Zanimljivosti

Pratite nas na Google news

Dogodilo se na današnji datum, 27. februar

Dogodilo se na današnji datum, 27. februar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 27. februar
N.N.

Danas je četvrtak, 27. februar, 58. dan 2020. Do kraja godine ima 308 dana.

280. - Rođen rimski vladar Flavije Valerije Konstantin Prvi, nazvan Konstantin Veliki, prvi rimski car koji je u hrišćanstvu potražio oslonac i crkvi dao privilegije, najznačajniji među rimskim imperatorima rođenim na tlu današnje Srbije - u Naisusu. Carem su ga 306. proglasili rimski legionari u Britaniji, poslije čega je u nizu sukoba savladao suparnike i sam zavladao zapadnim dijelom Rimskog carstva. Od 312. je vladao zajedno s carem Istočnog rimskog carstva Valerijem Licinijanom Licinijem, a poslije pobjede nad njim 324. sam cijelim carstvom do smrti 337. S Licinijem je 313. izdao Milanski edikt o slobodi vjeroispovijesti hrišćana. Na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. pomogao je Crkvi da suzbije arijevsku jeres da bi okončao rasprave i ujedinjeno hrišćanstvo stavio pod svoju kontrolu. Osnovao je 330. Konstantinopolj, novu prijestonicu Rimskog carstva.

1807. - Rođen američki pisac Henri Vodsvort Longfelou, čija djela odlikuje veoma uglađen oblik, ali i konvencionalnost i naglašena didaktičnost i sentimentalnost, pod jakim uticajem njemačkih romantičara. Djela: indijanski ep "Hijavata", poeme "Evangelina", "Poeme o ropstvu", soneti "Božanstvena komedija".

1822. - U Beču prestale da izlaze "Novine serbske". List su 1. avgusta 1813. pokrenuli i uređivali studenti medicine u Beču Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić. Štampan je građanskom azbukom i na jeziku koji je u znatnoj mjeri bio narodni.

1844. - Dominikanska Republika postala nezavisna od Haitija.

1846. - Rođen njemački sociolog, istoričar i književni istoričar Franc Mering, jedan od vođa i teoretičara lijevog krila njemačke socijaldemokratije i osnivača "Saveza Spartaka" i Komunističke partije Njemačke. Djela: "Biografija Karla Marksa", "Istorija njemačke socijalne demokratije", studija "Legenda o Lesingu".

1847. - Rođena engleska pozorišna glumica Elen Ališa Teri, najveći tumač ženskih likova u djelima Viljema Šekspira u britanskom pozorištu u drugoj polovini 19. i početkom 20. vijeka. Posebno su upamćene njene kreacije Ledi Makbet, Ofelije, Dezdemone, Beatriče, Porcije, Viole. Vodila je 20 godina londonsko pozorište "Liceum" s Henrijem Irvingom, takođe slavnim glumcem tog doba, koji joj je najčešće bio partner. Napisala je autobiografiju "Istorija mog života", djelo znatne književne vrijednosti.

1881. - Rođen islandski državnik Svejn Bjernson, prvi predsjednik Islanda poslije proglašenja te ostrvske zemlje republikom 1944. godine.

1887. - Umro ruski kompozitor i hemičar Aleksandar Porfirijevič Borodin, pripadnik muzičke grupe "Velika petorica" i utemeljivač ruske simfonije i kamerne muzike. Od djetinjstva je pokazivao i sjajan umjetnički talenat i interesovanje za prirodne nauke. Kao dječak je svirao flautu i klavir, kasnije i violončelo. Inspirisao se ruskom narodnom muzikom, narodnim pričama i legendama i istočnjačkim folklorom. Djela: opera "Knez Igor", simfonija br. 2, simfonijska slika "U srednjoj Aziji".

1900. - Osnovana je britanska Laburistička partija, s Remzijem Mekdonaldom kao sekretarom.

1902. - Rođen američki pisac DŽon Štajnbek, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. Preplićući naturalizam s humorom, pisao je o životu eksploatisanih u vrijeme velike ekonomske krize tridesetih godina 20. vijeka, o tegobnom životu seljaka bezemljaša, skitnica i probisvijeta, o animalnim porivima u čovjeku i pobuni nekonformističke mladeži. Djela: romani "Plodovi gnjeva", "Zima našeg nezadovoljstva", "Istočno od raja", "Kvart Tortilja", "O miševima i ljudima", "U neizvjesnoj bici", drama "Mjesec je zašao", putopis "Putovanja s Čarlijem", eseji "Kratka vladavina Pipina Četvrtog".

1905. - Velika škola reorganizovana i prerasla u Beogradski univerzitet, kojem je Skupština Srbije osigurala visok stepen autonomije. Zakonom je Univerzitet proglašen "najvišim samoupravnim tijelom za višu stručnu nastavu, sa slobodnom nastavom i slobodnim izlaganjem nauke". Prva škola univerzitetskog ranga u Srbiji osnovana je 1808. odlukom vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića Karađorđa, ali je ugašena propašću ustanka 1813. Naredbom kneza Miloša Obrenovića obnovljena je 1830, a 1833. je premještena u Kragujevac, gdje je od 1838. radila pod nazivom Licej ili Veliko učilište. Licej je 1841. vraćen u Beograd i 1863. ukazom kneza Mihaila Obrenovića nazvan Velika škola.

1913. - Rođen američki pisac Irvin Šo, čija se proza odlikuje snažnom dramatičnošću, društvenom sviješću i živim dijalogom. Borio se u Drugom svjetskom ratu kao vojnik u Evropi i Africi. Djela: romani "Mladi lavovi", "Lusi Kraun", "Dvije sedmice u drugom gradu", "Glasovi ljetnjeg dana", "Prosjak i lopov", "Bogataš i siromah", "Hljeb na vodama", "Veče u Vizantiji", "Vrh brda", zbirke pripovijedaka "Mornar sa Bremena", "Dobro došli u grad", "Mješovito društvo", "Ljubav u mračnoj ulici", "Pet decenija", "Bog je bio ovde, ali je otišao ranije", "Šaputanja u Bedlamu", drame "Sahraniti mrtve", "Opsada", "Ljubazni ljudi", "Povlačenje u zadovoljstvo", "Sinovi i vojnici", "Ubica", putopis "U društvu delfina".

1932. - Rođena engleska filmska glumica Elizabet Tejlor, koja je debitovala 1942. u filmu "Lesi se vraća kući", postavši svjetski poznata zvijezda već kao djevojčica. Ostali filmovi: "Mjesto pod suncem", "Ajvanho", "Staza slonova", "Drvo života", "DŽin", "Baterfild 8" , "Kleopatra", "Hotel `Internacional`", "Mačka na usijanom limenom krovu", "Iznenada prošlog ljeta", "Ko se boji Virdžinije Vulf?", "Ukroćena goropad", "Dr Faust", "Odsjaj u zlatnom oku", "Tajna ceremonija".

1933. - Nacisti su zapalili zgradu Rajhstaga u Berlinu, optuživši za to komuniste, što je Adolf Hitler iskoristio da odmah naredi hapšenje 1.500 komunističkih funkcionera i optuži ih da su paljevinom dali signal za ustanak. Na procesu u Lajpcigu jedan od optuženih - bugarski revolucionar Georgi Dimitrov razobličio je planove nacista, pa se suđenje pretvorilo u njihov fijasko.

1936. - Umro ruski ljekar i naučnik Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. Završio je bogosloviju, zatim medicinu. Pavlovljevi veliki teorijski i praktični uspjesi - teorija uslovnog refleksa, proučavanje pljuvačne žlijezde i varenja, provjeravanje dejstva lijekova na rad srca, proučavanje najviših funkcija kore velikog mozga - učinili su njegove laboratorije svjetskim centrom fiziologije u koje su dolazili naučnici radi usavršavanja. Njegova teorija o uslovnim refleksima snažno je uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju i medicinu. Bio je uporni kritičar boljševika, ali ga je diktatorski režim tolerisao, jer se ustručavao od izazivanja potencijalno krajnje neprijatnog skandala, pa mu je do smrti omogućavao uslove za istraživanja.

1939. - Velika Britanija i Francuska priznale su pobunjeničku vladu španskog diktatora generala Fransiska Franka.

1952. - Održana je prva sjednica UN u novom stalnom sjedištu svjetske organizacije - u Njujorku.

1963. - U Dominikanskoj Republici poslije 33 godine okončan period diktatura dolaskom na vlast izabranog predsjednika Huana Boša Gavinja, osnivača i vođe Revolucionarne dominikanske partije, koji je od 1930. živio u izbjeglištvu.

1968. - Donji dom parlamenta ograničio useljavanje "obojenih" u Veliku Britaniju.

1976. - Eskimski lideri predočili kanadskoj vladi da njihovom narodu pripada skoro pola miliona kvadratnih kilometara Kanade.

1976. - U Zapadnoj Sahari - koju je dan ranije Španija predala na upravljanje Maroku i Mauritaniji - oslobodilački front Polisario objavio osnivanje Saharske Arapske Demokratske Republike.

1978. - Egipat ukinuo povlastice za Palestince u toj zemlji, izjednačivši ih sa ostalim Arapima.

1986. - Poslije obaranja s vlasti filipinski diktator Ferdinand Markos, dugogodišnji štićenik SAD, doputovao na Havaje.

1991. - Završen Zalivski rat SAD i savezničkih zemalja protiv Iraka. Iračani su morali da se povuku iz Kuvajta, koji su okupirali 1. avgusta 1990.

1994. - Od eksplozije bombe koju su islamski teroristi podmetnuli u jednu maronitsku crkvu u Libanu poginulo deset i ranjeno 60 vjernika, koji su pred oltarom čekali da se pričeste.

1996. - Suspendovane sankcije UN protiv Republike Srpske.

2001. - Ministri NATO-a na zasjedanju u Briselu prihvatili da fazno i uslovno smanjuju zonu kopnene bezbjednosti na jugu Srbije.

2001. - Talibanski vođa Mohamed Omar odobrio da se iz Avganistana uklone sva umjetnička ostvarenja - unikatna remek-djela budističke umjetnosti.

2004. - Američki sudija Teodor Meron izabran za novog predsjednika Haškog tribunala, a italijanski sudija Fausto Pokar za potpresjednika.

2008. - Umrla srpska pjesnikinja Mira Alečković, jedan od najplodnijih književnika srpske /i južnoslovenske/ dječije literature. Diplomirala je u Beogradu književost i lingvistiku, a potom Fušeovu školu u Parizu. Autor je više od 50 knjiga za mlade, urednik dječijih i omladinskih listova "Zmaj", "Mladost", "Pionir", "Poletarac". Bila je dugogodišnji predsjednik Društva Jugoslavija-Francuska, kao i Udruženja književnika Srbije. Bila je učesnik NOP-a. Na muziku Nikole Hercigonje ispjevala je pjesmu "Jugoslavijo", jednu od svečanih pjesama bivše SFRJ. Nosilac je niza odlikovanja i priznanja među kojima su i dvije Legije časti.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije