Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 25. jun

Dogodilo se na današnji datum, 25. jun
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 25. jun
N.N.

Danas je utorak, 25. juni, 176. dan 2019. Do kraja godine ima 189 dana.

1822. - Umro njemački pisac Ernst Teodor Amadeus Hofman, čija su djela - puna grotesknog humora, fantazije, hipnoze, telepatije, otuđenosti i strave - znatno uticala na evropsku književnost. Sadržaj tih priča kompozitor Žak Ofenbah je koristio za opere. Djela: "Fantastične slike u Kaloovom maniru", "Đavolji eliksiri", "Serpionova braća", "Životni nazori mačka Mura".

1847. - Liberija proglašena nezavisnom republikom, ali s ograničenim suverenitetom /ostala je pod finansijskom kontrolom SAD/. Tu afričku državu su - sa statusom kolonije - osnovali 1822. oslobođeni crni robovi, preseljeni iz SAD na prostor uz Atlantski okean između Sijera Leone, Gvineje i Obale Slonovače. Nezavisnost Liberije SAD priznale su 25. juna 1862.

1867. - Amerikanac Lisjen Smit patentirao bodljikavu žicu.

1872. - Rimokatolički jezuitski red izbačen iz NJemačke.

1876. - U bici kod Litl Big Horna indijansko pleme Sijuks pod komandom poglavice "Ludog Konja" uništilo dio Sedme konjičke divizije generala DŽordža Armstronga Kastera. U bici su poginula sva 264 vojnika te jedinice, uključujući Kastera. Mada nije učestvovao u bici, pobjedu je sjajnom strategijom pripremio poglavica "Bik Koji Sjedi" - vođa Sijuksa i saveza plemena Dakota, koji je predvodio beznadežnu borbu protiv etničkog čišćenja i genocida koji je vlada SAD sistematski provodila nad Indijancima.

1903. - Rođen engleski pisac Erik Artur Bler, poznat kao Džordž Orvel, čija su antiutopijska djela vizija moguće totalitarne budućnosti svijeta i alegorična satira moderne diktature. Djela: romani "1984", "Životinjska farma", "Burmanski dani", eseji "U kitu", "Kritički eseji", "Lov na slona", "Engleska, vaša Engleska", knjiga o Španiji "Pošta Kataloniji".

1920. - U Vukovaru poslije pet dana rada završen Drugi kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije /komunista/, koji je usvojio novi program i statut i izmijenio naziv partije u Komunistička partija Jugoslavije. Za predsjednike Centralnog partijskog vijeća izabrani su Pavle Pavlović i Jakov Lastrić, a za sekretare Sima Marković i Filip Filipović.

1925. - U Užice uz veliko slavlje stigao prvi voz, popularno nazvan "ćira". Izgradnju pruge između Vardišta i Užica počela je Austro-Ugarska odmah po okupaciji Srbije 1915. Projektovali su je austrougarski inženjeri, a u surovim uslovima gradili ratni zarobljenici Italijani i Rusi. "Ćira" je prestao da saobraća 1974, kad su u Jugoslaviji ukinute i mnoge druge pruge uskog kolosijeka.

1938. - Na dužnost stupio prvi predsjednik Irske Daglas Hajd.

1940. - U Drugom svjetskom ratu stupio na snagu sporazum o primirju Francuske s Njemačkom i Italijom. Njemačke trupe su, na osnovu sporazuma, okupirale zapadnu i sjevernu Francusku, pokrajine Alzas i Lorena su pripojene NJemačkoj, a Italiji dijelovi Francuske u Alpima. Na ostatku teritorije Francuske stvorena marionetska pronacistička vlada maršala Anrija Filipa Petena sa sjedištem u Višiju.

1942. - Britansko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu s hiljadu bombardera napalo njemački grad Bremen.

1950. - Napadom sjevernokorejskih snaga počeo Korejski rat, a svijet se našao na ivici izbijanja Trećeg svjetskog rata. Poslije kapitulacije Japana SSSR je zaposjeo sjeverni, a SAD južni dio Koreje, s granicom na 38. paraleli. SAD su u Koreji intervenisale pod zastavom UN, što je bio prvi slučaj oružane intervencije svjetske organizacije. Poslije maratonskih pregovora rat, koji je vođen s promjenljivom srećom, okončan je 27. jula 1953, a Korejsko poluostvo je podijeljeno duž 38. paralele na Sjevernu i Južnu Koreju.

1959. - SSSR predložio uspostavljanje denuklearizovane zone na Balkanskom poluostrvu i u Jadranskom moru.

1963. - "Premijer" južne kongoanske provincije Katange Moiz Čombe primoran da podnese ostavku. On je ubrzo poslije uspostavljanja nezavisnosti belgijskog Konga 30. juna 1960, uz pomoć inostranih plaćenika i kapitala kojem je bila neophodna marionetska vlast radi nastavljanja bezobzirnog eksploatisanja ogromnog rudnog bogatstva, proglasio "nezavisnost" Katange.

1966. - Jugoslavija i Vatikan obnovili diplomatske odnose.

1975. - Afrička država Mozambik poslije 477 godina kolonijalne zavisnosti od Portugalije stekla nezavisnost. Vlast je preuzeo Frelimo (Front za oslobođenje Mozambika), čiji je vođa Samora Mašel postao prvi predsjednik Mozambika.

1988. - U Luksemburgu potpisana Deklaracija o uspostavljanju zvaničnih odnosa Evropske zajednice i SEV /Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć/, čime je okončano 30-godišnje uzajamno nepriznavanje i otvoren put saradnje dviju ekonomskih grupacija.

1991. - Slovenija i Hrvatska, suprotno važećem Ustavu Jugoslavije, jednostrano objavile nezavisnost od jugoslovenske federacije. Pokazalo se da je to značilo uvod u građanski rat, za šta ogromnu odgovornost - zbog prećutnog povlađivanja secesionističkim težnjama - snose vodeće zapadne zemlje, u prvom redu SAD i NJemačka.

1991.- Posljednje sovjetske jedinice, stacionirane u Čehoslovačkoj, napustile tu zemlju, 23 godine poslije vojne intervencije Varšavskog pakta, kojom je oborena vlast reformističkog rukovodstva pod vođstvom Aleksandra Dubčeka.

1992. - U Petrovo pod Ozrenom stigla grupa izbjeglica iz Zenice i okolnih sela, nakon dvanaestodnevnog teškog pješačenja.

1993. - U glavni grad Makedonije stiglo 14 oficira američke vojske, stacionirane u Berlinu.

1995. - U državnom udaru šeik Hamad bin Kalifa Al Tani zbacio s vlasti svog oca šeika Kalifu, emira arapske zalivske države Katar.

1996. - Udruženje pravnika Republike Srpske predalo Vilijamu Stubneru, vršiocu dužnosti šefa Kancelarije Haškog tribunala, krivičnu prijavu protiv lidera bosanskih Muslimana Alije Izetbegovića i tadašnjeg potpredsjednika Federacije BiH Ejupa Ganića zbog ratnih zločina.

1996. - Od eksplozije kamiona-bombe koju su islamski teroristi podmetnuli u stambeno naselje američke vojske kod grada Dahran u Saudijskoj Arabiji, poginulo 19 Amerikanaca i ranjeno bezmalo 400.

1997. - Umro francuski okeanograf Žak Iv Kusto, član Francuske akademije, veliki borac za zaštitu čovjekove okoline. Prvi dokumentarni film "Deset hiljada metara pod morem" snimio je 1943. i otad je uradio mnoštvo dokumentarnih filmova i televizijskih serija o životu u morima i okeanima, krstareći svijetom svojim brodom-laboratorijom "Kalipso". Za film "Svijet tišine", koji je snimio s francuskim režiserom Lujom Malom, 1956. je na festivalu u Kanu dobio "Zlatnu palmu". Dobitnik je tri puta nagrade "Oskar". Napisao je više knjiga, uključujući "Putovanje 'Kalipsa" i "Kroz 18 metara vode". Ostali filmovi: "Svijet bez sunca", "Zlatna riba".

1999. - Albanci zapalili crkvu Svete Trojice u Velikoj Reci u opštini Vučitrn, a u blizini crkve Svetog Nikole u Prištini zapaljena kuća Momčila Blagotića, predsjednika crkvene opštine Priština.

2003. - Članovi Stalnog komiteta za vojna pitanja /SKVP/ BiH usvojili u Sarajevu, uz određene izmjene, Plan aktivnosti za priključivanje BiH Partnerstvu za mir, Pravilnik o radu i zapošljavanju u Sekretarijatu SKVP i dokument Vojna doktrina oružanih prava u BiH.

2008. - Britanska kraljica Elizabeta Druga dodijelila je piscu Salmanu Ruždiju /61/ titulu viteza zbog njegovog doprinosa književnosti.

2009. - Umrla američka glumica Fara Fosit, jedno od prvih lica američkog filma sedamdesetih i seks simbol. Fositova je studirala umjetnost i bavila se manekenstvom. Nagli uspon u karijeri uslijedio je poslije uloge glamurozne DŽil Marou u serijalu o tri privatne detektivke - "Čarlijevi anđeli".

2009. - Umro američki muzičar afroameričkog porijekla Majkl Džozef Džekson. Rođen je u porodici muzičara i debitovao je na profesionalnoj sceni sa svega jedanaest godina kao član grupe "DŽekson 5". Samostalnu karijeru započeo je 1971. godine. Pet njegovih albuma spadaju među najprodavanije u istoriji muzike: "Off the Wall" (1979.), "Thriller" (1982.), "Bad" (1987.), "Dangerous" (1991.) i "HIStory" (1995.). Ukupno, njegovi albumi prodati su u više od 750 miliona primjeraka. Spada među rijetke koji su u "Rokenrol hol slavnih" uvršteni u dva navrata. Vlasnik je i Ginisovog rekorda za "Najuspješnijeg zabavljača svih vremena" kao i 13 "Gremi" nagrada. DŽekson, nerijetko nazivan "Kraljem popa", bio je, između ostalog, poznat i po izuzetno ekstravagantnom životu.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije