Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 18. januar

Dogodilo se na današnji datum, 18. januar
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 18. januar
Srna

Danas je petak, 18. januar, 18. dan 2019. Do kraja godine ima 347 dana.

1535. - Španski osvajač Fransisko Pisaro osnovao Limu, sada glavni grad Perua.

1654. - Vođa zaporoških kozaka hetman Bogdan Hmeljnicki, poslije pobjede nad poljskom vojskom, priznao vrhovnu vlast moskovskog cara, čime je Ukrajina ujedinjena s Rusijom. Kozački ustanak izbio je u aprilu 1648. i ubrzo su se uključili seljaci, gradsko stanovništvo i pravoslavno sveštenstvo, takođe ogorčeni zbog ponašanja poljskih panova, koji su u okupiranoj Ukrajini nasilno pokatoličavali i unijatili pravoslavne vjernike.

1778. - Engleski moreplovac DŽejms Kuk otkrio Havaje, koje je nazvao Sendvička ostrva.

1871. - Pruski kralj Vilhelm Prvi u Versaju kod Pariza proglašen za prvog cara NJemačkog carstva koje je, pod dirigentskom palicom pruskog kancelara Ota fon Bizmarka, objedinilo njemačke državice. NJemačka je ubrzo nametnula mirovni ugovor poraženoj Francuskoj, otevši joj oblasti Alzas i Lorenu.

1882. - Rođen engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor veoma popularnih romana za djecu. Djela: romani "Kad smo bili vrlo mladi", "Vini Pu", "Kuća na Puovom uglu", "Sad nas je šestoro".

1886. - Rođen francuski vajar i slikar ruskog porijekla Antoan Pevzner, jedan od najistajnutijih u pokretu ruskih konstruktivista. Studirao je u Kijevu i Petrogradu, a u Francusku je emigrirao 1923. Stvarao je u maniru apstarktnog konstruktivizma, a kasnije je eksperimentisao s dinamičnim spiralnim konstrukcijama i ritmički razvijenim objektima. Smatrao je da umjetnost mora da počiva na osnovnim elementima: prostoru i vremenu.

1892. - Rođen američki filmski glumac, simpatični "debeljko" Oliver Norvel Hardi, čiji neponovljivi gegovi u paru sa Stenom Lorelom i sada zasmijavaju publiku širom svijeta. Filmovi: "Mi iz Oksforda", "Dva dobra drugara", "Fra đavolo", "Veliki posao", "Udri brigu na veselje", "Naša žena", "Na Divljem zapadu".

1904. - Rođen američki filmski glumac engleskog porijekla Arčibald Aleksander Lič, poznat kao Keri Grant, koji se iskazao kao sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa, ali i kao tumač karakternih rola u filmovima Alfreda Hičkoka. Filmovi: "Plava Venera", "Strašna istina", "Samo anđeli imaju krila", "Filadelfijska priča", "Osumnjičen", "Ozloglašena", "Dan i noć", "Majmunska posla", "Drž'te lopova!", "Sjever - sjeverozapad", "Šarada".

1909. - Rođen srpski pisac jevrejskog porijekla Oskar Davičo, koji je između dva svjetska rata pripadao grupi ljevičarskih pisaca nadrealista. U vrijeme njemačke okupacije Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu interniran je u Italiju, odakle je 1943. pobjegao i priključio se partizanima. Djela: zbirke pjesama "Višnja za zidom", "Nastanjene oči", "Flora", "Tropi", "Kairos", "Trema smrti", romani "Pesma", "Beton i svici", "Radni naslov beskraja", "Ćutnje", "Gladi", "Tajne", "Bekstva", "Zavičaji", "Gospodar zaborava".

1913. - Rođen američki pozorišni i filmski glumac Dejvid Denijel Kaminski, poznat kao Deni Kej, sjajan komičar, koji se angažovao i u UNICEF-u - agenciji UN za pomoć djeci. Filmovi: "Čudo od čovjeka", "Momak iz Bruklina", "Pjesma se rodila", "Tajni život Voltera Mitija", "Revizor".

1919. - Francuski premijer Žorž Klemanso otvorio Versajsku mirovnu konferenciju poslije pobjede sila Antante nad Centralnim silama u Prvom svjetskom ratu. Na skupu predstavnika 27 država pobjednica pravo odlučivanja su imale samo Velika Britanija, Francuska, SAD i Italija. Ostale zemlje su u raspravi učestvovale jedino o pitanjima koja su ih se direktno ticala, dok su pobijeđenim državama ultimativno nametnuti uslovi. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna 1919. NJemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države: Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

1936. - Umro engleski pisac Radjard Kipling, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1907, majstor kratkih priča u kojima su s puno efekata isprepleteni humor i užas. NJegova proza oslikava život u Indiji, u kojoj je rođen, s izuzetnim smislom za svijet djece i životinja. Djela: "Knjiga o džungli", "Hrabri kapetan", "Kim", "U bijelom i crnom", "Priče za djecu", "Istinite priče".

1939. - Od povreda umro srpski ljekar Dragiša Mišović, dva dana poslije policijski insceniranog sudara u Beogradu tramvaja i automobila kojim su ga prevozili u zatvor. NJegova sahrana u Čačku, kojoj je prisustvovalo više od 10.000 ljudi, bila je jedna od najvećih antifašističkih manifestacija u Jugoslaviji prije Drugog svjetskog rata. Tokom studija u Francuskoj postao je član tamošnje komunističke partije, zbog čega mu je ukinuta stipendija, pa je medicinu završio u Pragu. Premda krhkog zdravlja, istakao se u borbi protiv Šestojanuarske diktature i bio veoma aktivan od 1936. do 1938. u stvaranju Narodnog fronta za borbu protiv fašizma.

1943. - Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu, poslije sedam dana ogorčenih borbi sa njemačkim snagama, uspjele da olabave obruč oko Lenjingrada, koji su Nijemci stvorili 16 mjeseci ranije.

1977. - U najtežoj željezničkoj nesreći u Australiji, u Sidneju, poginulo najmanje 80 ljudi kad je lokomotiva udarila u most koji je potom pao na putnički voz.

1991. - Parlament Jordana osudio vazdušne napade na Irak u operaciji "Pustinjska oluja" i pozvao arapske i islamske zemlje na akciju protiv interesa SAD i država koje učestvuju u masovnom bombardovanju iračkih ciljeva. Istog dana Irak je ispalio osam raketa "skad" na Izrael, pokušavajući da jevrejsku državu uvuče u Zalivski rat.

1996. - Vladajuća socijalistička partija za premijera Grčke izabrala Kostasa Simitisa nakon što je ostavku podnio teško oboljeli osnivač PASOK-a Andreas Papandreu.

1997. - Austrijski kancelar Franc Vranicki podnio ostavku poslije skoro 11 godina provedenih na vlasti.

2000. - Bivši njemački kancelar Helmut Kol podnio ostavku na mjesto počasnog predsjednika Demohrišćanske unije pod pritiskom finansijskog skandala, odnosno protivzakonitog skupljanja novčanih donacija dok je predvodio njemačku vladu.

2001. - Francuska Nacionalna skupština usvojila je jednoglasno kontroverzni Nacrt zakona, kojim se masovna ubistva Jermena u Otomanskom carstvu 1915. godine nazivaju genocidom. Turska je oštro osudila Francusku zbog usvajanja ovog zakona.

2001. - Supersonični avion "Er Fransa" - "konkord" poletio je prvi put nakon avionske nesreće u julu 2000. godine, u kojoj je poginulo 113 putnika.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije