Zanimljivosti

Pratite nas na Google news

Dogodilo se na današnji datum, 23. januar

Dogodilo se na današnji datum, 23. januar
Dogodilo se na današnji datum, 23. januar
Srna

Danas je četvrtak, 23. januar, 23. dan 2020. Do kraja godine ima 343 dana.

1516. - Umro španski kralj Fernando Drugi i Peti Katolički /kao Fernando Drugi vladar Aragonije, a kao Fernando Peti Kastilje i Leona/, čiji je dolazak na prijesto Aragonije 1479. označio početak istorije ujedinjene Španije. NJegova žena Isabela Prva 1474. postala je kraljica Kastilje, a on je naslijedio oca Huana Drugog u Aragoniji i tako su sjedinjene glavne pirinejske države. Nastojeći da ojača Rimokatoličku crkvu i monarhiju, 1480. utemeljio je zloglasni sud inkvizicije, a 1492. je protjerao Jevreje iz Španije. Borbe sa Mavarima je pobjedonosno okončao 1492, protjeravši ih iz južne španske pokrajine Granade, iste godine je opremio ekspediciju Kristofora Kolumba koja je otkrila Ameriku, a 1503. je od Francuske preoteo Napuljsku kraljevinu.

1719. - Ujedinjenjem Vaduza i Šelenberga stvorena kneževina Lihtenštajn.

1744. - Umro italijanski filozof, istoričar i teoretičar prava Đovani Batista Viko, ili Đambatista, osnivač filozofije istorije i preteča moderne estetike. Na univerzitetu u rodnom Napulju 1697. je postao profesor retorike. Prije toga je desetak godina izučavao Platona i Kornelija Takita, svoje omiljene pisce, jer je, prema njegovim riječima, prvi "opisivao idealnog čovjeka, a drugi čovjeka kakav jeste". Napuljski kralj Karlo Treći ga je 1735. imenovao za kraljevskog istoriografa. Smatrao je da se pravo rađa iz svijesti čovječanstva i učestvuje u promjenama čovjekovog duha /mišljenja/, pa razlog promjena treba tražiti u opštoj istoriji čovjekovog razvitka. Tvrdio je da je površni osjećaj pravde nagonski i da se izražava u religijskim oblicima, da u kasnijem razvoju čovjek postaje sposoban za apstraktno mišljenje i tek potom za filozofska načela prava. U skladu s tim, dijelio je rimsko pravo na božansku, herojsku i ljudsku fazu, a istoriju je - prema "zakonu istorijskih ciklusa" - posmatrao kao kružni tok i smjenu te tri faze. To shvatanje je podloga njegove filozofije istorije, koju je utemeljio kao posebnu naučnu disciplinu, identifikujući je sa sviješću čovječanstva o svojim djelima: istoriju stvara čovjek, izvan svijeta prirode. Pjesništvo je izdvojio kao autonomnu emanaciju duha, a i sam je pisao stihove na latinskom i italijanskom jeziku. Nasuprot kartezijanskom primatu razuma, stvorio je teoriju o tri glavne faze duha: osjećajnoj, fantazijskoj i razumskoj, pri čemu umjetnost nastaje na drugom stupnju, a filozofija je izraz čistog uma. Djela: "Principi nove nauke o zajedničkoj prirodi nacija", "Univerzalno pravo", "Autobiografija".

1783. - Rođen francuski pisac Mari Anri Bejl, poznat kao Stendal, začetnik francuskog realizma, jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana. Kao oduševljeni pristalica Francuske revolucije borio se protiv rojalista, jezuita i bogataša, kritikujući građanski moral. Djela: romani "Crveno i crno", "Parmski kartuzijanski manastir", "Lisjen Leven", "Armansa", studije "Rasin i Šekspir", "Život Hajdnov", "Istorija slikarstva u Italiji", "Rim, Napulj i Firenca".

1804. - U valjevskoj Podgorini Iliju Birčanina pogubio dahija Fočić Mehmed-aga. Istog dana je ubijen valjevski knez Aleksa Nenadović, takođe jedan od najuglednijih Srba, čime je počela sječa knezova na koju je narod odgovorio Prvim srpskim ustankom.

1806. - Umro engleski državnik Vilijam Pit - Mlađi, koji je 1783. postao najmlađi premijer u istoriji Velike Britanije. U vrijeme dok je bio na položaju šefa vlade do 1801. i od 1804. do 1806. vodio je ekspanzivnu kolonijalnu politiku, a u Indiji je učvrstio britansku vlast, reformišući administraciju. Kao zakleti neprijatelj Francuske revolucije bio je glavni organizator evropskih koalicija protiv revolucionarne i napoleonovske Francuske.

1832. - Rođen francuski slikar Eduar Mane, jedan od začetnika impresionizma i najznačajnijih slikara druge polovine 19. vijeka. Počeo je pod uticajem španskog slikara Fransiska Goje i francuskih realista. Slikao je mahom u ulju i iz tog opusa se izdvajaju portreti Emila Zole, Žorža Klemansoa, Stefana Malarmea, Marsela Prusta. Bio je sjajan kolorista s naročitim darom da dočara atmosferu, što je posebno uočljivo u slikama "Doručak na travi", "Bal u Foli-Beržeru", "Balkon", "Olimpija".

1888. - Umro francuski pisac Ežen Martin Labiš, koji je u komedijama i vodviljima duhovito karikirao građansko društvo Francuske u 19. vijeku. Djela: "Slamni šešir", "Put gospodina Perišona".

1891. - Rođen italijanski revolucionar i teoretičar Antonio Gramši, osnivač Komunističke partije Italije 1921. Uređivao je listove "Il grido del popolo", "Avanti" i "Ordine nuovo". Fašisti su ga 1926. uhapsili i 1928. osudili na 20 godina robije. Oslobođen je 1936, ali je, izmučen robijanjem i bolešću, ubrzo umro. Djela: "Istorijski materijalizam i filozofija Benedeta Kročea", "Intelektualci i izgradnja kulture", "Bilješke o Makijaveliju, politici i modernoj državi", "Književnost i nacionalni život", "Prošlost i sadašnjost", "Pisma iz zatvora".

1898. - Rođen ruski filmski režiser Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, jedan od najvećih teoretičara i stilista svjetskog filma, dao je osnove filmskoj umjetnosti, prema mnogim istoričarima kinematografije i kritičarima najveći režiser u istoriji filma. Po profesiji je bio arhitekta i u početku je crtao plakate, radio kao scenograf i pozorišni reditelj, unoseći novine na scenu, težeći čistim realističkim elementima u teatru. Na filmu je počeo kao montažer 1923. Tvorac je teorije o horizontalnoj i vertikalnoj montaži i teorije asinhroniteta. Filmovima i teorijskim postavkama dao je neprocjenjiv doprinos oblikovanju filmskog izražajnog jezika i izvršio ogroman uticaj na razvoj filma. Djela: filmovi "Štrajk", "Oklopnjača `Potemkin`", "Oktobar", "Staro i novo", "Sentimentalna romansa" /snimljen u Francuskoj/, "Da živi Meksiko", "Aleksandar Nevski", "Ivan Grozni", knjige "Filmsko osjećanje", "Filmski oblik".

1916. - U Krfskom kanalu u Prvom svjetskom ratu počelo sahranjivanje srpskih vojnika u "Plavu grobnicu". Poslije natčovječanskih napora u albanskim gudurama i dodatne golgote od 160 kilometara pješačenja močvarnim primorjem od Skadra do Valone, zbog toga što se nisu pojavili obećani saveznički brodovi, vojnici su masovno umirali od tifusa, gladi i iscrpljenosti. Kako nije bilo dovoljno mjesta na Krfu i ostrvcu Vido, na koje su prebačeni tifusari, a i zbog opasnosti širenja epidemije, odlučeno je da se sahranjuju u more. Prema zvaničnim ali nepotpunim podacima, jer svi umrli nisu evidentirani, do 23. marta 1916. u Krfskom kanalu je sahranjeno 4.847 srpskih vojnika i oficira. Svi naši brodovi koji tuda prolaze zaustavljaju se i odaju počast sahranjenima u "Plavu grobnicu".

1928. - Rođena francuska filmska glumica Žana Moro, koja se proslavila u filmovima francuskog "novog talasa" poslije Drugog svjetskog rata. Filmovi: "Lift za gubilište", "LJubavnici", "Opasne veze", "Moderato kantabile", "Noć", "Žil i DŽim", "Proces", "Eva", "Dnevnik jedne sobarice", "Viva Marija", "Falstaf", "Katarina Velika". Prema sopstvenom scenariju je režirala film "Svjetlo".

1931. - Umrla ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova, najveća baletska umjetnica klasičnog stila početkom 20. vijeka. Karijeru je počela u Petrogradu, igrajući s čuvenim Vaclavom Nižinskim u "Ruskom baletu" Sergeja Đagiljeva. Potom je osnovala sopstvenu grupu, s kojom je sa ogromnim uspjehom nastupala širom svijeta, posebno oduševljavajući publiku igrom u baletima "Labudova smrt", "Leptiri", "Šopenijana", "Labudovo jezero", "Žizela", "Rajmonda".

1937. - Prva grupa od tridesetak Jugoslovena otišla u Španiju da se bori protiv fašizma. U republikanskoj armiji se borilo 1.300 Jugoslovena, od kojih je poginulo 670.

1943. - Britanska Osma armija u Drugom svjetskom ratu potisla Nijemce i zauzela Tripoli u Libiji.

1944. - Umro norveški slikar Edvard Munk, svjetski prepoznatljiv po slici "Krik". Karakterističan je po ekspresivnim oblicima oble uprošćene konture, koji spajaju arhaičan lik nordijske usamljenosti s modernim alegoričnim izrazom psihičke patnje.

1945. - Sovjetske trupe, nezadrživo nadirući u Drugom svjetskom ratu ka Berlinu, izbile na rijeku Odru u Poljskoj.

1968. - Mornarica Sjeverne Koreje u teritorijalnim vodama zarobila američki brod "Pueblo" - ploveću špijunsku stanicu s uređajima za prisluškivanje i dešifrovanje.

1989. - Umro španski slikar Salvador Dali, ekscentrik visokog stila, jedan od najvećih slikara 20. vijeka, koji je uzdrmao temelje slikarstva. Prošao je kroz faze futurizma, kubizma i apstraktnog racionalizma, da bi se priklonio nadrealizmu, uvijek s crtežom izvedenim do perfekcije. Slikao je iracionalan i fantastičan svijet snova i halucinacija. Tridesetih godina je naslikao djela koja su izazvala šok /"Veliki masturbator", "Goruća žirafa", "Predosjećaj građanskog rata"/. Radio je i kao kostimograf i scenograf u filmovima zemljaka Luisa Bunjuela "Andaluzijski pas" i "Zlatno doba". Napisao je autobiografsko djelo "Tajni život Salvadora Dalija".

1992. - Premijer Estonije Edgar Savisar podnio ostavku zbog nestašice hrane i energije u novoj državi, otcijepljenoj od SSSR-a.

1998. - Bivši predsjednik Južne Afrike Piter Viljem Bota izjavio u sudu - u kojem se pojavio pod optužbom za opstrukciju rada Komisije za ispitivanje istine o zloupotrebama tokom ere aparthejda - da poslije svega ne postoji ništa zbog čega bi trebalo da se izvinjava.

2000. - Više od milion ljudi demonstriralo u centru Madrida protiv obnavljanja kampanje nasilja kojoj je pribjegla baskijska teroristička organizacija ETA.

2004. - Evropska sonda "Mars ekspres" detektovala vodu u formi leda na južnom polu planete Mars.

2006. - U teškoj željezničkoj nesreći u mjestu Bioče, kod Podgorice, poginula 44 putnika, a povrijeđeno 258.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije