Zanimljivosti

Pratite nas na Google news

Dogodilo se na današnji datum, 24. jun

Dogodilo se na današnji datum, 24. jun
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 24. jun
N.N.

Danas je ponedjeljak, 24. jun, 173. dan 2019. Do kraja godine ima 191 dan.

79. - Umro rimski car Tit Flavije Vespazijan, osnivač dinastije Flavija. Tokom vladavine od 69. godine pobijedio je i raselio Jevreje i u Rimu podigao veličastvene građevine, kao što su Koloseum, Kapitol i Amfiteatar. 

1497. - Engleski moreplovac Džon Kebot otkrio Kanadu i proglasio Sjevernu Ameriku posjedom Velike Britanije. 

1509. - Henri Osmi, drugi monarh iz dinastije Tjudor, krunisan za kralja Engleske. 

1519. - Umrla italijanska plemkinja Lukrecija Bordžija, mecena umjetnika i naučnika u vrijeme italijanske renesanse, vanbračna kćerka pape Aleksandra Šestog. 

1793. - Usvojen prvi republikanski ustav Francuske, koji nikad nije stupio na snagu, jer je vođa jakobinaca Maksimilijan Robespjer - zbog opasnosti strane intervencije protiv Francuske revolucije - uveo "revolucionarnu diktaturu do uspostavljanja mirnog stanja". 

1798. - Turci u Beogradu pogubili grčkog pisca i patriotu Fereosa Konstantinosa Rigasa, poznatog kao Riga od Fere, koji je pod uticajem Francuske revolucije počeo pripreme za oslobođenje Grčke od Turaka. Zbog djelovanja među grčkim iseljenicima, Austrijanci su ga uhapsili u Trstu i predali Turcima. Pisao je rodoljubivu poeziju i prevodio s francuskog i njemačkog jezika. U grčkom narodu je posebno veliki odjek imala njegova poema "Ratnička pjesma". Napisao je i istorijsko-geografsko djelo "Zemljopis Grčke" i "Politički statut" - nacrt ustava od 124 člana Balkanske republike, za čije se osnivanje borio. Srpski pjesnik Vojislav Ilić ga je opjevao u pjesmi "Glasnik slobode", a u Beogradu mu je podignut spomenik u ulici koja nosi njegovo ime. 

1812. - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta na čelu armije od 611.000 vojnika prešao rijeku Njemen i počeo invaziju Rusije. Njegova vojska je narednih mjeseci pretrpjela ogromne gubitke, ali je u septembru 1812. ipak ušla u Moskvu koju su Rusi napustili. Potom su još žešći napadi Rusa gotovo sasvim uništili Francuze, od kojih je do decembra 1812, kad su poraženi napuštali Rusiju, preživjelo između 130.000 i 150.000, a ruski vojskovođa feldmaršal Mihail Ilarionovič Kutuzov ih je progonio sve do Pariza. 

1821. - Južnoamerički vojskovođa i državnik Simon Bolivar potukao Špance kod Karaboboa i izvojevao nezavisnost Venecuele. 

1822. - Formirano prvo beogradsko obščestvo. To je bilo neophodno, jer su u Beograd poslije Drugog srpskog ustanka, počeli da se vraćaju trgovci i zanatlije čija je djelatnost zahtijevala određenu upravu. Obščestvo je biralo varoškog kneza, a knez Miloš Obrenović je imenovao policajce i kmetove. 

1850. - Rođen britanski feldmaršal Horejšo Herbert Kičiner, koji je kao komandant britanske vojske u Egiptu 1898. ugušio sudanski ustanak. U Burskom ratu od 1899. do 1902. kao vrhovni komandant britanskih trupa bezobzirno je pustošio zauzetu teritoriju u južnoj Africi, što je izazvalo talas kritika u svijetu. U Prvom svjetskom ratu do smrti 1916. bio je ministar vojske. 

1859. - Francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta potukao Austrijance u bici kod Solferina u Lombardiji. Švajcarski filantrop Žan Anri Dinan, koji je tada organizovao pomoć za hiljade ranjenika, 1864. osnovao je Crveni krst. 

1886. - Umro ruski pisac Aleksandar Nikolajevič Ostrovski, čija su djela osnova ruskog klasičnog dramskog repertoara. U pedesetak drama prikazao je socijalnu nepravdu u Rusiji, propadanje plemića, uspone i padove trgovačkog sloja, njihov moral i život u provinciji. Izvrgavao je ruglu poroke i na tome gradio komične situacije. Djela: drame "Šuma", "Bura", "Talenti i obožavaoci", "Unosno mjesto", "Bez krivice krivi", "Djevojka bez miraza", "Siromaštvo nije porok", "Svoji smo, sporazumjećemo se", "Vuci i ovce", "Kola mudrosti - dvoja ludosti". 

1894. - Umrla Vilhelmina Mina Karadžić - Vukomanović, kćerka Vuka Stefanovića Karadžića - slikar, jedan od prvih srpskih likovnih umjetnika. Prevodila je na njemački jezik srpske narodne pripovijetke i napisala "Putovanje po Srbiji" i "Uspomene na Branka Radičevića". Bila je udata za profesora književnosti Liceja u Beogradu Aleksu Vukomanovića. 

1894. - Francuskog predsjednika Mari-Fransoa Sadija Karnoa u Lionu ubio jedan italijanski anarhista.

1901. - U Parizu otvorena prva izložba 19-godišnjeg španskog slikara Pabla Pikasa, koju je likovna kritika obasula hvalospjevima. 

1908. - Umro američki državnik Stiven Grover Klivlend, predsjednik SAD od 1885. do 1889. i od 1893. do 1897. Lična čestitost i nezavisnost učinila ga je neprijateljem moćne njujorške organizacije "Tamani hol" - ogrezle u korupciji i podmićivanju - u okviru njegove Demokratske stranke. Tokom prvog predsjedničkog mandata nastojao je da iskorijeni korupciju i smanji previsoku carinsku zaštitu, a drugi mandat je obilježila finansijska kriza i radnički nemiri. 

1909. - Rođen engleski atomski fizičar i matematičar Vilijam Džordž Peni, otac britanske atomske bombe. Pod njegovom kontrolom je isprobana prva britanska atomska bomba 1952. na ostrvima Monte Belo u zapadnoj Australiji. 

1911. - Rođen argentinski automobilski as Huan Manuel Fanđo, petostruki svjetski šampion u "Formuli-1", što niko drugi nije uspio. Bio je prvak svijeta 1951, 1954, 1955, 1956. i 1957. godine. 

1912. - Na Olimpijske igre u Stokholmu otputovala prva srpska olimpijska ekipa - atletičari Dušan Milošević i Dragutin Tomašević. Time je ozvaničeno članstvo Srbije u Međunarodnom olimpijskom komitetu, čiji je član postao Svetomir Đukić. 

1916. - Počela ofanziva Antante na rijeci Somi u sjevernoj Francuskoj, najkrvavija bitka Prvog svjetskog rata, u kojoj je komanda snaga Antante pet mjeseci pokušavala da probije front masovnim jurišima koje su dobro ukopani Nijemce suzbijali uraganskom vatrom. Saveznici su tek u novembru 1916. probili front, zauzevši samo oko 200 kvadratnih kilometara teritorije, što je plaćeno užasnom cjenom od 620.000 savezničkih i 650.000 njemačkih žrtava. 

1930. - Rođen francuski filmski režiser Klod Šabrol, predstavnik "novog talasa" francuskog filma, autor velikog broja filmova u kojima je najviše analizirao građanske institucije kao instrumente razlaganja čovjekove ličnosti. Filmovi: "Lepi Serž", "Rođaci", "Naivne djevojke", "Dvostruki obrtaj", "Ofelija", "Košute", "Šampanjske ubice", "Neka zvijer krepa", "Nevjerna supruga", "Raskid", Nada", "Nevini sa prljavim rukama", "Krvavo vjenčanje", "Alisa ili posljednje bjekstvo", "Violeta Nozije", "Oholi jahač". 

1940. - Jugoslavija uspostavila diplomatske odnose sa SSSR-om. 

1948. - Sovjetske trupe, prema naredbi Josifa Visarionoviča Džugašvilija, počele blokadu Zapadnog Berlina, koja je trajala do maja 1949. Zapadni saveznici su odgovorili organizovanjem džinovskog vazdušnog mosta radi snabdijevanja više od dva miliona stanovnika tog dijela podijeljenog grada. 

1960. - Jugoslavija, Grčka i Turska raspustile Balkanski savez, zasnovan na Ugovoru o savezu, političkoj saradnji i uzajamnoj pomoći zaključenom na Bledu 8. avgusta 1954. 

1973. - Najstariji svjetski državnik Emon de Valera u 90. godini dao ostavku na funkciju predsjednika Irske, na kojoj je bio od 1959. 

1975. - Prilikom pada aviona "boing 727" američke kompanije "Istern erlajnz" blizu njujorškog aerodroma "Kenedi", poginulo je 113 ljudi od 124 - koliko ih je bilo u letjelici. 

1986. - Umro pisac Miroslav Antić, "vječiti dječak" srpske literature, izuzetan liričar i inventivan dječiji pjesnik, koji je u pjesme unio kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina stvaralaštva objavio je više od 30 knjiga i radio na filmskim projektima "Sveti pijesak", "Doručak s đavolom". Djela: zbirke pjesama "Ispričano za proleća", "Plavo nebo", "Roždestvo tvoje", "Psovke nežnosti", "Garavi sokak", "Koncert za 1001 bubanj", "Kikinda", pjesme za djecu "Plavi čuperak", "Posljednja bajka", Nasmejani svet", "Šašava knjiga", "Prva ljubav", "Svašta umem", radio drame "Otužni marš", "Povečerje". 

1993. - U SAD uhapšeno osam islamskih terorista pod sumnjom da su pripremali podmetanje bombi u zgradu UN i na druga mjesta u Njujorku. 

1999. - Savezna skupština na vanrednoj sjednici oba vijeća donijela Odluku o ukidanju ratnog stanja u SR Jugoslaviji. 

2002. U željezničkoj nesreći u Tanzaniji na liniji Dar es Salam-Kigoma poginula je 281 osoba.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije