Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 22. avgust

Dogodilo se na današnji datum, 22. avgust
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 22. avgust
Srna

Danas je srijeda, 22. avgust, 234. dan 2018. Do kraja godine ima 131 dan.

1485. - Engleski kralj Ričard Treći poginuo u bici kod Bosvorta u borbi s trupama Henrija Sedmog, osnivača dinastije Tjudor. Time je okončan "Rat dviju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastra, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu.

1567. - Španski vojvoda od Albe Fernando Alvares de Toledo, kao vojni namjesnik Nizozemske, započeo vladavinu poznatu kao "Albin teror", čime je rasplamsao oslobodilački rat, okončan oslobađanjem od Španije i potom osnivanjem Holandije.

1642. - U Engleskoj počeo građanski rat pristalica krune i parlamenta, poslije izjave kralja Čarlsa Prvog Stjuarta da su članovi parlamenta izdajnici, okončan 1645. porazom kralja, koji je na osnovu presude revolucionarnog suda pogubljen 1649.

1848. - Rođen srpski general lužičkosrpskog porijekla Pavle Jurišić - Šturm, jedan od najistaknutijih srpskih oficira u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, veoma zaslužan za blistave pobjede srpske vojske nad austrougarskom armijom u Cerskoj i Kolubarskoj bici. U srpsku vojsku je primljen 1876. kao dobrovoljac sa činom poručnika i već se u srpsko-turskom ratu 1876-1877. istakao kao komandant Šabačkog i Posavsko-tamnavskog bataljona. U srpsko-turskom ratu 1877-1878. veoma uspješno je komandovao Prvim dobrovoljačkim pukom, potom Krajinskim kombinovanim pukom u borbama kod Bele Palanke i Pirota. U srpsko-bugarskom ratu 1885. komandovao je Šestim pukom Drinske divizije, u Prvom balkanskom ratu 1912-1913. Drinskom, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Dunavskom divizijom. U Prvom svjetskom ratu je 1914. kao komandant Treće armije primio prvi udar znatno nadmoćnije austrougarske Pete armije i usporio njeno napredovanje, što je omogućilo srpskim snagama da se pregrupišu za Cersku bitku. Trećom armijom je komandovao i u Kolubarskoj bici i na Solunskom frontu do avgusta 1916.

1854. - Rođen srpski kralj Milan Četvrti Obrenović, tokom čije je vladavine Srbija stekla međunarodno priznanje kao nezavisna država. Postao je knez 1868, poslije ubistva kneza Mihaila Obrenovića i u spoljnoj politici se isprva oslanjao na Rusiju. Pod pritiskom javnog mnjenja objavio je 1876. rat Turskoj, koji je 1877. neuspješno okončan. Iste godine je, pod uticajem Rusije, ponovo zaratio s Turskom, ovog puta uspješno, pa je Srbija 1878. iz rata izašla ojačana, dobivši vranjski, niški, pirotski i toplički okrug, a u julu iste godine na Berlinskom kongresu i formalno joj je priznata nezavisnost. Zbog ruske podrške Bugarskoj i Sanstefanskog ugovora sklopljenog u martu 1878. na štetu Srbije, oslonio se na Austro-Ugarsku, s kojom je 1881. zaključio tajnu konvenciju. NJome se obavezao da neće raditi protiv austrougarskih interesa u Bosni i Hercegovini niti sklapati sporazume s trećim zemljama bez prethodnog dogovora s Austro-Ugarskom. Beč je zauzvrat garantovao njegov ostanak na prijestolu i diplomatsku pomoć za širenje Srbije ka jugu, ali je nagodba u narodu shvaćena kao izdaja nacionalnih interesa. Proglasio je 1882. Srbiju kraljevinom, a sebe kraljem, a 1883. je u krvi ugušio Timočku bunu. Kad se Bugarska 1885. ujedinila sa Istočnom Rumelijom, objavio joj je rat da bi zauzeo dio bugarske teritorije i tako vratio navodno poremećenu ravnotežu na Balkanu. Postao je još nepopularniji poslije neuspjeha u tom ratu, koji je, uz to, neodlučno i nevješto vodio, pa je 1888. morao da prihvati liberalni ustav kojim je Srbija postala parlamentarna monarhija. Izazvao je nezadovoljstvo pokušajem da izigra ustavne odredbe, 1889. je abdicirao u korist maloljetnog sina Aleksandra, a 1901. je umro u Beču.

1859. - Zbog ratnih neuspjeha, finansijskog sloma države i otpora policijskom nasilju u svim krajevima Habsburške monarhije, car Franc Jozef Prvi smijenio je do tada svemoćnog ministra unutrašnjih poslova Aleksandera Baha, čime je okončana apsolutistička i centralistička politika poznata kao "Bahov apsolutizam".

1862. - Rođen francuski kompozitor Klod Ašil Debisi, tvorac muzičkog impresionizma i utemeljivač moderne muzike. Inspirisan simbolizmom u poeziji i impresionizmom u slikarstvu, stvario je vlastiti muzički jezik i stil. Djela: klavirska "Arabeske", "Bergamska svita", "Dječji kutak", "Estampe", "Slike", "Prelidi", orkestarska "Popodne jednog fauna", "Nokturno", "More", vokalna "Pet Bodlerovih pjesama", "Zaboravljene arijete", "Galantne svečanosti", opera "Peleas i Melisanda", kamerna muzika.

1864. - Potpisana Ženevska konvencija o zaštiti ranjenika u ratu, što je prethodilo osnivanju Crvenog krsta.

1891. - Umro češki pisac Jan Neruda, koji je odigrao važnu ulogu u formiranju češkog realizma i borbi protiv malodušnosti sunarodnika podleglih njemačkom kulturnom uticaju. Djela: zbirke pripovijedaka "Malostranske pripovijetke", "Arabeska", "Željeznički radnici", zbirke pjesama "Prosti motivi", "Kosmičke pjesme", "Balade i romanse", "Pjesme na Veliki petak", eseji "Češko društvo", "Literatura, pozorište, likovna umjetnost i muzika", "Štetni pravci", "Moderni čovjek i umjetnost".

1904. - Rođen kineski državnik Deng Sisijan, poznat kao Deng Sjaoping, glavni arhitekta privrednih reformi i silovitog ekonomskog uspona Kine krajem 20. vijeka. Najmnogoljudnijom zemljom svijeta je vladao od 1978, a s posljednje zvanične rukovodeće funkcije povukao se 1990, ali je njegov presudan uticaj ostao nesporan do smrti u januaru 1997.

1910. - Japan poslije pet godina protektorata nad Korejom pripojio tu azijsku zemlju. U japansko-kineskom ratu krajem 19. vijeka Tokio je preuzeo od Pekinga politički i ekonomski uticaj u Koreji.

1914. - Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu objavila rat Belgiji.

1941. - Trupe nacističke NJemačke u Drugom svjetskom ratu doprle do Lenjingrada, čime je počela bitka za grad, završena u januaru 1944. pobjedom Crvene armije. Tokom opsade život je, mahom od gladi, izgubilo 620.000 stanovnika Lenjingrada.

1941. - Iz zatvora u Sremskoj Mitrovici u Drugom svjetskom ratu pobjegla 32 robijaša, mahom komunisti. U bjekstvu kroz podzemni kanal pomogao im je učenik srednje tehničke škole u Novom Sadu - partizan s Fruške gore Boško Palkovljević - Pinki, kasnije proglašen za narodnog heroja, koji ih je odveo u partizanski odred.

1942. - Umro ruski baletski igrač, koreograf i pedagog Mihail Mihajlovič Fokin, reformator klasičnog stila igre. Kao koreograf je nastojao da spoji igru, muziku i slikarstvo. Mnoge njegove koreografije izvode se i sada: "Polovecke igre", "Šopenijana", "Silfide", "Žar-ptica", "Petruška", "Frančeska da Rimini", "Šeherezada", "San o ruži", "Smrt labuda".

1958. - Umro francuski pisac Rože Marten di Gar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1937. Vjerno je naslikao francusko građansko društvo na početku 20. vijeka. Djela: romani "Žan Boroa", "Porodica Tibo" /11 knjiga, objavljenih između 1922. i 1940/, komedija "Testament čiča-Lelea", crtice iz seljačkog života "Stara Francuska".

1971. - Predsjednika Bolivije generala Huana Hosea Toresa Gonsalesa u vojnom udaru je oborio pukovnik Ugo Banser Suares.

1978. - Umro predsjednik Kenije i publicista DŽomo Kenijata, jedan od najistaknutijih afričkih boraca protiv kolonijalizma. Bio je predsjednik Kenijskog afričkog saveza koji je 1963. izborio nezavisnost zemlje od Velike Britanije, zatim premijer, a od 1964. šef države. Djela: "Prema planini Keniji", "Kenija, zemlja sukoba", "Moj narod Kikuju", "Harambi", "DŽomo Kenijata - patnja bez gorčine".

1985. - Na aerodromu u Mančesteru poginulo 55 ljudi britanskog putničkog aviona "boing 737", koji se zapalio pošto je pilot morao da odustane od polijetanja.

1995. - Parlament Etiopije izabrao Negasa Gidadu za šefa države, koja je dobila novi naziv - Savezna Demokratska Republika Etiopija.

1996. - Konferencija 61 države u Ženevi o razoružanju okončana neuspješno pošto je Indija blokirala sporazum o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba.

2006. - Ruski avion sa 170 putnika i članova posade srušio se u istočnom dijelu Ukrajine, poslije neuspješnog prinudnog slijetanja.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Mačka Tombi se vratila u školske klupe
Zanimljivosti

Mačka Tombi se vratila u školske klupe

Čehu izmjerili 8,3 promila alkohola u krvi
Zanimljivosti

Čehu izmjerili 8,3 promila alkohola u krvi

Kad se rodio, trepavice su mu bile do usana
Zanimljivosti

Kad se rodio, trepavice su mu bile do usana

Vic dana: Prava dijeta
Zanimljivosti

Vic dana: Prava dijeta

Najčitanije