Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 26. jun

Dogodilo se na današnji datum, 26. jun
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 26. jun
Srna

Danas je ponedjeljak, 26. jun, 177. dan 2018. Do kraja godine ima 188 dana.

1541. - Tokom obračuna španskih osvajača za vlast u Limi ubijen njihov vođa Fransisko Pisaro. On je 1532. godine sa samo 200 vojnika, na prevaru, zauzeo prijestonicu Inka Kahamarku i zarobio cara Atahualpu, poslije čega je Peru postao španska kolonija, a 1535. je osnovao Limu, kasnije prijestonicu Perua.

1690. - Poslije poraza Austrijanaca u ratu s Turcima, u kojem je kao saveznik Beča predvodio Srbe, patrijarh srpski Arsenije Treći Čarnojević je na Kalemegdanu u Beogradu održao sabor srpskih episkopa i sveštenstva s obje strane Save i Dunava. Patrijarh je tih dana, posredstvom episkopa Isaije Đakovića, pregovarao s austrijskim carem Leopoldom Prvim o prelasku preko Save i Dunava i Srbi su prešli dva dana prije nego što su Turci ponovo zauzeli Beograd. Idući na sjever, naselili su se u oko 50 mjesta u Vojvodini i Ugarskoj, uključujući Sent Andreju, najsjeverniju tačku srpskog rasijanja.

1810. - Umro francuski pronalazač Žozef Mišel Mongolfje, koji je sa bratom Žakom Etjenom 1783. konstruisao prvi vazdušni balon napunjen zagrijanim vazduhom.

1836. - Umro francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil koji je 1792. napisao riječi i melodiju francuske himne. Pjesmu, komponovanu kao marš prema narudžbini gradonačelnika Strazbura, oduševljeno su pjevali vojnici Francuske revolucije na maršu iz Marseja u Pariz, pa je nazvana "Marseljeza".

1843. - Hong Kong proglašen britanskom kraljevskom kolonijom, s Henrijem Potindžerom kao prvim guvernerom.

1856. - Umro njemački filozof Maks Štirner, prvi teoretičar anarhizma. Bio je mladohegelijanac, izraziti individualista. Djela: "Jedini i njegova svojina", "Istorija reakcije".

1858. - Mirom u Tjencinu Kine sa Velikom Britanijom završen britansko-kineski rat, a poslije poraza Kina je prinuđena da otvori nove luke, dozvoli strancima kretanje po cijeloj zemlji i legalizuje uvoz opijuma, čime je postala potpuno ekonomski zavisna. Britanski sukob s Kinom počeo je Prvim opijumskim ratom 1840. u kojem je Kina takođe poražena, pa je mirom u Nankingu pristala da Britaniji plati veliku odštetu, ustupi joj Hong Kong i evropskoj trgovini otvori pet luka s režimom eksteritorijalnosti. Da bi ostvarili pravo trgovine po cijeloj Kini, Britanci su 1856. poveli Drugi opijumski rat, u kojem su im se pridružili Francuzi.

1869. - Rođen srpski geolog i paleontolog ruskog porijekla Vladimir Dimitrijevič Laskarev, specijalista svjetskog glasa za kenozojske periode, posebno za neogen i kvartar, profesor univerziteta u Odesi i Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Objavio je oko 40 radova, uglavnom o neogenim i kvartarnim naslagama srpskih terena, s prikazom i analizom njihove fosilne faune i tektonike, i o kongerijskim slojevima i njihovom značaju za tektoniku. Djela: "Fauna Buglovskih slojeva Volinije", "Geološka ispitivanja u jugozapadnoj Rusiji", "O stratigrafiji kvartarnih naslaga Vojvodine", "O ekvivalentima gornjeg sarmata u Srbiji".

1876. - Sa Beogradske tvrđave skinuta turska zastava, koja se četiri vijeka vijorila nad gradom. Tri mjeseca ranije Turci su morali ključeve Beograda da predaju srpskom knezu Mihailu Obrenoviću, ali je na Beogradskoj tvrđavi pored srpske ostala i turska zastava.

1877. - Poslije "devet krvavih dana" borbe, između Nikšića i Spuža, Crnogorci potukli Turke koje je predvodio zapovjednik Skadra Sulejman-paša, poslije čega se Sulejman-paša, sa gotovo prepolovljenim snagama, povukao u Skadar. Bila je to značajna pobjeda u oslobodilačkom ratu koji su Srbija i Crna Gora vodile protiv Turske od 1876. do 1878.

1881. - Sa dozvolom srpskog kneza Milana Obrenovića - razočaranog politikom Rusije - potpisana Tajna konvencija Srbije i Austro-Ugarske, koja je tražila velike ekonomske povlastice u Srbiji. Poslije austrijskih izjava da se ne protivi širenju Srbije na jug, ministar finansija Čedomilj Mijatović je, bez znanja premijera Milana Piroćanca, zaključio konvenciju kojom je Srbija dovedena u poluvazalni položaj. Taj dokument vezuje se i za nastojanje kneza Milana da obezbijedi dinastička prava Obrenovića. On se 1882. proglasio kraljem, a Srbiju kraljevinom.

1892. - Rođena američka spisateljica Perl Sajdenstriker, poznata po muževljevom prezimenu Bak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1938, koja je napisala seriju romana iz kineskog života. Takođe je pisala knjige za djecu i eseje. Kao kćerka misionara dugo je živjela u Kini. Poslije Drugog svjetskog rata je osnovala Fondaciju "Perl Bak" za pomoć djeci američkih vojnika koji su služili u Aziji. Fondaciji je 1967. zavještala najveći dio prihoda od knjiga - više od sedam miliona dolara. Djela: romani "Dobra zemlja", "Sinovi", "Zmajevo sjeme", "Rastureni dom", "Majka", "Izgnanstvo", "To ponosno srce", "Obećanje", "Paviljon žena", "Božur", "Skriveni cvijet".

1898. - Rođen njemački konstruktor aviona i industrijalac Vilhelm Meseršmit, glavni konstruktor aviona nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

1905. - Umro srpski pisac Janko Veselinović, realista i romantik narodnjak, prevashodno slikar mačvanskog sela, koje je opisivao s mnogo ljubavi, idealizujući njegov patrijarhalni život. Odlično je poznavao srpski jezik i vješto ga koristio u romanima, pripovijetkama i pozorišnim komadima. Djela: romani "Hajduk Stanko", "Junak naših dana", "Borci", zbirke pripovijedaka "Slike iz seoskog života", "Od srca srcu", "Rajske duše", "Zeleni vajati", "Male priče", "Seljanka", pozorišna igra s pjevanjem "Đido" (s Dragomirom Brzakom), komad "Potera" (s čiča-Ilijom Stanojevićem).

1906. - U francuskom radu Le Man održana prva automobilska "Gran pri" trka.

1917. - Poslije smrtne presude vojnog suda u Prvom svjetskom ratu na Solunskom polju strijeljani generalštabni pukovnik srpske vojske Dragutin Dimitrijević - Apis i majori Ljubo Vulović i Rade Malobabić, osuđeni kao organizatori atentata na regenta Aleksandra Karađorđevića. Prilikom revizije Solunskog procesa 1953. utvrđeno da su "atentat" inscenirali sam Aleksandar i Radikalna stranka i svi osuđeni su rehabilitovani. Apis je uhapšen na Solunskom frontu u decembru 1916. kao pripadnik tajne organizacije "Ujedinjenje ili smrt", poznate i kao "Crna ruka", koju je s nekoliko drugova osnovao 1911. radi rušenja Otomanske imperije i Austro-Ugarske i ostvarenja narodnog ideala: ujedinjenja srpstva. Kao načelnik Obavještajnog odjeljenja Glavnog generalštaba srpske vojske povezao se s nacionalnoslobodilačkim pokretima i organizacijama Srba van Srbije. Bio je glavni inspirator oficirske zavjere i ubistva kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage Mašin 11. juna 1903, čime je odlučujuće doprinio da se na srpski prijesto vrati dinastija Karađorđević.

1935. - Nacisti uveli prinudni rad u Njemačkoj.

1936. - Na uzvišenju Belveder kod Cetinja održan zbor protiv politike jugoslovenske vlade Milana Stojadinovića. Na okupljeni narod žandarmi su otvorili vatru, usmrtivši šest i ranivši više od 30 ljudi.

1941. - Finska se pridružila nacističkoj Njemačkoj u Drugom svjetskom ratu i objavila SSSR-u rat, u kojem je učestvovala tri godine. Finska je 1944. prisiljena na primirje, o kojem je konačan ugovor potpisan 1947. u Parizu.

1945. - U San Francisku predstavnici 50 zemalja, uključujući Jugoslaviju, potpisali Povelju o osnivanju UN, koja je stupila na snagu 24. oktobra 1945.

1960. - Bivša francuska kolonija Madagaskar stekla nezavisnost kao Malgaška Republika, što je bio naziv te afričke države u Indijskom okeanu do 1975.

1960. - Britanski afrički protektorat Somalilend postao nezavisna država, a 1. jula 1960. ujedinio se sa italijanskom Somalijom pod nazivom Somalija.

1970. - Aleksandar Dubček, šef Komunističke partije Čehoslovačke i vođa reformističkog pokreta nazvanog "praško proljeće" do intervencije snaga Varšavskog pakta u avgustu 1968, isključen iz vladajuće partije.

1977. - Afrička država Džibuti stekla nezavisnost poslije 117 godina francuske vladavine.

1991. - U Kuvajtu ukinuto vanredno stanje, a smrtna kazna za 29 ljudi, osuđenih zbog navodne saradnje s Iračanima, zamijenjena doživotnom robijom.

1993. - U Zagreb stigao prvi američki ambasador u Hrvatskoj sa zadatkom da pomogne u brzom prekidanju rata, kao i poboljšanju diplomatskih veza između SAD i Hrvatske.

1995. - Na automobil egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka u Adis Abebi vatru otvorilo šest islamskih terorista, ali atentat nije uspio.

1995. - Prilikom rušenja robne kuće u južnokorejskoj prijestonici Seul poginulo skoro 500 ljudi.

1995. - Sa ruskom svemirskom stanicom "Mir" uspješno se spojio američki šatl "Atlantis".

1995. - Proslava pedeset godina od osnivanja UN u San Francisku protekla u znaku kritika zbog neuspjeha UN da zaustavi rat u bivšoj BiH, ali i upozorenja generalnog sekretara Butrosa Galija da se ova organizacija sa dugom većim od dvije milijarde dolara nalazi pred bankrotstvom.

1999. - Iz Pećke patrijaršije u dva kamiona i tri autobusa krenulo posljednjih 150 Srba koji su u Partijaršiji bili potražili spas od šiptarskog terora.

1999. - Prva grupa ruskih pripadnika međunarodnih snaga, njih 39, stigla na Kosmet.

2004. - Stotinjak Bošnjaka u Brčanskoj Malti u Tuzli spriječilo delegaciju Saveza logoraša Republike Srpske da postave vijence na mjesto ubijenim vojnicima bivše JNA i civilima u "Tuzlanskoj koloni" 15. maja 1992. godine.

2004. - U Pekingu završena treća runda razgovora predstavnika šest zemalja - Južne i Sjeverne Koreje, Kine, SAD, Japana i Rusije o sjevernokorejskom nuklearnom programu.

2009. - Jake vrućine, koje su zahvatile Indiju, odnijele 100 života.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Dogodilo se na današnji datum, 22. jul
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 22. jul

Vic dana: Policajac i mačka
Zanimljivosti

Vic dana: Policajac i mačka

Najčitanije