Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 2. jul

Dogodilo se na današnji datum, 2. jul
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 2. juli
Srna

BIJELJINA - Danas je utorak, 4. jul, 185. dan 2018. Do kraja godine ima 180 dana.

1631. - U Parizu počela da radi prva u svijetu agencija za zapošljavanje.

1753. - Rođen francuski pronalazač Žan Pjer Fransoa Blanšar, koji je 1785. godine s Džonom Džefrisom prvi preletio La Manš balonom. Takođe je konstruisao padobran.

1776. - Kongres predstavnika 13 američkih kolonija, pobunjenih protiv Velike Britanije, potpisao "Deklaraciju nezavisnosti", u kojoj su iznesene demokratske težnje nove nacije, i proglasio nezavisnost SAD. SAD su nezavisnost izvojevale 1781. pobjedom nad britanskom kolonijalnom vojskom.

1798. - Napoleon Bonaparta u pohodu na Egipat, tada tursku provinciju, zauzeo Aleksandriju.

1804. - Rođen američki pisac Natanijel Hotorn, jedan od prvih značajnijih američkih romansijera. U romanima i pripovijetkama je prikazao moralno-religioznu puritansku tradiciju i njeno opadanje u Novoj Engleskoj. Pisao je u pesimističnom maniru, pri čemu su ga zaokupljale teme grijeha, prestupa i oholosti. Djela: romani "Skarletno slovo", "Kuća sa sedam zabata", "Blajdelska romansa", "Mermerni faun", pripovijetke "Dvaput ispričane priče", "Živopisne priče za djecu".

1807. - Rođen italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi, vođa oslobodilačkog pokreta za ujedinjenje Italije. Izveo je 1860. godine legendarni pohod na Siciliju i sa hiljadu "crvenokošuljaša" oslobodio ostrvo, a 7. septembra 1860. trijumfalno ušao u Napulj. Uveo je političke reforme, dijelio zemlju seljacima, ali je umjesto da proglasi republiku dobrovoljno ustupio vlast, smatrajući da će Savojska monarhija ujediniti Italiju. Pokušao je 1862. i 1867. da oslobodi Rim od papske vlasti, ali je oba puta uhapšen. Društvo srpske slovesnosti, preteča Srpske akademije nauka i umjetnosti, 1864. godine izabralo ga je za člana.

1826. - Umro američki državnik Tomas Džeferson, osnivač Demokratske stranke, predsjednik SAD od 1801. do 1809. Tokom rata za nezavisnost SAD bio je predsjednik odbora koji je pripremio "Deklaraciju nezavisnosti", proglašenu 4. jula 1776. Pustio je na slobodu sopstvene robove, ali nije uspio da izdejstvuje ukidanje ropstva. Od francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte, koji je bio u novčanim neprilikama, 1803. je kupio Luizijanu.

1831. - Umro američki državnik Džejms Monro, predsjednik SAD od 1817. do 1825, jedan od najaktivnijih političara u američkoj istoriji. Proklamovao je 1823. "Monroovu doktrinu", s geslom "Amerika Amerikancima". Ona je bila izraz težnje mlade sjevernoameričke industrijske buržoazije da zagospodari tržištem i sirovinskom bazom na američkom kontinentu i s njega potisne uticaj evropskih sila, posebno namjeru Svete alijanse da nasilno uguši pobune srednjoameričkih i južnoameričkih kolonija protiv Španije i Portugalije.

1848. - Objavljen "Komunistički manifest" Karla Marksa i Fridriha Engelsa.

1848. - Umro francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan, sjajan stilista koji je snažno uticao na francusku književnost. Poslije ranjavanja u jednoj bici sa pristralicama Francuske revolucije 1792. je emigrirao u Englesku, gdje je ostao do 1800. Po povratku na vlast dinastije Burbon 1814. bio je ambasador i šef diplomatije. Povukao se iz politike 1830. poslije Julske revolucije i pada kralja Šarla Desetog. Djela: "Duh hrišćanstva" (čiji su dio kratki romani "Atala" i "Rene"/) poema u prozi "Mučenici", "Put iz Pariza u Jerusalim", "Uspomene s onu stranu groba", politički spisi "Istorijski, politički i etički eseji o prošlim i sadašnjim revolucijama, razmatranim u odnosu na Francusku revoluciju", "O Bonaparti i Burbonima".

1900. - Rođen američki muzičar afričkog porijekla Luis - Sačmo Armstrong, najveći trubač u istoriji džeza. Tokom karijere duge više od pola vijeka proslavio se i kao pjevač neponovljivog hrapavog i toplog glasa, a mnogobrojne turneje širom svijeta, uključujući Beograd, donijele su mu nezvaničnu titulu "ambasadora dobre volje". Snimio je i više filmova, u kojima je takođe iskazao raskošni talenat izuzetnog zabavljača.

1903. - Pušten u rad prvi pacifički telegrafski kabl, postavljen na dno okeana između San Franciska i Manile.

1910. - Umro italijanski astronom Đovani Virđinio Skjapareli, direktor Milanske opservatorije, koji je otkrio "kanale" na Marsu i asteroid Hesperiju. Proučavao je i vezu između kometa, meteora i meteorskih rojeva i odredio rotaciju Merkura i Venere.

1927. - Rođena italijanska filmska glumica Đina Lolobriđida, prva velika zvijezda italijanske kinematografije poslije Drugog svjetskog rata. Filmovi: "Fanfan Lala", "LJepotice noći", "Hljeb, ljubav i mašta", "Trapez", "Solomon i kraljica od Sabe", "Carska Venera", "Ana iz Bruklina", "Provincijalka".

1933. - SSSR sa Čehoslovačkom i Jugoslavijom potpisao "Konvenciju o definiciji agresora", koja je trebalo da omogući efikasnije otkrivanje agresorskih postupaka radi preuzimanja mjera posredstvom Društva naroda. To je bio prvi sporazum Jugoslavije i SSSR.

1934. - Umrla Poljakinja Marija Kiri (na fotografiji), koja je dva puta dobila Nobelovu nagradu. Sa suprugom Pjerom Kirijem je iz rude urana izdvojila nove elemente - radijum i polonijum. Prva je žena koja je stekla akademsku titulu pariske Akademije medicine i postala šef katedre za fiziku na Sorboni. Bila je osnivač i direktor Instituta za radijum u Parizu. S Pjerom je 1903. podijelila Nobelovu nagradu za fiziku, a 1911. sama dobila Nobelovu nagradu za hemiju. Poslije Pjerove smrti 1906. otkrila je radioaktivnost torijuma. U čast bračnog para Kiri jedna mjerna jedinica u fizici dobila je naziv "kiri".

1941. - Politbiro Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu u Beogradu donio odluku o oružanom otporu protiv njemačkog okupatora.

1946. - Filipini stekli nezavisnost, poslije 47 godina pod upravom SAD.

1972. - Sjeverna i Južna Koreja ugovorom se odrekle upotrebe sile u rješavanju sporova i načelno se saglasile da rade na ponovnom ujedinjenju Koreje mirnim putem, bez miješanja spolja.

1976. - Izraelski komandosi upali na aerodrom "Entebe" u Ugandi i oslobodili 102 taoca iz francuskog putničkog aviona koje su oteli palestinski teroristi. Službeno je saopšteno da su poginula četiri izraelska vojnika, sedam od deset otmičara i dvadesetak vojnika Ugande koji su pokušali da spriječe izraelsku akciju.

1994. - Predsjednik Francuske Fransoa Miteran kao prvi strani državnik govorio u parlamentu Južne Afrike, formiranom poslije ukidanja režima aparthejda.

1997. - Američko vasionsko samohodno vozilo "patfajnder" spušteno na Mars.

2008. - Avion "erbas A330" kineske aviokompanije "Sadern čajna erlajns" sletio na međunarodni aerodrom u Tajpeju, što je prvi direktan let između Kine i Tajvana poslije 1949. godine.

2008. - Konstantinopoljski sabor Svete Sofije ostaće muzej, odlučio je državni savjet Turske, koji je odbio molbu da se poništi vladin ukaz iz 1934. godine i da se ponovo taj pravoslavni hram pretvori u aktivnu džamiju.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Dogodilo se na današnji datum, 22. jul
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 22. jul

Vic dana: Policajac i mačka
Zanimljivosti

Vic dana: Policajac i mačka

Najčitanije