Zanimljivosti

Pratite nas na Google news

Dogodilo se na današnji datum, 26. maj

Dogodilo se na današnji datum, 26. maj
Foto: Ilustracija | Njemački filozof Martin Hajdeger
Srna

Danas je nedjelja, 26. maj, 146. dan 2019. Do kraja godine ima 219 dana.

735. - Umro engleski istoričar i kaluđer Prečasni Bid, autor prve istorije Britanije. Njegova "Crkvena istorija engleskog naroda", pisana na latinskom jeziku, najvažniji je izvor anglosaksonske istorije između prvog i šestog vijeka. Pisao je dosta i na engleskom jeziku, posebno poeziju, ali je sačuvana jedino "Posmrtna pjesma".

1623. - Rođen engleski ekonomista Vilijam Peti, tvorac teorije radne vrijednosti, koji je postavio temelj političke ekonomije kao nauke. Smatrao je da vrijednost robe - prema njegovoj terminologiji, "prirodnu cjenu" - određuje količina rada utrošena za proizvodnju. Za razliku od merkantilista, tražio je osnovicu privrednih pojava u proizvodnji. Djela: "Nešto o novcu", "Traktat o porezima i dažbinama", "Politička anatomija Irske", "Politička aritmetika".

1805. - Francuski car Napoleon Prvi u katedrali u Milanu krunisan za kralja Italije.

1822. - Rođen francuski pisac Edmon Luj Antoan de Gonkur, tvorac naturalizma i impresionizma u francuskoj književnosti. Zajedno s bratom Žilom Alfredom Iom de Gonkurom pisao je romane, drame i studije iz istorije i umjetnosti 18. vijeka. Zavještanjem poslije njegove smrti 1896. osnovana je "Akademija Gonkur" od deset članova, koja od 1903. svake godine nagrađuje najbolji roman francuske literature. Djela: romani "Sestra Filomena", "Žermini Laserte", studije "Intimni portreti osamnaestog vijeka", "Umjetnost osamnaestog vijeka", "Istorija francuskog društva za vrijeme revolucije", "Memoari o savremenicima" - dnevnik Gonkurovih.

1851. - U Londonu počeo prvi moderni međunarodni šahovski turnir, koji je 15. jula 1851, u konkurenciji 16 igrača, okončan trijumfom njemačkog majstora Adolfa Andersena. Organizator takmičenja nezvanični prvak svijeta Englez Hauard Staunton zauzeo je četvrto mjesto, poslije čega se razočaran povukao iz šaha. Na turniru nije igrao vjerovatno najjači šahista tog vremena - nepobjedivi ruski majstor Aleksandar Petrov, koji je odbijao da se takmiči izvan Rusije.

1854. - Francuska i Velika Britanija okupirale grčku luku Pirej poslije objave blokade Grčke zbog pokušaja napada na Tursku.

1865. - Predajom generala Kirbija Smita u Šrevenportu kod Nju Orleansa u Luizijani prestao je i posljednji oružani otpor južnjačke vojske u četvorogodišnjem Američkom građanskom ratu, mjesec i po dana pošto je Konfederacija južnih robovlasničkih država potpisala kapitulaciju.

1876. - Umro češki istoričar i političar František Palacki, vođa češkog preporoda u 19. vijeku. Kao lider Federalističke stranke zalagao se, u skladu sa svojom idejom austroslavizma, za federativno preuređenje Austro-Ugarske. Bio je organizator i predsjednik Sveslovenskog kongresa 1848, jedan od osnivača "Matice češke", sekretar Učenog društva, pokretač i urednik "Časopisa Češkog muzeja". Djela: "Istorija češkog naroda", "Počeci češke poezije, posebno prozodije" (priredio sa Pavelom Šafarikom).

1907. - Rođen američki filmski glumac Marion Majkl Morison, poznat kao DŽon Vejn, koji je igrao uglavnom u vesternima, tumačeći likove pravdoljubivih i usamljenih junaka. Filmovi: "Veliko suđenje", "Poštanska kola", "Dugo putovanje kući", "Rio Grande", "Pijesak Ivo DŽime", "Miran čovjek", "Crvena rijeka", "Tragači", "Čovjek koji je ubio Liberti Valansa", "Rio Bravo", "Eldorado", "Alamo".

1912. - Rođen mađarski državnik Janoš Čermanik, poznat kao Janoš Kadar, komunistički lider Mađarske od 1956. do 1988. U Drugom svjetskom ratu je kao sekretar Centralnog komiteta Komunističke patije Mađarske učestvovao u organizovanju slabašnog pokreta otpora snagama nacističke Njemačke. Tokom vladavine diktatora Maćaša Rakošija postavljen je za ministra unutrašnjih poslova, ali je uhapšen 1951, u vrijeme čistki u političkom vrhu poslije rezolucije Informbiroa 1948. i optužbi protiv Jugoslavije, nakon čega je u koncentracionom logoru proveo nepune tri godine. Poslije pobune protiv Rakošijevog režima 1956. i intervencije sovjetskih trupa, vratio se u politički vrh i zaslužan je za izvlačenje zemlje iz velike društvene krize.

1923. - Održana prva trka "24 časa Le Mana".

1942. - Armija nacističke Njemačke počela napredovanje prema Staljingradu i Kavkazu, što je bio uvod u Staljingradsku bitku, ključnu vojnu operaciju u Drugom svjetskom ratu. Bitka, vođena od kraja juna 1942. do početka februara 1943. godine, okončana je potpunim slomom Nijemaca i njihovih saveznika Italijana, Mađara, Rumuna i Hrvata.

1942. - U Londonu potpisan britansko-sovjetski ugovor o punoj saradnji dvije zemlje u Drugom svjetskom ratu i poslije okončanja rata.

1954. - U Egiptu otkriven pogrebni brod faraona Keopsa.

1955. - U prvu službenu posjetu Jugoslaviji predstavnika SSSR poslije 1948. i kampanje Informbiroa u Beograd je doputovala državno-partijska delegacija na čelu s prvim sekretarom Centralnog komiteta sovjetske Komunističke partije Nikitom Hruščovom. Razgovori u Beogradu i na Brionima završeni su potpisivanjem Beogradske deklaracije, u kojoj su sadržani principi odnosa dviju država.

1966. - Britanska Gijana postala nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta, promijenivši naziv u Gijana.

1972. - U Moskvi potpisan ugovor SSSR i SAD o ograničenju strategijskog nuklearnog naoružanja.

1976. - Umro njemački filozof Martin Hajdeger, jedan od najznačajnijih mislilaca 20. vijeka, profesor Univerziteta u Frajburgu. Bio je zaokupljen smislom bivstvovanja i istraživanjima koja je imenovao izrazom "fundamentalna ontologija", namjeravajući da dovede u smisaono razotrkivajuću vezu bivstvovanje i vrijeme, ali na način bitno različit od razjašnjenja u tradicionalnoj nauci i metafizici. Fundamentalna ontologija je univerzalna, a put ka njoj vodi preko egzistencijalno-temporalne analitike bitisanja", odnosno razotkrivanja "ezistencijala" - na primjer, bivstvovanje-u-svijetu, bivstvovanje-ka-smrti, briga. Djela: "Bivstvovanje i vrijeme", "Kant i problem metafizike", "Šta je metafizika", "Uvod u metafiziku", "Šta znači mišljenje", "Šta je to filozofija", "Niče", "O suštini istine", "Šumske staze", "Kantova teza o bivstvovanju", "Oznake na putu".

1978. - Umrla ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina, jedna od najvećih umjetnika klasičnog baleta u prvoj polovini 20. vijeka. S Anom Pavlovom i Vaclavom Nižinskim bila je među glavnim zvijezdama "Ruskog baleta" Sergeja Đagiljeva, u "Imperatorskom baletu" u Petrogradu nastupala je kao primabalerina i gostovala je na scenama u Parizu u Londonu, gdje je 1928. osnovala baletsku školu. Upamćena je kao nezamjenljiva partnerka Nižinskog u baletu "San o ruži" i po sjajnim rolama u baletima "Šeherezada", "Žar-ptica", "Petruška", "Fantastični dućan", "Trorogi šešir".

1979. - Izrael vratio Egiptu sinajsku prijestonicu El Ariš, okupiranu u ratu 1967.

1991. - Austrijski putnički avion "boing 767", kompanije bivšeg automobilskog asa Nikija Laude, pao oko 160 kilometara sjeverno od Bangkoka, što nije preživio niko od 223 člana posade i putnika, uključujući troje Jugoslovena. Javnost je bila šokirana bestijalnim prizorima pljačke poginulih, u kojoj su učestvovale hiljade Tajlanđana, uključujući pojedine policajce i članove spasilačkih ekipa.

1991. - Zvijad Gamsahurdija izabran za predsjednika Gruzije.

1995. - Glavni štab Vojske Republike Srpske saopštio da je zarobljeno više stotina pripadnika Unprofora zbog napada aviona NATO pakta.

1997. - Američki državni sekretar Madlen Olbrajt i šef francuske diplomatije Erve de Šaret postigli u Parizu sporazum, prema kojem španski ambasador u UN Karlos Vestendorp zamjenjuje Karla Bilta, visokog predstavnika za civilna pitanja u BiH.

1999. - U napadu na Makiš avijacija NATO-a prvi put od početka bombardovanja SR Jugoslavije koristila kasetne bombe. Na širem području Beograda, u selu Ralja, raketa je pogodila jednu kuću, usmrtivši 29-godišnju ženu i njeno dvoje djece - od četiri i osam godina, a još dva djeteta su ubijena i u bombardovanju sela Radoše na Kosovu i Metohiji.

2000. - U toku požara u fabrici "Trepča" u južnom - albanskom dijelu Kosovske Mitrovice, izgorjela je "Hala ćelija" - glavni pogon Metalurgije cinka. Fabriku su obezbjeđivali francuski vojnici KFOR-a, a u obezbjeđenju su, u smjenama, bila angažovana i po trojica Albanaca. Ovaj pogon "Trepče" bio je treća po veličini fabrika cinka u Evropi.

2003. - Republika Srpska dostavila banjalučkoj kancelariji Haškog tribunala krivični predmet protiv 32 Bošnjaka, osumnjičena za ratne zločine nad srpskim stanovništvom na području Konjica.

2006. - Šesnaestogodišnjak iz Berlina ranio nožem 28 osoba u centru Berlina neposredno poslije proslave otvaranja nove željezničke stanice Hauptbanhof. Napad se dogodio blizu zgrade Rajhstaga (Skupština) poslije proslave kojoj je prisustvovalo oko 500.000 ljudi. Mladić je počeo nasumice da napada ljude nožem iza zgrade Rajhstaga da bi zatim istrčao na glavnu ulicu u centralnoj četvrti Mite i nastavio s napadima.

2008. - Umro Sidni Polak, američki filmski režiser, glumac i producent. Autor je filmova "Prokleti posjed", "Konje ubijaju, zar ne?", "DŽeremaja DŽonson", "Djevojka koju sam volio", "Tri Kondorova dana", "Tutsi", "Prevodilac", "Moja Afrika" - za koji je 1985. dobio Oskara.

2013. - U kriptu crkve Svetog Đorđa na Oplencu položeni posmrtni ostaci posljednjeg jugoslovenskog kralja Petra Drugog Karađorđevića, kraljica Marije i Aleksandre i princa Andreja Karađorđevića. Kralj Petar Drugi prethodno je bio sahranjen u manastirskoj crkvi Svetog Save u Libertvilu, Ilinois, SAD. Njegovoj sahrani novembra 1970. u Libertvilu, osim desetina hiljada tamošnjih Srba i službenih predstavnika SAD, prisustvovalo je i više od 400 američkih pilota koje su spasili rojalisti tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Jugoslaviji. Kraljica Aleksandra prethodno je počivala na kraljevskom groblju Tatoi, Atina, kraljica Marija na kraljevskom groblju pored zamka Vindzor, Britanija, a kraljević Andrej na groblju manastira Nova Gračanica u Ilinoisu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije