetih godina 20. vijeka.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije