Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 18. avgust

Dogodilo se na današnji datum, 18. avgust
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 18. avgust
Srna

Danas je subota, 18. avgust, 230. dan 2018 . Do kraja godine ima 135 dana.

1805. - Srbi su na brdu Ivankovac kod Ćuprije, u jednoj od najvećih bitaka Prvog srpskog ustanka, prvi put potukli regularnu vojsku Otomanskog carstva. Napredovanje ustanika koji su zauzeli više gradova, uključujući Užice i Karanovac /Kraljevo/, uznemirilo je sultana, koji je naredio Hafiz-paši, imenovanom za beogradskog vezira, da sa 15.000 vojnika krene od Niša ka Beogradu. Na Ivankovcu se pod komandom Milenka Stojkovića i Petra Dobrnjca utvrdilo oko 2.000 Srba, koji su izdržali više turskih juriša, a bitku je riješio vođa ustanka Đorđe Petrović - Karađorđe, koji je noću između 18. i 19. avgusta sa više od 4.000 ustanika braniocima pritekao u pomoć iz pravca Jagodine, pa su se Turci povukli u Paraćin. Poslije dva bezuspješna napada na visove oko Paraćina 20. avgusta i novih gubitaka, Hafiz paša je, već pokoleban ozbiljnim gubicima na Ivankovcu, primoran da se povuče ka Nišu.

1812. - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta u bici kod Smolenska porazio rusku vojsku i nastavio da napreduje prema Moskvi.

1830. - Rođen car Austro-Ugarske Franc Jozef Prvi. Od dolaska na prijesto 1848. bio je vođen idejom o pangermanskoj ulozi Austrije i sprovodio je politiku nacionalnog ugnjetavanja, posebno slovenskih naroda. Krvavo je ugušio revoluciju u Mađarskoj 1849. i uspostavio centralističko-apsolutistički sistem u okviru kojeg su ukinute političke slobode i pribjegavano nasilnoj germanizaciji. Poslije stvaranja Dvojne Monarhije 1867. okrenuo se osvajanjima na Balkanu, okupirajući Bosnu i Hercegovinu 1878. i sklapajući savez sa NJemačkom 1879. i Italijom 1882. Iskoristio je atentat na prestolonasljednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu kao povod da napadne Srbiju.

1831. - Rođen srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković, značajan za srpsku muziku kao osnivač nacionalnog pravca, zapisivač i harmonizator srpskog crkvenog pojanja. Školovao se u Aradu, Segedinu, Pešti, a u Beču je studirao kompoziciju. U Sremskim Karlovcima je proučavao i bilježio do tada samo usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje, a potom je bio horovođa Beogradskog pjevačkog društva. Doprinio je da se za srpsku muziku zainteresuju strani kompozitori, posebno ruski, uključujući Petra Iljiča Čajkovskog /"Slovenski marš"/ i Nikolaja Andrejeviča Rimskog - Korsakova /"Fantazija na srpske teme"/. Djela: "Pravoslavno crkveno pojanje u srpskoga naroda", šest svezaka "Srpskih narodnih pjesama", koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir, ili samo za klavir.

1850. - Umro francuski pisac Onore de Balzak, začetnik evropskog realizma, autor oko sto knjiga sa više od 2 000 likova. Romani pod zajedničkim nazivom "LJudska komedija" imaju i vrijednost socioloških studija i duboka su socijalna kritika francuskog društva. Djela: romani "Evgenija Grande", "Čiča Gorio", "Gopsek", "Izgubljene iluzije", "Seljaci", "Rođaka Beta", "Golicave priče", "Šuani".

1872. - Umro srpski pisac Petar Preradović, jedan od najznačajnijih pjesnika epohe ilirizma, čija se lirika kreće od zanosnog rodoljublja do mračne refleksivnosti i krajnjeg pesimizma. Poslije završene Vojne akademije u Vinernojštatu, radi napredovanja u karijeri prešao je u rimokatoličanstvo i napredovao do čina generala, učestvujući u svim ratovima Austrije njegovog doba. Isprva je pisao na njemačkom, ali je ubrzo počeo da piše isključivo na srpskom jeziku, pa se njegovim pravim književnim početkom smatra pjesma "Zora puca, bit će dana". Napisao je i niz toplih ljubavnih pjesama, od kojih se mnoge pjevaju i sada, poput pjesme "Miruj, miruj, srce moje". Djela: zbirke pjesama "Prvijenci", "Nove pjesme", drama "Kraljević Marko", epovi "Lopudska", "Prvi ljudi", "Pustinjak", libreta "Vladimir i Kosara", "Sirotica".

1896. - Francuska okupirala Madagaskar i proglasila ga kolonijom. Madagaskar je nezavisnost stekao 1960.

1897. - Rođen srpski slikar Milo Milunović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, profesor Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu. Slikarstvo je učio u Firenci. Poslije Prvog svjetskog rata, u kojem je učestvovao na bojištima u Crnoj Gori, otišao je na studije u Pariz u kojem je s prekidima ostao do 1932, kad je došao u Beograd, gdje je 1937. postao profesor Umjetničke akademije. Slikao je predjele i mrtvu prirodu, kompozicije, figure, portrete, monumentalne freske i mozaike. Snažno je uticao na mlađe slikarske generacije u Beogradu.

