Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 15. novembar

Dogodilo se na današnji datum, 15. novembar
Foto: Arhivska fotografija | Dogodilo se na današnji datum, 15. novembar
Srna

Danas je četvrtak, 15. novembar, 319. dan 2018. Do kraja godine ima 46 dana.

1492. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo napravio bilješku o upotrebi duvana među američkim Indijancima, što je prvi pisani dokument o toj biljci, koja je ubrzo osvojila svijet.

1577. - Engleski gusar i admiral Frensis Drejk počeo put oko svijeta, postavši poslije trogodišnjeg putovanja prvi Englez kome je to uspjelo. Tokom putovanja je obišao obale Afrike i Amerike, izvodeći usput gusarske napade na španske brodove, što je doprinijelo engleskom kolonijalnom širenju, posebno u sjevernoj Americi.

1630. - Umro njemački astronom, matematičar i fizičar Johan Kepler, koji je s tri zakona o kretanju planeta konačno utvrdio valjanost heliocentričnog sistema i udario temelje nove astronomije. Izračunao je i površinu i zapreminu geometrijskih tijela koja do tada nisu proučavana.

1708. - Rođen engleski državnik Vilijam Pit - Stariji, vođa vigovaca, britanski premijer od 1756. do 1761. i od 1766. do 1768, čija je agresivna spoljna politika preobrazila Veliku Britaniju u najveću svjetsku kolonijalnu silu i Francusku gotovo lišila kolonija. Kao šef diplomatije i rata provodio je politiku kolonijalne ekspanzije i pokrenuo je 1756. Sedmogodišnji rat, poslije kojeg je Francuska 1763. morala da Kanadu ustupi Velikoj Britaniji i da se povuče iz Indije.

1738. - Rođen engleski astronom njemačkog porijekla Frederik Vilijam Heršel, koji je 1781. otkrio Uran, sedmu planetu Sunčevog sistema. Najprije je bio muzičar, ali ga je astronomija toliko fascinirala da je sam brusio ogledala i konstruisao teleskope. Poslije otkrića Urana postao je član, a potom predsjednik Londonskog kraljevskog društva. Otkrio je i dva Uranova i dva Saturnova satelita. Proučavanje maglina, dvojnih i mnogostrukih zvijezda, Mliječnog puta i Sunčevog sistema donijelo mu je naziv tvorca zvjezdane /stelarne/ astronomije.

1787. - Umro njemački kompozitor Kristof Vilibald Gluk, kompozitor i dirigent na bečkom dvoru carice Marije Terezije. Reformisao je operu, s namjerom da muziku podredi tekstu i dobije jednostavno i istinito djelo tople melodike, snažnih horskih masa i orkestra. Utro je put muzičkoj drami. Napisao je stotinjak opera, od kojih je sačuvano oko 40, nekoliko baleta, simfonija, uvertira i oda. Djela: opere "Orfej i Euridika", "Alčesta", "Paris i Helena", "Armida", "Ifigenija na Tauridi", "Ifigenija na Aulidi".

1846. - Rođen srpski pisac Jovan Grčić - Milenko, sljedbenik Branka Radičevića, romantičarski pjesnik poznat kao "fruškogorski slavuj". Sebi je dodao ime Milenko, po djevojci Mileni u koju je bio zaljubljen. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Segedinu i Požunu /Bratislava/, počeo studije medicine u Beču, ali se razbolio od tuberkuloze i u 29. godini umro u rodnom Čereviću u Sremu. U lirskim pjesmama, lakih melodičnih stihova, izrazio je neposredan doživljaj prirode. U osjećanjima je romantičarski čedan i sentimentalan, ali je napisao i više tzv. "prostih pjesama", po kojima se smatra pretečom realizma u srpskoj poeziji. U Beču je 1896. objavio knjigu "Pesme". Pisao je i pripovijetke i prevodio Fridriha Šilera, Johana Volfganga Getea i Hajnriha Hajnea.

1862. - Rođen njemački pisac Gerhart Hauptman, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1912. NJegova lirika je u idealističkom tonu, a u dramama preovlađuje socijalna problematika iz života siromašnih u Šleziji. Napisao je mnoštvo drama, eseja, aforizama, novela, putopisnih i autobiografskih knjiga. Djela: "Tkači", "Pred zoru", "Luda u Hristu Emanuel Kvint", "Dabrovo krzno", "Ifigenija u Delfima", "Zimska balada", "Crveni pijetao", "Agamemnonova smrt", "Elektra", ""Prevoznik Henšel", "Usamljeni ljudi", "Svečanost mira", "Kolega Krampton", "Potopljeno zvono", "A Pipa igra", "Roza Bernd", "Pacovi", "Čuvar pruge Til".

1889. - Abdicirao car Pedro Drugi, drugi i posljednji brazilski monarh i Brazil je proglašen republikom.

1891. - Rođen njemački feldmaršal Ervin Romel, nazvan "Pustinjska lisica", koji je kao komandant ekspedicionih snaga nacističke NJemačke u Drugom svjetskom ratu 1941. i 1942. zabilježio više pobjeda nad saveznicima u sjevernoj Africi, ali je u decembru 1942. poražen u ključnoj bici kod El Alamejna. Nije uspio da spriječi savezničko iskrcavanje u Normandiji u junu 1944. Bio je umiješan u neuspjeli atentat na Adolfa Hitlera u julu 1944, pa je poslije toga izvršio samoubistvo.

1914. - Rođen general Petar Drapšin, učesnik Španskog građanskog rata, jedan od organizatora ustanka u Drugom svjetskom ratu u Hercegovini protiv njemačkih okupatora, narodni heroj. Bio je komandant 12. divizije Šestog udarnog korpusa Četvrte armije i Prve tenkovske armije. Vojničke sposobnosti je ispoljio naročito u oslobađanju Istre i Trsta. Krajem 1945. nesrećnim slučajem je smrtno ranjen.

1916. - Umro poljski pisac Henrik Sjenkjevič, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905, koji je svjetsku literarnu slavu stekao istorijskim romanima. Djela: romani "Kvo vadis" /Quo vadis/, "Ognjem i mačem", "Potop", "Pan Volodijovski", "Bez dogme", "Porodica Polanjeckih", "Kroz pustinju i prašumu", zbirka pripovijedaka "Skice ugljenom".

1920. - Skupština Društva naroda održala prvu sjednicu u Ženevi. Društvo je osnovano poslije Prvog svjetskog rata da bi osiguralo mir i međunarodnu saradnju, ali je ubrzo zbog suprotnosti među velikim silama izgubilo uticaj.

1923. - Galopirajuća inflacija u NJemačkoj dostigla vrhunac - četiri triliona maraka je mijenjano za jedan američki dolar.

1928. - Veliki fašistički savjet u Italiji postao vrhovno tijelo u zemlji i preuzeo je svu vlast.

1935. - Manuel Keson postao prvi predsjednik Filipina.

1942. - U ilegalnoj štampariji u Novom Sadu u Drugom svjetskom ratu je štampan prvi broj "Slobodne Vojvodine". List je kasnije štampan povremeno u Surduku, a poslije sloma okupatora počeo je da izlazi kao dnevni list u Novom Sadu. Od 1. januara 1952. naziv mu je promijenjen u "Dnevnik".

1942. - Kod Gvadalkanala u Tihom okeanu u Drugom svjetskom ratu okončana trodnevna bitka japanske i američke flote i avijacije, koja je označila preokret u ratu na Pacifiku. Japanci su pretrpjeli manje gubitke u brodovima, ali je strateški uspjeh pripao Amerikancima, koji su, osim brodova, uništili gotovo kompletnu japansku diviziju.

1946. - Ugovorom potpisanim u Lingđatiju Holandija priznala Indoneziju, ali samo na teritoriji Jave, Sumatre i Madure. Holandija je, suprotno ugovoru, 1947. i 1948. pokušala oružjem da nametne vlast, ali je na konferenciji u Hagu 1949. definitivno priznala nezavisnost Indonezije, koja je bila njena kolonija od 1816.

1954. - Umro američki filmski i pozorišni glumac Lajonel Barimor, koji se kao dijete proslavio glumeći Olivera Tvista, a pred kraj života je kao težak invalid, sjedeći u stolici, odigrao više izvanrednih karakternih uloga. Filmovi: "Grand hotel", "Ostrvo Largo", "Dama s kamelijama", "Raspučin i carica", TV serija "Dr Kilder".

1971. - Delegacija Kine prvi put zvanično zauzela mjesto u UN.

1976. - Umro srpski glumac Milivoje Živanović, prvak Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Karijeru je počeo u putujućem pozorištu Udruženja glumaca, a zalaganjem Branislava Nušića postao je stalni član Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Kasnije je prešao u Skoplje, a 1932. je ostvario dugogodišnji san - primljen je u Narodno pozorište u Beogradu. Kad je 1947. osnovano Jugoslovensko dramsko pozorište, koje je okupilo veliki dio glumačke elite, našao se u novom ansamblu. Za izuzetne glumačke kreacije dobio je niz priznanja, uključujući "Zlatnu medalju Stanislavskog", koju mu je dodijelio Moskovski hudožestveni teatar na čijim je daskama često gostovao.

1976. - Umro francuski filmski i pozorišni glumac Žan Gaben, jedna od najsugestivnijih ličnosti svjetske kinematografije, za čije su ime vezani praktično svi uspjesi francuskog filma prije Drugog svjetskog rata. Igrao je u 90-ak filmova, tumačeći mahom karakterne uloge, s neponovljivim šarmom i uvjerljivošću, protkanim karakterističnim nenametljivim humorom. Filmovi: "Zastava", "Pepe le Moko", "Velika iluzija", "Obala u magli", "Zvijer-čovjek", "Zora sviće", "Iza rešetaka", "Noć je moje carstvo", "Ne diraj u lovu", "U slučaju nesreće", "Klošar Arhimed".

1976. - Sirijska armija preuzela punu kontrolu nad Bejrutom, pokušavajući da okonča 18-mjesečni građanski rat u Libanu.

1978. - Prilikom pada /u Šri Lanki/ islandskog putničkog aviona "DC-8", koji je iz Meke prevozio indonezijske muslimanske hodočasnike, poginulo svih 175 putnika i osam članova posade.

1983. - "Turska Republika Sjeverni Kipar", koju je priznala jedino Ankara, proglasila "nezavisnost".

1988. - U Alžiru palestinski parlament u izbjeglištvu proglasio nezavisnu palestinsku državu na Zapadnoj obali i Gazi s Jerusalimom kao glavnim gradom.

1990. - U prvom sporazumu od Drugog svjetskog rata koji se odnosio na konvencionalno naoružanje, Varšavski i NATO pakt su se u principu dogovorili da drastično smanje količinu tog oružja.

1994. - Predsjednik Austrije Tomas Klestil priznao prilikom obraćanja članovima izraelskog parlamenta da je njegova zemlja propustila da u prošlosti prizna sopstvenu ulogu u nacističkom holokaustu.

2000. - Evropski parlament usvojio rezouciju, kojom od Turske traži da javno prizna da je prije 85 godina počinila genocid nad Jermenima i povuče svoje trupe sa sjevernog Kipra. Turska odbacila rezoluciju.

2001. - Savjet ministara BiH prihvatio prijedlog Vlade SRJ o ukidanju viza između BiH i SRJ.

2004. - Hrvatski premijer Ivo Sanader doputovao u prvu zvaničnu posjetu Beogradu, tokom koje je potpisan Sporazum o zaštiti prava nacionalnih manjina u Srbiji i Crnoj Gori i Hrvatskoj.

2004. - Pripadnici specijalne policije Republike Srpske na području Lukavice, Pala i Foče uhapsili osam lica, osumnjičenih za ratne zločine. Uhapšeni Goran Vasić, Veselin Čančar, Momir Glišić, Svetko Novaković, Jovan Škobo, Željko Mitrović, Dragoje Radanović i Momir Skakavac.

2004. - Savjet EU na listu haških optuženika, kojima se zamrzava sva finansijska imovina, stavio još 18 osoba. Na listi su LJubomir Borovčanin, Goran Borovnica, Miroslav Bralo, Vlastimir Đorđević, Goran Hadžić, Gojko Janković, Vladimir Lazarević, Milan Lukić, Sredoje Lukić, Sreten Lukić, Dragomir Milošević, Drago Nikolić, Vinko Pandurević, Nebojša Pavković, Vujadin Popović, Savo Todović, Dragan Zelenović i Stojan Župljanin.

2004. - Američki državni sekretar Kolin Pauel podnio ostavku, s napomenom da je vrijeme da se vrati privatnom životu. Ostavke su podnijeli i ministar za poljoprivredu En Venemen, ministar za energetiku Spenser Abraham i ministar za obrazovanje Rod Pejdž.

2004. - Visoka delegacija iz Srbije, koju su predvodili predsjednik Boris Tadić i NJegova svetost patrijarh srpski Pavle, prisustvovala u Moskvi koncertu, čiji je prihod namijeljen za dovršenje hrama Svetog Save u Beogradu.

2004. - Generalni sekretar UN Kofi Anan pozdravio zaključke vlasti Republike Srpske u vezi sa završnim izvještajem Komisije za Srebrenicu i izrazio očekivanje da će oni dovesti do konkretnih akcija.

2009. - NJegova svetost patrijarh srpski Pavle preminuo na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu u 95. godini.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Vic dana: Red Bull i rakija
Zanimljivosti

Vic dana: Red Bull i rakija

Dogodilo se na današnji datum, 17. decembar
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 17. decembar

Najčitanije