Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 27. avgust

Dogodilo se na današnji datum, 27. avgust
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 27. avgust
Srna

Danas je ponedjeljak, 27. avgust, 239. dan 2018. Do kraja godine ima 126 dana.

55. p. n. e. - Rimski konzul Gaj Julije Cezar sa 10.000 vojnika Sedme i Desete rimske legije otpočeo invaziju Britanije.

1576. - Umro italijanski slikar Ticijan Večeli, jedan od najvećih majstora renesanse. Imao je izrazit smisao za čulnost, ljepotu ljudskog tijela i toplinu boja. Djela: kompozicije iz antičke mitologije "Bahanal", "Jupiter i Antiopa", "Venera", slike inspirisane religijom "Vaznesenje Bogorodičino", "Polaganje Hristovo u grob", mnogobrojne "Bogorodice", portreti "Karlo Peti na konju", "Čovjek sa plavim očima", "La Bela", "Papa Pavle Treći".

1635. - Umro španski pisac Feliks Lope de Vega Karpio, najznačajniji španski dramski pisac, koji je, prema predanju, napisao više od 1.800 komedija i drama, od kojih je sačuvano i utvrđeno da su njegove oko 500, nekoliko hiljada stihova, više romana, hronika i istorijskih zapisa. Drame - u kojima je opisao sve društvene slojeve Španije s kraja 16. i početka 17. vijeka - sjajno je komponovao, majstorski stvarajući zaplete. Tvorac je komedije u tri čina, protkane tragičnim i komičnim momentima, sa centralnim temama časti i ljubavi, vjere i morala. Djela: komedije i drame "Peribanjes", "Kazna bez osvete", "Seviljska zvijezda", "Madridski čelik", "Cvijeće Don Huana", "Nagrada za dobro govorništvo", "Preko mosta", "Dovitljiva djevojka", "Baštovanov pas", "Budalasta vlastelinka", "Fuente Ovehuna", roman "Doroteja", epske, didaktičke, religiozne i mitološke pjesme, burleske, ode, poslanice, soneti, balade.

1664. - Umro španski slikar Fransisko de Surbaran, jedan od najznačajnijih umjetnika 17. vijeka, koji je snažnim, gotovo brutalnim realističkim postupkom obrađivao religijske teme. Slikajući u baroknom maniru, koristio se oštrim kontrastom svjetlosti i tame radi postizanja ekstatičnog dramatskog izraza.

1770. - Rođen njemački filozof Georg Vilhelm Fridrih Hegel, najistaknutiji predstavnik klasične njemačke idealističke filozofije. NJegov gigantski rad je sinteza njemačke filozofske misli, a filozofski stav da svijet postoji objektivno, ali ne sasvim nezavisno od ljudske svijesti. Tvorac je sistema apsolutnog idealizma u kojem apsolutno bivstvo ima tročlanu strukturu: ideja - priroda - duh. Prema trijadnoj šemi, razlikuje subjektivni duh (pojedinačna svijest), objektivni duh (društvena svijest) i apsolutni duh (samosaznanje Ideje koja se postiže u umjetnosti, religiji i filozofiji). Osnova svijeta je apsolutna ideja, a ljudski svijet je njen najviši stepen i izraz. Apsolutna ideja postoji samo dijalektički, u kretanju i razvoju, a svijet je proces samorazvitka i samospoznaje Ideje. Priroda u njegovom sistemu ima status "drugobivstvene ideje", ona je opredmećena Ideja. Djela: "Fenomenologija duha", "Filozofija istorije", "Nauka logike", "Estetika", "Filozofija religije", "Enciklopedija filozofskih nauka", "Filozofska propedevtika", "Osnovne crte filozofije prava ili prirodno pravo i nauka o državi u osnovnim konturama".

1789. - Parlament Francuske usvojio Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina, inspirisan sličnom američkom deklaracijom.

1813. - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta sa 130.000 vojnika kod Drezdena porazio udružene austrijske, ruske i pruske snage od 200.000 ljudi.

1828. - Urugvaj zvanično postao nezavisna država na osnovu mirovnog ugovora sklopljenog u Rio de Žaneiru poslije okončanja rata Brazila i Argentine.

1866. - Na skupštini 16 studentskih, đačkih i pjevačkih društava iz Vojvodine i Srbije i istaknutih političkih i javnih radnika iz gotovo svih jugoslovenskih zemalja u Novom Sadu je osnovana Ujedinjena omladina srpska. Organizacija - stvorena radi prosvjetnog, kulturnog i naučnog uzdizanja srpskog naroda - djelovala je u Srbiji i Crnoj Gori i u jugoslovenskim krajevima pod vlašću Austrije i Turske, a zabranjena je 1872.

1871. - Rođen američki pisac Teodor Drajzer, beskompromisan kritičar američkog društva. NJegov prvi roman "Sestra Kari" zabranjen je 1900. godine, pa je potom desetak godina bio prinuđen da se izdržava pisanjem za ilustrovane, zabavne i modne listove. Smatrao je da spasenje svijeta leži u socijalizmu i pred kraj života je postao član Komunističke partije SAD. Ostala djela: romani "DŽeni Gerhard", "Finansijer", "Titan", "Stoik", "Genije", "Američka tragedija", "Tragična Amerika", "Vrijedi li Amerika da se spase".

1878. - Rođen ruski baron Petar Nikolajevič Vrangel, jedan od najpoznatijih bjelogardejskih generala, koji se poslije Oktobarske revolucije borio u Ukrajini protiv sovjetske vlasti. Poslije poraza u novembru 1920. godine, kada je Crvena armija zauzela utvrđenje na Perekopu, s ostatkom snaga je napustio Rusiju i kao izbjeglica je našao utočište u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Poslije smrti 1928. sahranjen je u ruskoj pravoslavnoj crkvi u Beogradu.

1884. - Rođen američki filmski producent porijeklom poljski Jevrejin Šmuel Gelbfiš, poznat kao Semjuel Goldvin, jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju "Semjuel Goldvin prodakšns", koja se 1924. udružila sa još dvije filmske kuće u kompaniju "Metro-Goldvin-Majer", ali je potom ponovo postao samostalni producent. Filmovi: "Stela Dalas", "Tamni anđeo", "Ćorsokak", "Zapadnjak", "Male lisice", "Najbolje godine našeg života", "Tajni život Voltera Mitija", "Momci i djevojke", "Porgi i Bes".

1890. - Rođen američki slikar, fotograf i filmski režiser Emanuel Radinski, poznat kao Men Rej, koji je 1915. sa francuskim vajarom i slikarom Marselom Dišanom osnovao dadaizam. Režirao je niz avangardnih filmova u nadrealističkom maniru, koji se odlikuju izuzetno inventivnom fotografijom, uključujući filmove "Povratak razumu", "Emak Bakija", "Morska zvijezda".

1907. - Kralj Srbije Petar Prvi Karađorđević položio kamen-temeljac za zdanje parlamenta u Beogradu, čija je gradnja okončana poslije 30 godina. Prvo zasjedanje skupštine Jugoslavije u njoj je održano 20. oktobra 1936. Na konkursu raspisanom 1901. pobijedio je projekat arhitekte Jovana Ilkića, a završni radovi i unutrašnja arhitektura su izvedeni pod nadzorom njegovog sina Pavla.

1908. - Rođen američki državnik Lindon Bejnz DŽonson, upamćen po tome što je kao predsjednik SAD Amerikance gurnuo dublje u vijetnamsku ratnu avanturu, okončanu 1975. ponižavajućim porazom. Bio je potpredsjednik od 1960. u vrijeme mandata DŽona Ficdžeralda Kenedija. Kad je Kenedi ubijen u Dalasu 1963.godine, postao je predsjednik, što je ostao do 1969, pošto je na izborima 1964. kao kandidat demokrata pobijedio republikanca Barija Morisa Goldvotera.

1916. - Umro pisac Petar Kočić, jedan od najistaknutijih u srpskom realizmu, nacionalni borac protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Po povratku sa studija slavistike u Beču i službovanja u Srbiji i Skoplju, dugo je bio bez posla, osuđivan je i tamnovao je u Banjaluci i Tuzli. U Banjaluci je pokrenuo list "Otadžbina", koji je često zabranjivan. Jedrim i sažetim pripovijedanjem i svježim poetskim jezikom snažno je prikazao planinski zavičaj, život u njemu i sudbinu seljaka, a u satirama je britko kritikovao prilike u kojima su živjeli bosanski seljaci pod austrougarskom okupacijom. Djela: satire "Jazavac pred sudom", "Sudanija", zbirke pripovijedaka "S planine i ispod planine", "Jauci sa Zmijanja".

1916. - Italija u Prvom svjetskom ratu objavila rat NJemačkoj, a Rumunija Austro-Ugarskoj.

1936. - Postignut sporazum o okončanju britanske okupacije Egipta, izuzev zone Sueckog kanala, u kojoj su ostale trupe Velike Britanije.

1946. - Francuska i Laos zaključili sporazum kojim je Laos postao kraljevina pod francuskom dominacijom.

1975. - U zatočeništvu zadavljen zbačeni car Etiopije Haile Selasije Prvi, koji je 1928, poslije smrti Menelika Drugog, imenovan za regenta i kralja, a za cara krunisan 1930. Iz zemlje je izbjegao 1936, godinu dana poslije agresije fašističke Italije. Vratio se 1941. i vladao do 1974, kad su ga zbacili ljevičarski oficiri, koji su poslije njegove smrti izdali lažno saopštenje da je bivši monarh umro prirodnom smrću.

1990. - SAD protjerale 36 od 55 članova osoblja ambasade Iraka u Vašingtonu.

1991. - Moldavija proglasila nezavisnost od SSSR.

1992. - U Londonu završena dvodnevna međunarodna konferencija o prethodnoj Jugoslaviji; na konferenciji su predstavnici Srba u BiH prihvatili da pod kontrolu UN stave teško naoružanje i načelno pristali da se povuku sa dijela teritorije bivše BiH koju kontrolišu.

1994. - U Republici Srpskoj počeo referendum o mapi teritorijalnog razgraničenja u bivšoj BiH, koju je podnijela Kontakt grupa. Referendum je trajao do 28. avgusta. Srbi su odbili ponuđeni plan Kontakt grupe, poslije čega je nastavljena ekonomska i politička blokada SR Jugoslavije prema Republici Srpskoj, uvedena 5. avgusta 1994. godine.

1995. - Izrael i PLO u Kairu potpisali sporazum o proširenju palestinske autonomije, do tada predviđene samo za oblast Gaze i za Zapadnu obalu.

2003. - Skupština Srbije usvojila Deklaraciju o Kosovu i Metohiji, kojom je potvrđeno da je ova pokrajina dio Srbije. U dokumentu piše da se državni suverenitet i teritorijalna nedjeljivost Srbije, kao države, odnosi i na južnu pokrajinu.

2004. - Uklonjeni spomenici ozloglašenim ustašama iz Drugog svjetskog rata: Mili Budaku u Svetom Roku i Juri Francetiću u Slunju.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Tri najveća baksuza u cijelom horoskopu
Zanimljivosti

Tri najveća baksuza u cijelom horoskopu

Oksford odlučio: Ovo je riječ godine
Zanimljivosti

Oksford odlučio: Ovo je riječ godine

Protesti za i protiv Djeda Mraza u Holandiji
Zanimljivosti

Protesti za i protiv Djeda Mraza u Holandiji

Izrađuje nakit od pupčane vrpce
Zanimljivosti

Izrađuje nakit od pupčane vrpce

Najčitanije