Zanimljivosti

Pratite nas na Google news

Dogodilo se na današnji datum, 20. avgust

Dogodilo se na današnji datum, 20. avgust
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 20. avgust
Srna

Danas je utorak, 20. avgust, 232. dan 2018. Do kraja godine ostala su 133 dana.

1741. - Ruski moreplovac danskog porijekla Vitus Jonas Bering otkrio Aljasku.

1847. - Rođen poljski pisac Aleksander Glovacki, poznat kao Boleslav Prus, najznačajniji poljski realista. U djelima je pisao o borbi Poljaka protiv germanizacije, a u listu "Kurijer varšavski" objavljivao vrlo čitane hronike. Djela: romani "Lutka", "Val se vraća", "Mrtva straža", "Emancipovana žena", "Faraon", zbirke pripovijedaka "Stanar potkrovlja", "Jakubov san", "Balska haljina", "Prokleta sreća", "Sitnice", "Večernje pripovijetke".

1849. - Rođen francuski istoričar Ernest Deni, osnivač Slovenskog instituta u Parizu, profesor na Sorboni u Parizu, koji je izučavao istoriju Slovena, posebno srednjovjekovni husitski pokret u Češkoj, istoriju Slovaka i Južnih Slovena. Pokrenuo je časopise "L nasion tekje" i "L mond Slave". Djela: "Velika Srbija", "Od Vardara do Soče", "O počecima feudalizma kod Čeha", "Kraj češke nezavisnosti".

1854. - Umro njemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling, koji je sa Imanuelom Kantom, Johanom Gotlibom Fihteom i Georgom Vilhelmom Fridrihom Hegelom tvorac njemačkog idealizma. Djela: "Ideje za filozofiju prirode", "O svjetskoj duši", "Prvi nacrt sistema prirodne filozofije", "Transcendentalni idealizam", "Predavanja o filozofiji umjetnosti", "Izlaganje mog sistema filozofije", "Bruno ili o prirodnom i božanskom principu stvari", "Filozofija i religija", "Istraživanje suštine ljudske slobode", "Filozofija mitologije".

1860. - Rođen francuski državik Remon Poenkare, predsjednik Francuske od 1913. do 1920. godine. Zemlju je vodio do pobjede u Prvom svjetskom ratu. Bio je član Francuske akademije nauka. Kao šef vlade 1912. odlučujuće je doprinio određivanju politike Francuske u svjetskom sukobu koji je počeo dvije godine kasnije. Premijer je ponovo bio od 1922. do 1924. i od 1926. do 1929. Tokom rata i na poslijeratnim mirovnim konferencijama snažno je podržavao interese Srbije.

1872. - Prestao da izlazi srpski list "Danica", najznačajniji književni časopis srpskog romantizma, koji je od februara 1860. triput mjesečno štampan u Novom Sadu. List je pokrenuo i uređivao srpski pisac i pravnik Đorđe Popović, koji je okupio mlade srpske romantičare: Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića - Zmaja, Lazu Kostića.

1877. - Rođen srpski književni kritičar i istoričar književnosti Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, najuticajniji kritičar svog vremena. Diplomirao je na Velikoj školi u Beogradu i doktorirao u Lozani. Presudno je uticao na srpsku literaturu, boreći se za realizam i vjerodostojnost književnog djela. Prve radove je objavio u satiričnim i socijalističkim listovima, a zatim se visprenom kritikom - često beskompromisnom i presuditeljskom - najčešće oglašavao u "Srpskom književnom glasniku", koji je od 1905. do 1907. uređivao sa Pavlom Popovićem, a potom sam do smrti 1914. Djela: rasprave i studije "Pogled na današnju francusku književnost", "Uništenje estetike i demokratizacija umetnosti", "Francuski romantičari i srpska narodna poezija", "Srpska književnost u 18. veku", "Omladina i njena književnost", "Istorija nove srpske književnosti", "Jakov Ignjatović", kraće studije, kritike i prikazi sakupljeni u devet tomova pod naslovom "Pisci i knjige".

1884. - Poslije četiri godine gradnje svečano otvorena zgrada Beogradske željezničke stanice, sa koje je uskoro krenuo prvi voz na tek izgrađenoj pruzi Beograd - Niš. Glavni investitor i izvođač radova bilo je Francusko društvo, a radove je nadzirao srpski arhitekta Dragiša Milutinović - sin pisca Sime Milutinovića Sarajlije.

1901. - Rođen italijanski pisac Salvatore Kvazimodo, pjesnik usamljenosti i prolaznosti stvari, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. Djela: zbirke pjesama "Vode i zemlje", "Dati i imati", "Miris eukaliptusa", "A veče je tu", "Život nije san", "Utopljena oboa", "Pravo i lažno zeleno", "Nedostižna zemlja", esej "Pjesnik i političar".

1914. - Njemačka armija u Prvom svjetskom ratu poslije žestokih borbi i neočekivano velikog otpora belgijskih trupa zauzela Brisel.

1940. - Ruskog revolucionara jevrejskog porijekla Lava Davidoviča Bronštejna, poznatog kao Lav Trocki, jednog od vođa Oktobarske revolucije, u Meksiko Sitiju smrtno ranio naručeni ubica - jedan španski komunista. Umro je idućeg dana, a sovjetska vlada je odbacila odgovornost, ali se ubrzo ispostavilo da je atentat naručio sovjetski boljševički diktator Josif Visarionovič DŽugašvili (Staljin).

1944. - Rođen indijski državnik Radživ Gandi, premijer Indije od 1984. do novembra 1989, kada je poražen na izborima. Ubijen je 21. maja 1991. u atentatu tokom predizborne kampanje, podijelivši tako sudbinu majke Indire koja je kao premijer ubijena u atentatu 1984.

1953. - Francuske kolonijalne trupe oborile sa prijestolja marokanskog sultana Sidija Mohameda ben Jusefa.

1960. - Afrička država Senegal povukla se iz Federacije Mali, zajednice formirane 1959. sa Francuskim Sudanom (sada Mali) i proglasila nezavisnost, na čelu sa prvim predsjednikom Leopoldom Sedarom Sengorom.

1961. - Na vrhuncu "hladnog rata" Istoka i Zapada, na granici između Istočnog i Zapadnog Berlina, istočnonjemačke vlasti počele da podižu zid dužine 40 kilometara.

1968. - Sovjetska armija i trupe ostalih zemalja Varšavskog pakta, izuzev Rumunije, prešle granicu Čehoslovačke pred ponoć, započevši invaziju radi gušenja "Praškog proljeća", demokratskih socijalističkih reformi koje je predvodio lider čehoslovačke Komunističke partije Aleksandar Dubček.

1975. - Američki vasionski brod "Viking Prvi" lansiran ka Marsu, na koji je dospio u julu 1976. godine.

1980. - Italijanski alpinista njemačkog porijekla Rajnhold Mesner prvi uspio da se sam popne na najviši vrh svijeta - Mont Everest.

1991. - Parlament sovjetske baltičke republike Estonije objavio punu nezavisnost od Moskve.

1994. - Umro srpski filmski režiser i pisac Aleksandar Petrović, jedan od sineasta koji su smjelošću tretiranja osjetljivih tema i originalnim ostvarenjima proslavili srpski film u svijetu. Pripadao je takozvanom "crnom talasu" u jugoslovenskom filmu sedamdesetih godina 20. vijeka. Djela: kratkometražni filmovi "Let nad močvarom", "Petar Dobrović", "Putevi"; igrani filmovi: "Dani", "Dvoje", "Tri", "Skupljači perja" (nagrada na Kanskom festivalu), "Biće skoro propast svijeta", "Maestro i Margarita", "Grupni portret sa damom", "Seobe", eseji "Novi film".

1995. - U najvećoj nesreći u istoriji indijskih željeznica poginulo najmanje 350 ljudi prilikom sudara dva voza u Firozobadu, na sjeveru zemlje, izazvanog iznenadnim zaustavljanjem jednog voza koji je udario u hinduističku svetu životinju - kravu.

1996. - U udesu transportnog aviona "Iljušin 76" ruske kompanije "Sper erlajnz" blizu piste beogradskog aerodroma u Surčinu, poginulo je svih 12 ljudi u letjelici. Prethodno je avion, koji je iz Beograda poletio ka Malti, zbog otkazivanja navigacione opreme i sistema radio-veza, kružio u vazduhu oko tri sata, pokušavajući da se oslobodi goriva, ali je prilikom prinudnog slijetanja promašio pistu.

1998. - Amerikanci krstarećim raketama napali jednu fabriku u Sudanu i nekoliko poligona za vojnu obuku u Avganistanu, tvrdeći da su mete povezane sa terorističkim napadima na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji 13 dana ranije, u kojima je poginulo najmanje 226 ljudi, ali tvrdnju nisu potkrijepili neoborivim dokazima.

2004. - Sudsko vijeće u Bitolju osudilo episkopa Ohridske arhiepiskopije vladiku Jovana na godinu i šest mjeseci zatvora zbog izazivanja "nacionalne i vjerske mržnje".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije