Zanimljivosti

Pratite nas na Google news

Dogodilo se na današnji datum, 19. jul

Dogodilo se na današnji datum, 19. jul
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 19. jul
N.N.

​Danas je petak, 19. jul, 200. dan 2019. Do kraja godine ima 165 dana.

1427. - Umro srpski vladar i pisac Stefan Lazarević, nazvan Stefan Visoki, knez od 1389. do 1402, potom despot, sin kneza Lazara Hrebeljanovića. U prvo vrijeme vladao je očevim zemljama uz pomoć majke kneginje Milice i do 1402. priznavao je vlast turskog sultana Bajazita Prvog, na čijoj se strani 1395. borio u bitkama na Rovinama i kod Nikopolja 1396. i kod Angore 1402. Sultan mu je poklonio oblast Vuka Brankovića s Prištinom i Peći. Pošto je Bajazita Prvog kod Angore porazio mongolski vladar Tamerlan, Stefan se osamostalio i približio Ugarskoj, od koje je 1403. dobio Mačvu i Beograd, koji je proglasio prijestonicom, a 1421. je naslijedio Zetu. Ojačao je centralnu vlast i suzbio separatizam vlastele, reformisao vojsku i preuredio upravu. Srbija je u njegovo vrijeme doživjela ekonomski i kulturni procvat. Podigao je manastir Manasiju, podsticao prepise i prevode knjiga, a i sam se bavio književnošću - napisao je "Slovo ljubve".

1545. - Brod "Meri Rouz", ponos ratne flote engleskog kralja Henrija Osmog, potonuo u kanalu Solent između obale južne Engleske i ostrva Vajt, odvukavši u smrt više od 700 ljudi.

1814. - Rođen američki pronalazač Semjuel Kolt, prema čijem je prezimenu nazvan revolver koji je konstruisao.

1819. - Rođen švajcarski pisac Gotfrid Keler, najveći pripovjedač njemačkog govornog područja u Švajcarskoj. Originalnim plastičnim stilom, s istančanim humorom i simpatijama, opisivao je ljude iz švajcarskih sela i gradova, najčešće malograđane, a katkad groteskne likove. Djela: zbirke pripovijedaka "Ljudi iz Zeldvile", "Ciriške novele", "Sedam legendi", "Epigram", romani "Zeleni Hajnrih", "Martin Zalander".

1834. - Rođen francuski slikar, grafičar i vajar Iler Žermen Edgar Dega, virtuozni crtač, slikar koga je najviše zanimala živost i raznovrsnost pokreta. U početku realista, kasnije se približio impresionizmu. U uljanoj tehnici je izradio više sjajnih portreta, naročito u mladosti - kasnije se više služio pastelom. U zrelom dobu je radio gotovo isključivo figure (ciklusi "Balerina", "Kupačica", "Pralja"), a potkraj života i sitne figure u vosku i glini.

1866. - Umro njemački matematičar Georg Fridrih Bernhard Riman, koji je otvorio nove pravce razvitka matematike i njene primjene u fizici i mehanici. Značajno je doprinio matematičkoj analizi, posebno teoriji kompleksnih funkcija, teoriji parcijalnih jednačina, geometriji, teoriji brojeva. Njegovo ime nosi niz matematičkih pojmova: Rimanov integral, Rimanova diferencijalna jednačina, Rimanova površina, Rimanova sfera, Rimanova đeta-funkcija, Rimanova geometrija.

1870. - Odgovarajući na uvredljivu depešu kancelara Ota fon Bizmarka - koji je priželjkivao rat s namjerom da slomi prevlast Francuske u Evropi i ubrza ujedinjenje NJemačke pod vođstvom Pruske - francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta je Pruskoj objavio rat.

1877. - Engleski teniser Spenser Gor pobijedio u finalu prvog turnira u Vimbldonu.

1883. - Na brdu Stražilovo iznad Sremskih Karlovaca sahranjeni posmrtni ostaci srpskog pjesnika Branka Radičevića, 30 godina poslije njegove smrti u Beču.

1893. - Rođen ruski pisac Vladimir Vladimirovič Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma. Zaslužan je za razvoj lirsko-epske i lirsko-fantastične poeme, tonskog stiha, principa realizacije metafore. Znatno je uticao na mnoge ruske i evropske pjesnike. Djela: zbirke pjesama i poema "Oblak u pantalonama", "Rat i svijet", "Čovjek", "Sve što je napisao Vladimir Majakovski", "150.000.000", "Majakovski se smješka", "Majakovski se smije", "Majakovski se ruga", "Pjesme o revoluciji", "O tome", "Vladimir Iljič Lenjin", "Dobro!", drame "Stjenica", "Hladan tuš".

1896. - Rođen škotski pisac Arčibald Džozef Kronin, u čijim je djelima, prožetim blagim romantizmom i društvenom kritikom, opisan život rudara i britanske srednje klase. Djela: romani "Šeširdžijin zamak", "Citadela", "Zvijezde gledaju s neba", "Španski vrtlar", "Gospođa sa karanfilima", "Tri ljubavi", "Pregršt raži", "Herojske godine", "Judino drvo", drama "Jupiter se smije", memoari "Pustolovine u dva svijeta".

1900. - Otvoren pariski metro.

1918. - Nijemci počeli povlačenje preko rijeke Marne, poslije propasti ofanzive na Francusku u Prvom svjetskom ratu.

1936. - Umro srpski geolog i političar Jovan Žujović, geolog svjetskog glasa, utemeljivač geološke nauke u Srbiji, predsjednik Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta, član mnogih inostranih društava i akademija. Osnovao je Srpsko geološko društvo, Mineraloško-geološki zavod i časopis "Geološki anali Balkanskog poluostrva". Autor je mnogih radova iz svih oblasti geologije i prve geološke karte Srbije i Jugoslavije. Bio je ministar prosvjete i spoljnih poslova Srbije i jedan od osnivača Republikanske demokratske stranke. U politiku je ušao pod uticajem Živojina Žujovića i Svetozara Markovića. Djela: "Geologija Srbije, 1 i 2", "Topografska i petrografska geologija", "Opšta geologija".

1937. - U Beogradu održane velike demonstracije povodom podnošenja skupštini na ratifikaciju konkordata Vatikana i Jugoslavije. U događaju, nazvanom kasnije "Krvava litija", žandarmi su se brutalno obračunali sa sveštenicima Srpske pravoslavne crkve i narodom koji je protestovao protiv konkordata. Konkordat, koji je 1935. sklopila vlada Milana Stojadinovića, nije ratifikovan zbog ogromnog pritiska javnog mnjenja. Prvi takav ugovor (Vormski konkordat) su 1122. sklopili papa Kalikst Drugi i car "Svetog rimskog carstva" Henrih Peti. Prvi konkordat na Balkanu potpisala je Crna Gora 1866, zatim Srbija 1914. Konkordatom se države obavezuju na ekonomske i pravne privilegije rimokatoličkoj crkvi.

1943. - S namjerom da oslabe italijanski fašistički režim, saveznici u Drugom svjetskom ratu sa 700 aviona zasuli tovarima bombi aerodrome i vojne poligone u blizini Rima, što je imalo strahovite posljedice na raspoloženje vojske, moral stanovništva i stav dvora.

1947. - Ubijen burmanski premijer Aung San, tvorac moderne Burme. Atentat su organizovali desničari i izveden je tokom sjednice vlade, pa je tom prilikom je ubijeno i šest ministara. Prije Drugog svjetskog rata Aung San je bio najistaknutiji vođa nacionalnog pokreta za oslobođenje zemlje od britanske kolonijalne uprave, a 1942. je u Tajlandu osnovao Burmansku armiju nezavisnosti. S Japancima je učestvovao u protjerivanju Britanaca, nadajući se nezavisnosti zemlje, ali je ubrzo - uvidjevši da će Japan izigrati pokret za nezavisnost - pokušao da organizuje antijapanski pokret otpora. Osnovao je 1944. Antifašističku ligu narodnog oslobođenja, koja je 1945. pomogla saveznicima u oslobođenju Burme. Potom je predvodio širok pokret za dekolonizaciju i u aprilu 1947. je sklopio sporazum s britanskom vladom, na osnovu kojeg je Burma šest mjeseci poslije njegove smrti postala nezavisna.

1956. - Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta - Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser potpisali takozvanu Brionsku deklaraciju, kojom su osudili blokovsku podjelu svijeta, što je bio prvi korak ka stvaranju Pokreta nesvrstanih zemalja.

1965. - Umro korejski državnik Singman Ri, prvi predsjednik Južne Koreje, koji je kao vođa Liberalne partije, poslije podjele korejskog poluostrva, 1948. postao šef države. S vlasti se povukao 1960. pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje zbog izbornih prevara.

1974. - Španski diktator Fransisko Franko, zbog bolesti, privremeno predao vlast princu Huanu Karlosu, koji je 1975, poslije Frankove smrti, postao kralj Španije.

1980. - U Moskvi otvorene 22. Olimpijske igre, na kojima je učestvovalo 6.000 sportista iz 80 zemalja, ali se više od 45 država pridružilo SAD u bojkotu zbog sovjetske invazije na Avganistan 1979.

1992. - Od eksplozije automobila-bombe u Palermu smrtno stradao Paolo Borselino, vodeći italijanski sudija u borbi protiv mafije.

2002 - Italija je pristala da vrati prastari obelisk koji su fašističke trupe iznijele iz Etiopije, prije gotovo 65 godina, čime je okončan jedan od najvećih diplomatskih sukoba Rima.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije