Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 22. januar

Dogodilo se na današnji datum, 22. januar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 22. januar
Srna

Danas je utorak, 22. januar, 22. dan 2019. godine. Do kraja godine ima 343 dana.

1440. - Rođen veliki moskovski knez Ivan Treći Vasiljevič, nazvan Ivan Veliki, koji je učinio Rusiju veoma moćnom, oslobodio je vazalstva odbivši da Mongolima plaća danak, ojačao monarhiju i okončao "prikupljanje ruskih zemalja". Poslije dolaska na vlast 1462. priključio je Rusiji više kneževina, uključujući Tver, Rostov i Novgorod, a 1480. je oslobodio mongolske vlasti. Nastojao je da ojača centralnu vlast i 1497. je izdao jedinstven "Sudbenik" za cijelu Rusiju. Počeo je zidanje kamenih kula i palata Kremlja u Moskvi.

1517. - Vojska turskog sultana Selima Prvog u bici kod Rajdanije, blizu Kaira, potukla memelučke snage i sedam dana potom ušla u Kairo, priključivši Egipat Otomanskom carstvu.

1561. - Rođen engleski filozof i državnik Frensis Bekon, jedan od osnivača modernog materijalizma, čija se klasifikacija i kritika idola /zabluda/ smatra prvom kritikom ideologije. Suprotstavljajući se neplodnom skolastičkom mišljenju, izgradio je opšti plan za obnovu nauke. Uticao je na francuske enciklopediste 18. vijeka, koji su mu posvetili veliku "Francusku enciklopediju". Formulisao je dva principa značajna za shvatanje zadatka modernih nauka: pravo znanje je znanje uzroka i unapređivanje znanja je jačanje čovjekove moći nad prirodom. Označio je eksperiment kao najviši princip naučnog mišljenja i razradio induktivnu metodu otkrivanja istine. Prema njegovim načelima, u Engleskoj je 1662. osnovano "Učeno društvo" i tako promovisana Bekonova zamisao da se ljudski napredak može ostvariti ne samo reformom društva već i napretkom nauke. Djela: "Unapređenje nauke", "Novi organon", "Nova Atlantida", "Eseji ili savjeti etički i politički".

1666. - Umro indijski car Šah Džehan iz dinastije Mogula, poznat i kao princ Haram, koji je najveći dio vladavine od 1628. do 1658, kad ga je zbacio sin Aurangzeb, posvetio izgradnji mauzoleja Tadž-Mahal u svojoj prijestonici Agri na sjeveru Indije. Veleljepno zdanje od bijelog mermera, koje je 20.000 radnika zidalo od 1631. do 1653. posvetio je uspomeni na caricu Mumtaz Mahal i on je poslije smrti takođe sahranjen tu. Premjestio je 1648. prijestonicu iz Agre u Delhi, gdje je izgradio novi grad Šahdžehanabad.

1729. - Rođen njemački pisac, kritičar i teoretičar umjetnosti Gothold Efraim Lesing, oduševljeni pristalica prosvjetiteljstva, utemeljivač savremene njemačke književnosti i estetike. Odlučujuće je doprinio oslobađanju njemačke drame od uticaja klasičnih i francuskih modela. Djela: drame "Mis Sara Sampson", "Emilija Galoti", "Mudri Natan", komedija "Mina od Barnhelma", kritike "Pisma o najnovijoj književnosti", "Hamburška dramaturgija", "Laokoon", polemička satira "Vaspitanje ljudskog roda", "Anti-Gece".

1771. - Španija sklopila konvenciju s Velikom Britanijom o ustupanju Foklandskih ostrva u Atlantskom okeanu. Od sticanja nezavisnosti 1816. Argentina polaže pravo na njih, tvrdeći da je nasljednica kao bivša španska kolonija. Vojna hunta Argentine je u aprilu 1982. pokušala da okupira ostrva iskrcavanjem 10.000 vojnika, koje su dva mjeseca kasnije porazile britanske trupe i učvrstile suverenitet Londona nad Foklandima.

1775. - Rođen francuski fizičar i matematičar Andre Mari Amper, osnivač elektrodinamike. Zasnovao je teoriju magnetizma u nerazdvojivoj vezi s elektricitetom i pronašao i proučio uzajamno dejstvo električnih struja. Napisao je više djela iz fizike, matematike i filozofije. NJemu u čast jedinica za jačinu struje nazvana je "amper" /skraćeno A/, jedinica za naelektrisanje /količinu elektriciteta/ "ampersekunda" /skraćeno As/ i "amperčas" /skraćeno Ah/, a instrument za mjerenje jačine struje "ampermetar".

1788. - Rođen engleski pisac Džordž Gordon Bajron, jedan od osnivača evropskog romantizma. Njegova poezija je oličavala slobodan ljudski duh u pobuni protiv poretka, što mu je donijelo veliki uticaj i popularnost kod evropskih naroda pod jarmom tuđeg ili domaćeg despotizma. Veliku Britaniju je napustio, razočaran, 1816. i u Italiji je stvorio najveća djela: "Čajld Harold", "Kain", "Manfred", "Don Žuan". Otišao je 1823. da pomogne borbu Grka za oslobođenje od Turaka, ali je ubrzo obolio od malarije i umro u aprilu 1824, ne ostvarivši ideal da se bori za slobodu grčkog naroda.

1849. - Rođen švedski pisac Johan August Strindberg, najkontroverznija ličnost švedske književnosti. Bio je istovremeno naturalistički psiholog i folklorista, istoričar i mistik. Razbio je stare dramske forme, preteča je mnogih savremenih strujanja. Ženu je smatrao prirodnim neprijateljem muškarca, a protivljenje emancipaciji žena, o čemu je pisao u novelama "Brakovi 1" i "Brakovi 2", antihrišćanstvo i naturalistički stil donijeli su mu mnogo glavobolja i sukoba. Ostala djela: romani "Služavkin sin", "Crvena soba", "Stanovnici Hamsea", "Odbrana jednog ludaka", "Gotske sobe", "Priče nadzornika karantina", "Pakao", "Na ostrvima", "Legende", "Crne zastave", drame "Majstor Uluf", "Otac", "Gospođica Julija", "Pljačkaši", "Zajmodavac", "Put u Damask 1-3", "Ples smrti", "Igra snova", "Oluja", "Sablasna soneta", novele "Novo carstvo".

1863. - U dijelu Poljske koji je na osnovu odluke Bečkog kongresa 1814. i 1815. priključen Rusiji izbio je ustanak pod vođstvom "stranke crvenih" Jaroslava Dombrovskog, ali su ga ruske trupe ugušile poslije nekoliko mjeseci i 1864. pretvorile Poljsku u rusku guberniju.

1871. - U Parizu izbile demonstracije radnika koje su pod vođstvom francuskog revolucionara Luja Ogista Blankija prerasle u ustanak protiv vlasti, koja je pripremala predaju grada pruskim trupama. Vlasti su odbacile zahtjev ustanika da stvore Komunu radi otpora pruskoj vojsci i na pobunjenike su poslale dva bataljona mobilne garde koji su ispred gradske vijećnice otvorili vatru i u krvi ugušili ustanak. Vlada je potom proglasila opsadno stanje i zabranila sve skupove, a ministar inostranih poslova Žil Favr je u njeno ime 28. januara potpisao akt o kapitulaciji. 1875. - Rođen američki filmski režiser Dejvid Levelin Vork Grifit, jedan od najznačajnijih stvaralaca u epohi nijemog filma. Zaslužan je za većinu fundamentalnih otkrića filmskog izraza, uključujući krupni plan, ritmičku prirodu montaže i kreativnu upotrebu vještačkog svjetla. Filmovi: "Netrpeljivost", "Bjekstvo", "Dome, slatki dome", "Rađanje jedne nacije", "Srca svijeta", "Velika ljubav", "Slomljeni pupoljci", "Pad Vavilona", "Dvije sirotice", "Amerika", "Abraham Linkoln".

1878. - Rođen srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kamenorezački zanat je učio u Splitu, a vajarstvo u Veneciji i Beču. Bio je odličan klesar, ali je najbolja djela stvorio u drvetu, s izvanrednim osećajem za njegovu strukturu i materiju. Izradio je više javnih spomenika, uključujući veliku grupu "Igrali se vrani konji" ispred Skupštine Jugoslavije u Beogradu i skulpturu "Umorni borac" na Kalemegdanu.

1894. - Umro srpski pisac Vojislav Ilić, osnivač moderne srpske lirike i tvorac verističkog izraza u srpskoj poeziji. Njegova lirika je označila raskid s romantičarskom poezijom i obilježena je misaonim skepticizmom. Pisao je elegične, sjetne pjesme u kojima preovlađuju motivi prošlosti i samoće /"Zimska idila", "Jesen", "Ja ništa više ne verujem", "Tamara", "Istok"/. Radio je kao korektor Državne štamparije u Beogradu, pisar Ministarstva unutrašnjih poslova, učitelj u Turn Severinu i diplomatski činovnik u Prištini i Solunu. Djela: dva izdanja "Pesama" objavljena za života i sabrana djela posthumno.

1896. - Rođen srpski slikar Sava Šumanović (na fotografiji), majstor pejzaža, aktova i mrtve prirode, osobenih tonova, posebno intenzivnih na slikama iz rodnog Srema. Na njegovim slikama dominiraju svijetli tonovi, uz izražen osjećaj za osvjetljenje i sugestivno ostvarenje prostorne dubine ekspresivnim lirizmom. Dugo je živio u Parizu, a posljednje godine života u Šidu, gdje su ga u Drugom svjetskom ratu ubile ustaše 1942. Šumanovićeve velike kompozicije "Doručak na travi" i "Pijana lađa" su među najznačajnijim djelima našeg modernog slikarstva. Najbolja njegova djela su u Narodnom muzeju u Beogradu, zbirci Pavla Beljanskog i Galeriji "Sava Šumanović" u Šidu.

1901. - Umrla britanska kraljica Viktorija Prva Aleksandrina, koja je na prijesto stupila 1837. Tokom njene vladavine u Velikoj Britaniji je izvedena industrijska revolucija, a britansko kolonijalno carstvo se raširilo po čitavoj planeti. NJena vladavina se često naziva "viktorijanskim vijekom".

1902. - Ksenija Anastasijević postala prva žena u Srbiji koja je stekla titulu doktora nauka, odbranivši s visokom ocjenom disertaciju pod naslovom "Brunovo učenje o najmanjem".

1905. - Ruske trupe u Petrogradu otvorile vatru na demonstrante, mahom radnike, koji su krenuli na carski Zimski dvorac, zahtijevajući demokratske slobode, kraj rata s Japanom i uspostavljanje ustavotvorne skupštine. Ubijeno je više od hiljadu i ranjeno oko 5.000 ljudi, u pokolju nazvanom kasnije "Krvava nedjelja".

1908. - Rođen ruski teorijski fizičar Lav Davidovič Landau, jedan od najvećih fizičara 20. vijeka, otac sovjetske škole teorijske fizike, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1962. Doživio je 1962. tešku saobraćajnu nesreću, poslije koje je više puta proglašavan klinički mrtvim. Život mu je ipak spasen, ali ni vrhunski ljekari nisu uspjeli da mu povrate kreativnu sposobnost. Zasnovao je termodinamičku teoriju faznih prelaza u čvrstom tijelu, teoriju tečnog helijuma blizu apsolutne nule, teoriju kombinovane inverzije, teoriju dviju neutrinskih komponenata, predvidio pojavu drugog zvuka, znatno obogatio teoriju superprovodljivosti, otkrio nove zakonitosti u ponašanju provodnika, unaprijedio kvantnu teoriju polja i fiziku elementarnih čestica i kosmičkih zraka. Zajedno s ruskim teorijskim fizičarem Iljom Lifšicom objavio je kapitalno djelo u više tomova "Kurs teorijske fizike". Ostala djela: "Elektroprovodljivost metala", "Teorija polja" /sa Lifšicom/, "Kvantna mehanika" /sa Lifšicom/, "Statistička fizika" /sa Lifšicom/.

1909. - Rođen burmanski diplomata U Tant, generalni sekretar UN od 1962. do 1971. Problemi u Kongu, berlinska i kubanska kriza, rat u Vijetnamu, sukobi na Bliskom istoku i rat Indije i Pakistana bili su dramatični događaji s kojima se suočavao tokom mandata.

1917. - Umro srpski arhitekta Jovan Ilkić, koji je znatno uticao na razvoj arhitekture u Srbiji u prvoj polovini 20. vijeka. Bio je 30 godina glavni projektant Ministarstva građevina i projektovao je mnoga značajna zdanja u Beogradu: Skupština Jugoslavije, Hotel "Moskva", "Oficirski dom" /sadašnji Studentski kulturni centar/, zgrada Protokola.

1924. - Remzi Mekdonald kao prvi laburistički premijer Velike Britanije preuzeo položaj od Stenlija Boldvina.

1941. - Italijanske snage u Drugom svjetskom ratu kapitulirale u Tobruku pred britanskom Osmom armijom poslije 11 dana opsade.

1944. - Počelo savezničko iskrcavanje kod Ancija u Italiji u Drugom svjetskom ratu, čime se njemačka odbrana našla u bezizlaznoj situaciji, ali je oklijevanje američke komande omogućilo Nijemcima da se pregrupišu i četiri mjeseca kod Kasina zadržavaju savezničke snage, nanijevši im velike gubitke.

1964. - Kenet Dejvid Kaunda postao prvi predsjednik vlade u Sjevernoj Rodeziji /Zambija/. 1973. - Umro predsjednik SAD Lindon Bejnz Džonson, koji je Amerikance gurnuo dublje u vijetnamsku ratnu avanturu, okončanu 1975. ponižavajućim porazom. Bio je potpredsjednik od 1960. za vrijeme mandata Džona Kenedija. Kad je Kenedi ubijen u Dalasu 1963. postao je predsjednik, što je ostao do 1969, poslije pobjede na izborima 1964.

1973. - U udesu jordanskog "boinga 707" u kome su se nalazili muslimanski hodočasnici na povratku iz Meke, koji se srušio u plamenu na aerodromu u nigerijskom gradu Kano, poginulo je 176 ljudi.

1986. - Trojica Sika, optužena da su 1984. ubila premijera Indije Indiru Gandi, osuđena na smrt.

1995. - U toku samoubilačke bombaške akcije palestinskog teroriste, u Izraelu poginulo 19 i ranjeno oko 60 ljudi, većinom izraelskih vojnika koji su na autobuskoj stanici čekali prevoz.

1998. - Amerikanac Teodor Kačinski priznanjem da je "unabomber", kako su ga nazvali mediji, prihvatio doživotnu zatvorsku kaznu da bi izbjegao izricanje smrtne presude. Tokom "antitehnološke" bombaške kampanje on je usmrtio troje ljudi, a 29 je povrijedio ili osakatio.

2000. - Jorgos Papandreu otputovao iz Turske na kraju prve posjete Ankari jednog šefa grčke diplomatije poslije 38 godina.

2004. - Vaseljenski patrijarh Vartolomej Prvi na Kubi otvorio prvu novoizgrađenu crkvu od kada je predsjednik Fidel Kastro došao na vlast za vrijeme revolucije 1959. godine.

2010. - Preminula britanska glumica Džin Simons, zvijezda koja je igrala Ofeliju uz Lorensa Olivijea kao Hamleta, pjevala u mjuziklu sa Marlonom Brandom, i glumila uz Gregori Peka, Pola NJumena i Kirka Daglasa.

2014. - Rukopis izgubljene, četiri vijeka stare /1613/14/, komedije velikog španskog dramskog pisca i pjesnika Lopea de Vege "Mujeres y Criados" /Žene i sluge/, otkriven je u Španskoj nacionalnoj biblioteci, saopštili su španski zvaničnici.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Vic dana: Operacija
Zanimljivosti

Vic dana: Operacija

Medvjed se zaglavio u kamionu i provozao
Zanimljivosti

Medvjed se zaglavio u kamionu i provozao

Dogodilo se na današnji datum, 18. februar
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 18. februar

Vic dana: Skroman alkos
Zanimljivosti

Vic dana: Skroman alkos

Najčitanije