1908. - Rođen francuski državnik i pravnik Edgar For, koji je kao tužilac predstavljao Francusku na suđenju njemačkim ratnim zločincima u Ninbergu poslije Drugog svjetskog rata. Bio je premijer Francuske 1952. i 1955. i 1956. i više puta ministar od 1958. do 1969.

1914. - Njemačka u Prvom svjetskom ratu objavila rat Rusiji, a istog dana presjednik SAD Vudro Vilson proklamovao neutralnost njegove zemlje.

1922. - Rođena američka filmska glumica Šeli Vinters, koja je počela karijeru mjuziklima i komedijama, ali je pravu slavu stekla ulogama agresivnih sredovječnih žena složene psihologije. Filmovi: "Dvostruki život", "Mjesto pod suncem", "Noć lovca", "Dnevnik Ane Frank", "Lolita", "Krvava mama", "Kleopatra Džons", "Posejdonova avantura", "Stanar".

1933. - Rođen američki filmski režiser poljskog porijekla Roman Polanski, poznat po filmovima strave ispunjenih psihičkim nastranostima, strahom i opsjednutošću kao posljedici poremećene seksualnosti. Dodatnu napetost je često postizao postavljajući nevinost i čistotu naspram mračnih, iracionalnih sila zla. Poslije uspjeha filma "Nož u vodi", otišao je iz Poljske u SAD, a snimao je i u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Ostali filmovi: "Odvratnost", "Ćorsokak", "Bal vampira", "Rozmarina beba", "Makbet", "Kineska četvrt" /nagrada "Oskar"/, "Stanar", "Pirati", "Tesa".

1937. - Rođen američki filmski glumac i režiser Robert Redford. Nagrađen je "Oskarom" za film "Obični ljudi", prvi koji je režirao. Ostali filmovi: "Situacija beznadežna ali ne ozbiljna", "Kažite im da je Vili Boj ovde", "Buč Kasidi i Sandens Kid", "DŽeremaja DŽonson", "Kandidat", "Žaoka", "Veliki Getsbi", "Devojka koju sam volio", "Tri Kondorova dana", "Svi predsjednikovi ljudi", "Električni jahač", "Brubejker".

1941. - U Drugom svjetskom ratu u njemački koncentracioni logor Buhenvald dovedena je prva grupa jugoslovenskih zarobljenika. U toku rata kroz logor su prošla 3.872 Jugoslovena, od kojih je 607 dočekalo oslobođenje. Logor - u kojem su nacisti od 1937. do 1945. ubili 56.000 ljudi iz 18 evropskih zemalja - oslobodili su sami logoraši u aprilu 1945.

1948. - U Beogradu potpisana Dunavska konvencija, kojom je prihvaćeno načelo da Dunavom i plovidbom upravljaju priobalne zemlje. Slobodna plovidba osigurana je za sve trgovačke brodove, a ratnim brodovima je plovidba zabranjena, sem ratnih brodova priobalnih država koji mogu da plove i na području druge priobalne države, ali samo prema sporazumu.

1954. - DŽejms Vilkins postao prvi crnac u američkoj istoriji koji učestvovao u zasjedanju vlade SAD. On je bio pomoćnik ministra rada i sjednici je prisustvovao, jer ministar i njegov zamjenik u tom trenutku nisu bili u Vašingtonu.

1964. - Sportistima Južne Afrike zabranjeno da učestvuju na Olimpijskim igrama zbog politike aparthejda u toj zemlji.

1990. - Jugoslavija je treći put postala svjetski prvak u košarci na 11. svjetskom šampionatu u Argentini. Prvi put je osvojila titulu 1970. u LJubljani, a drugi put 1978. u Manili.

1993. - SAD su saopštile Sudanu da je stavljen na listu zemalja koje podržavaju međunarodni terorizam.

1994. - Najmanje 150 ljudi je poginulo u zemljotresu u oblasti Maskara na sjeverozapadu Alžira.

1999.- Tursku pogodio snažan zemljotres u kojem je poginulo više od 18.000 lica, a povrijeđeno oko 44.000.

2001. - Tokom višemjesečnih sukoba između makedonskih snaga bezbjednosti i albanskih pobunjenika iz tzv. Oslobodilačke nacionalne armije /ONA/ raseljeno je oko 115.000 građana Makedonije, saopštio makedonski Crveni krst.

2004. - Radikalni šiitski sveštenik Mokdata al Sadr prihvatio mirovni plan predložen na iračkoj Nacionalnoj konferenciji, prema kojem je predviđeno razoružanje i povlačenje milicije iz džamije Imama Alija u Nadžafu.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Vic dana: Prženje jaja
Zanimljivosti

Vic dana: Prženje jaja

Dogodilo se na današnji dan
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji dan

Najčitanije