Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 25.mart

Dogodilo se na današnji datum, 25.mart
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 25.mart
Srna

Danas je ponedjeljak, 25. mart, 84. dan 2019. Do kraja godine ima 281 dan.

1196. - Veliki župan Raške Stefan Nemanja predao vlast drugorođenom sinu Stefanu, a ne prvencu Vukanu. Na odluku je presudno uticalo to što je u Romeji 1195. na prijesto došao car Aleksije Treći, čija je kćerka Evdokija bila udata za Stefana, ali i Nemanjina procjena da je Stefan sposobniji da upravlja državom. Pod prvim srpskim kraljem Stefanom, krunisanim 1217, zbog čega je nazvan Prvovjenčani, Srbija je uz državnu zadobila i crkvenu samostalnost. To je zasluga najmlađeg Nemanjinog sina Rastka, koji se 1192. zamonašio i uzeo ime Sava. On je 1219. izdejstvovao autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, digavši je u rang arhiepiskopije.

1807. - U Engleskoj zabranjena trgovina robljem.

1821. - Grci na Peloponezu počeli ustanak protiv Turaka koji je, poslije 12 godina, završen priznavanjem nezavisnosti Grčke.

1844. - Proglašen Prvi srpski građanski zakonik, koji je odigrao značajnu ulogu u pravnom i društvenom životu Srbije. Ukinut je 1945. dolaskom komunista na vlast.

1867. - Rođen italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najvećih dirigenata 20. vijeka, snažna umjetnička ličnost, izvanredne memorije i izuzetne sugestivnosti. Dirigovao je u milanskoj Skali, zatim u Metropoliten operi u NJujorku, gdje je organizovao i simfonijski orkestar.

1875. - Rođen srpski filozof i matematičar Branislav Jeremić, poznat kao Branislav Petronijević, profesor Velike škole, potom Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. U Prvom svjetskom ratu je sa srpskom vojskom prešao preko Albanije. Tezom "Stav razloga" je doktorirao filozofiju u Lajpcigu. Izradio je originalni sistem, u koji je uz metafiziku uključio teoriju saznanja i filozofiju prirode. Metafizičko stanovište, koje je nazvao monopluralizam, razvijao je suočavanjima s teorijama Baruha de Spinoze, Vilhelma Lajbnica i DŽordža Berklija i povezao ga sa sopstvenom verzijom "diskretne geometrije", sa svojom "empirio-racionalističkom" teorijom saznanja i evolucionističkom filozofijom prirode. Pisao je na njemačkom i francuskom jeziku. Djela: "Principi metafizike" (dva toma), "Istorija novije filozofije", "Univerzalna evolucija", "Članci i studije" (četiri sveske), "Empirijska psihologija", "O vrijednosti života" (sa autobiografijom, objavljeno posthumno).

1881. - Rođen mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, profesor Muzičke akademije u Budimpešti, koji je razvio originalni stil, prožet elementima mađarske narodne muzike. Djela: simfonijska poema "Košut", klavirske kompozicije "Allegro barbaro", "Mikrokozmos", opera "Dvorac Modrobradog", baleti "Drveni princ", "Čudesni mandarin", gudački kvarteti, koncerti za orkestar, klavir, violinu, violu, "Muzika za gudače, udaraljke i čelestu", "Sonata za dva klavira i udaraljke".

1903. - Rođen srpski revolucionar Blagoje Parović - Šmit, jedan od najistaknutijih rukovodilaca Komunističke partije Jugoslavije prije Drugog svjetskog rata, u Španskom građanskom ratu politički komesar 13. internacionalne (francuske) brigade. Prema zvaničnoj verziji, poginuo je u borbi sa španskim fašistima u julu 1937. u bici kod Brunete, ali su kasnija vjerodostojna svjedočenja upućivala na zaključak da ga je zapravo ubio agent sovjetske političke policije NKVD, čime je Josif Staljin otklonio mogućnost izbora Parovića za generalnog sekretara KPJ. Poslije zavođenja Šestojanuarske diktature 1929, kojom su zabranjene političke stranke, emigrirao je u SSSR i Kominterna ga je slala u NJemačku i druge zemlje kao partijskog instruktora. Član Politbiroa Centralnog komiteta KPJ postao je 1934, bio je delegat KPJ na Sedmom kongresu Kominterne 1935, a u Španiji je predstavljao Centralni komitet KPJ pri Centralnom komitetu Komunističke partije Španije.

1908. - Rođen engleski filmski režiser Dejvid Lin, autor spektakularnih i izvrsno tehnički urađenih filmova o osnovnim ljudskim emocijama u pozadini velikih istorijskih zbivanja. Filmovi: "Kratak susret", "Veliko iščekivanje", "Oliver Tvist", "Madlena", "Hobsonov izbor", "Most na rijeci Kvaj" (nagrada "Oskar"), "Lorens od Arabije" (nagrada "Oskar"), "Doktor Živago" (nagrada "Oskar"), "Rajanova kći", "Put u Indiju".

1914. - Umro francuski pisac i filolog Frederik Mistral, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1904, koji je najviše pisao lirske pjesme, epove i drame. Posebno je zaslužan što je očuvan od zaborava provansalski jezik i obnovljeno pjesništvo na provansalskom, a poslije dvije decenije rada sastavio je francusko-provansalski rječnik. Djela: epopeje "Mirejo", "Kalendo".

1918. - Umro francuski kopmozitor Klod Ašil Debisi, tvorac muzičkog impresionizma i utemeljivač moderne muzike. NJegovo djelo prefinjenih tonskih boja i slobodno tretiranog harmonskog jezika, zasnovano na neposrednosti izražavanja, potisnulo vagnerijansku dominaciju i imalo ogroman uticaj na evropsku muziku. Inspirisan simbolizmom u poeziji i impresionizmom u slikarstvu, stvario je vlastiti muzički jezik i stil. Djela: klavirska "Arabeske", "Bergamska svita", "Dječiji kutak", "Estampe", "Slike", "Prelidi", orkestarska "Popodne jednog fauna", "Nokturno", "More", vokalna "Pet Bodlerovih pjesama", "Zaboravljene arijete", "Galantne svečanosti", opera "Peleas i Melisanda", kamerna muzika.

1923. - Jugoslavija postala dio malobrojne porodice država povezanih vazdušnim saobraćajem, slijetanjem na aerodrom u Pančevu aviona na liniji Pariz - Carigrad.

1924. - Kralj Đorđe Drugi zbačen i Grčka proglašena republikom, pošto su ekonomska kriza i očajan položaj stotina hiljada izbjeglica iz Turske izazvali revolucionarni talas koji je srušio nepopularnu monarhiju.

1936. - SAD, Velika Britanija i Francuska potpisale Londonsku konvenciju o slobodnoj plovidbi otvorenim morem.

1941. - Jugoslavija u Beču potpisala sporazum o pristupanju Trojnom paktu NJemačke, Italije i Japana. Nepuna dva dana potom vojnim udarom su oboreni vlada i regent - princ Pavle Karađorđević. Tome su prethodile masovne demonstracije u Beogradu i drugim srpskim gradovima, koje su izazvale bijes Berlina. Nacistička NJemačka je već 6. aprila, bez objave rata, počela napad na Jugoslaviju bombardovanjem Beograda.

1957. - Belgija, Zapadna NJemačka, Italija, Luksembrug, Francuska i Holandija potpisali Rimske sporazume o osnivanju zajedničkog tržišta. Toj organizaciji, nazvanom potom Evropska ekonomska zajednica, zatim Evropska zajednica, sada Evropska unija, 1973. su pristupile Velika Britanija, Irska i Danska, 1981. Grčka, 1986. Španija i Portugalija, a 1995. Švedska, Finska i Austrija.

1975. - U Rijadu kralja Saudijske Arabije Fejsala ubio njegov sinovac princ Fejsal Musaid, koji je proglašen neuravnoteženim i u Rijadu mu je javno odrubljena glava u junu 1975. Novi kralj postao je Fejsalov brat Halid Ibn Abdul Aziz.

1990. - U požaru u ilegalnom noćnom klubu u NJujorku poginulo 87 ljudi.

1991. - Umro srpski pozorišni, filmski i TV glumac Milutin - Mića Tatić, neponovljivi junak TV serije za djecu "Na slovo, na slovo". Najmlađe slušaoce Radio-Beograda godinama je budio emisijom "Dobro jutro, deco", a djeca i sada uživaju u njegovom glasu pozajmljenom Peri Djetliću, Popaju, Patku Dači.

1993. - Na pregovorima u NJujorku nije usvojen plan kopredsjednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji Sajrusa Vensa i lorda Dejvida Ovena za bivšu BiH. Plan je prihvatila Hrvatska, lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović ga je potpisao poslije dugog natezanja i uz više ograda i uslova. Plan nije potpisala Republika Srpska iako ga nije sasvim odbacila, ali se usprotivila mapama o razgraničenju.

1997. - Australijski senat oborio zakon o eutanaziji, jedini zakon u svijetu koji je omogućavao neizlječivim pacijentima dobrovoljnu smrt uz pomoć medicinskog osoblja.

1999. - U toku požara koji je zahvatio tridesetak vozila u tunelu ispod Mon Blana poginulo najmanje 40 ljudi.

2001. - Pripadnici Druge armije VJ ušli u kopnenu zonu bezbjednosti u Sektoru A, na administrativnoj granici Crne Gore prema Kosovu i Metohiji.

2003. - Pomoćnik komandira Jedinice za specijalne operacije Zvezdan Jovanović uhapšen zbog osnovane sumnje da je pucao u premijera Srbije Zorana Đinđića. Vlada Srbije raspustila Jedinicu za specijalne operacije.

2003. - Bivši ambasador BiH pri UN Muhamed Šaćirbej uhapšen u NJujorku zbog pronevjere državnog novca. Šaćirbej je optužen da je u vrijeme dok je bio ambasador BiH pri UN prebacio 2,5 miliona dolara vladinih sredstava na vlastitie privatne bankovne račune.

2006. - Preminuo srpski glumac Danilo Lazović.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije