Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 2. septembar

Dogodilo se na današnji datum, 2. septembar
Foto: Ilustracija / Skender Kulenović | Dogodilo se na današnji datum, 2. septembar
N.N.

Danas je nedjelja, 2. septembar, 245. dan 2018. Do kraja godine ima 120 dana.

31. p. n. e. - U pomorskoj bici u Jonskom moru kod gradića Akcijum, u sjeverozapadnom dijelu Grčke, Rimljani su porazili združenu flotu rimskog vojskovođe Marka Antonija i njegove supruge - egipatske kraljice Kleopatre Sedme, pa su, zahvaljujući tome, 30. godine prije nove ere pokorili Egipat. 

1666. - U Londonu izbio katastrofalni požar i vatrena stihija je za pet dana gotovo uništila grad, uključujući 97 crkava, među kojima i katedralu Svetog Pavla. 

1807. - Britanska mornarica bombardovala Kopenhagen da bi spriječila francuskog cara Napoleona Prvog Bonapartu da protiv Britanaca upotrijebi dansku flotu. 

1829. - Sklopljen Jedrenski mir između Rusije i Otomanskog carstva, kojim su se Turci obavezali da Srbiji vrate šest okupiranih nahija iz Karađorđeve Srbije i priznaju autonomiju Grčke. 

1838. - Rođena havajska kraljica Liliuokalani, posljednji suveren Havaja od 1891. do 1893, prije nego što su ta pacifička ostrva 1898. anektirale SAD. 

1866. - Na Kritu izbila pobuna protiv Turaka i proglašeno je prisajedinjenje tog grčkog mediteranskog ostrva zemlji matici, koja je okončana pobjedom stanovnika ostrva i pripajanjem Krita Grčkoj tek 1913. godine, poslije balkanskih ratova. 

1872. - U Hagu počeo Peti kongres Prve internacionale na kojem je odlučeno da Generalni savjet bude premješten iz Evrope u SAD, jer je njegov opstanak u Londonu - poslije pada Pariske komune 1871. i reagovanja u evropskim zemljama - postao nemoguć. Kongres u Filadelfiji 1876. odlučio je da raspusti Generalni savjet i obustavi djelatnost Internacionale. 

1901. - Rođen mađarski pisac Zoltan Čuka, koji je najveći dio stvaralaštva posvetio prevođenju na mađarski jezik djela pisaca svih jugoslovenskih naroda, od Petra Drugog Petrovića NJegoša do savremenih - više od sto knjiga. Djela: "Istorija književnosti jugoslovenskih naroda", antologija jugoslovenske lirike na mađarskom "Zvjezdana prašina", zbirke pjesama "Putevi", "Ognjeno zvono", "Moje dvije domovine". 

1910. - Rođen pisac Skender Kulenović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, autor potresne poeme "Stojanka majka Knežopoljka", koju je kao učesnik narodnooslobodilačkog rata stvorio u jeku najžešćih borbi. Poslije Drugog svjetskog rata bio je direktor Drame u Sarajevskom pozorištu i urednik u beogradskoj izdavačkoj kući "Prosveta". U književnosti se javio 1927. vijencem od pet soneta "Ocvale primule". Ostala djela: roman "Ponornica", poeme "Ševa", "Zbor derviša", drama "Svjetlo na drugom spratu", komedije "Djelidba", "Večera". 

1910. - Umro francuski slikar samouk Anri Ruso, zvani Carinik, rodonačelnik naivnog slikarstva. Pažnju likovnih kritičara je skrenuo jednostavnošću slikarske fakture i naivnošću osjećanja. Presudno je uticao na stvaranje škola "naivnih slikara" u zemljama Evrope i Amerike. Djela: "Svadba", "Šetnja", "San", "Zavodnica zmije", "Usnula Ciganka". 

1922. - Umro australijski pisac Henri Arčibald Larsen, poznat kao Henri Arčibald Loson, slikar australijskog kolorita. Dosta je putovao kao mornar i počeo je pisanjem pjesama na proleterske teme. Djela: "Kratke priče u prozi i stihu", "Zemlja iz koje sam došao", "Djeca prašume", "Kad sam bio kralj i druge priče", "Zvijezda Australije". 

1930. - Avionom, čiji je naziv bio "Znak pitanja", francuski piloti Diedon Kost i Moris Belont okončali prvi neprekidni let između Evrope i SAD. 

1937. - Umro francuski istoričar i pedagog Pjer de Kuberten, obnovitelj Olimpijskih igara, prema ugledu na sportska takmičenja u staroj Grčkoj. Zahvaljujući njemu, u Atini su 1896. održane prve moderne Olimpijske igre. Sahranjen je u Ženevi, ali mu je srce, prema njegovoj želji, sahranjeno u Olimpiji, prijestonici antičkih Olimpijskih igara. 

1945. - Na palubi američkog ratnog broda "Misuri", u Tokijskom zalivu, predstavnici japanske Vrhovne komande potpisali bezuslovnu kapitulaciju, čime je okončan Drugi svjetski rat, koji je u Evropi završen 9. maja 1945. porazom nacističke NJemačke. Tokio je bio prinuđen da kapitulira poslije niza izgubljenih bitaka, nakon ulaska SSSR-a u rat protiv Japana, zatim - vojno nepotrebnog uništenja gradova Hirošime i Nagasakija američkim atomskim bombama, što su bili najveći pojedinačni ratni zločini u istoriji čovječanstva, i iskrcavanja američkih trupa u Tokijski zaliv. Japan je izgubio sve posjede i teritorije koje je stekao oružjem u toku pola vijeka i sa manjim izuzecima je sveden u granice nacionalne teritorije. 

1945. - Proglašena Demokratska Republika Vijetnam, na čelu sa predsjednikom Ho Ši Minom. 

1973. - Umro engleski pisac DŽon Ronald Ruel Tolkin, profesor anglosaksonskog i engleskog jezika i književnosti na Oksfordskom univerzitetu. U trilogiji "Gospodar prstenova" stvorio je vlastiti mitski svijet i jezik, služeći se prozom u kojoj se osjećaju ritmovi nordijskih saga i stare anglosaksonske poezije, sa središnjom temom sukoba dobra i zla. Istom imaginarnom svijetu pripadaju i romani "Hobit" i "Silmarion". Ostala djela: kritičke studije "Beovulf: čudovišta i kritičari", "Bajke, kritička studija", "Čoser kao filolog". 

1990. - Iz Bagdada otputovalo oko 700 državljana zapadnih zemalja, među kojima dosta žena i djece, koje je Irak - prema tumačenjima Zapada - držao kao taoce prije izbijanja Zalivskog rata. Istog dana saudijski ministar odbrane je izjavio da njegova zemlja - koja je u Zalivskom ratu bila glavna baza armije SAD i njenih saveznika u ratu protiv Iraka - ne može biti upotrijebljena za napade na Irak. 

1996. - Vlada Filipina potpisala mirovni ugovor sa muslimanskim pobunjenicima, poslije 24-godišnjeg građanskog rata na južnom ostrvu Mindanao, tokom kojeg je poginulo 125.000 ljudi. 

1998. - Švajcarski avion pao u Atlatski okean u blizini kanadske provincije Nova Škotska, što nije preživio niko od 229 putnika i članova posade. 

2000. - Španska policija zaplijenila oko 10 tona kokaina na jednom brodu, koji je išao iz Venecuele prema Kanarskim ostrvima - što je najveća pljenidba droge u Evropi. 

2001. - Na Kipru umro južnoafrički kardiolog Kristijan Bernar koji je 1967. izvršio prvo uspješno presađivanje srca.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije