Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 3. april

Dogodilo se na današnji datum, 3. april
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 3. april
Srna

Danas je ponedjeljak, 3. april, 93. dan 2019. Do kraja godine ima 272 dana.

1367. - Rođen engleski kralj Henri Bolingbrok, poznat kao Henri Četvrti, osnivač Lankasterske dinastije. Prijesto je prigrabio 1399, zbacivši brata od strica Ričarda Drugog, koji je 1400. pod misterioznim okolnostima umro u zatočeništvu u zamku Pontefrakt. Tokom vladavine do smrti 1413, ugušio je jake pobune Velšana i Ričardovih pristalica, ali je cijena tih ratova bilo teško oporezivanje podanika i iscrpljujuća borba s parlamentom za kontrolu kraljevske blagajne. Posljednje godine vladavine obilježila je njegova teška bolest i oštre frakcijske borbe u vrhu vlasti.  1512. - Turski sultan Bajazit Drugi abdicirao u korist sina Selima Prvog.  1682. - Umro španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo, koji je najviše slikao religiozne kompozicije baroknog stila, sladunjave u temi i koloritu. Radio je i realističke prizore sa sentimentalnim podtekstom iz života ulične djece, poput slika "Mali prosjak", "Djeca jedu dinju".  1807. - U selu Voganj kod Rume počela Ticanova buna, nazvana tako prema njenom vođi Teodoru Avramoviću - Ticanu. Podstaknuti pobjedama srpskih ustanika nad Turcima i nezadovoljni teškim nametima, seljaci s vlastelinstva grofa Karla Pejačevića podigli su bunu i javili srpskom vojvodi Luki Lazareviću da se Srem digao na ustanak i da želi ujedinjenje sa Srbijom. Austrijska vojska, u jačini gotovo jedne armije, za deset dana je ugušila bunu u kojoj je učestvovalo oko 15.000 seljaka iz 45 sela rumskog i iločkog vlastelinstva. Tican je uhapšen i strijeljan krajem 1807.  1849. - Umro poljski pisac Juliuš Slovacki, tvorac poljskog romantičarskog pozorišta, majstor jezika i forme. Djela: zbirke pjesama "Poezija" (tri toma), poeme "Anhelli", "U Švajcarskoj", "Benjovski", "Čas misli", "Kralj-Duh", drame "Kordijan", "Fantazi", "Mazepa", "Mindove", "Marija Stjuart", "Horštinjski", "Salomejin srebrni san", tragedije "Baladina", "Lila Veneda".  1893. - Rođen engleski pozorišni i filmski glumac i režiser Lesli Hauard, poznat po izuzetno suptilnoj glumi. U Drugom svjetskom ratu je poginuo 1943. kao dvojnik britanskog premijera Vinstona Čerčila, kad su Nijemci iznad Biskajskog zaliva oborili avion u kojem je bio, uvjereni da je premijer u letjelici. Filmovi: "Romeo i Julija", "Pigmalion", "Prohujalo sa vihorom", "Intermeco".  1897. - Umro njemački kompozitor Johanes Brams, istaknuti kasni romantičar, koji je dosljedno negovao klasičnu muzičku ravnotežu. Kao pobornik oživljavanja oblika klasične i pretklasične muzike komponovao je u tradiciji Johana Sebastijana Baha, Ludviga van Betovena i ranih romantičara, ali s dovoljno originalnosti i snage da postigne jedinstvo krepkosti i nežne melanholije, oporosti i raspjevanosti. Sintetizovao je principe klasike i romantike, pa su ga njegovi sljedbenici nazvali osnivačem njemačke novoklasične škole. Djela: četiri simfonije, kamerna muzika, violinske i klavirske sonate, balade, intermeca i varijacije za klavir, dva klavirska i jedan violinski koncert, vokalne kompozicije ("Njemački rekvijem"), solo pjesme, horovi.  1915. - Umrla srpska slikarka Nadežda Petrović, profesor Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu i saosnivač "Kola srpskih sestara" (s Branislavom Nušićem), čije slike se odlikuju snažnim, originalanim izrazom i izvanrednim bogatstvom boja. Umrla je od tifusa kojim je zaražena dok je kao bolničarka negovala ranjene srpske vojnike u Prvom svjetskom ratu u valjevskoj bolnici. Slikarstvo je studirala u Minhenu i Parizu, a prvu samostalnu izložbu priredila je 1900. Sačuvano je oko 200 njenih djela, od kojih su pojedina u vrhu srpskog slikarstva i ravna su evropskim majstorima tog vremena, poput slika "Resnik", "Notr Dam", "Autoportret", "Bulonjska šuma". Slikala je u rasponu od plenerizma do snažnog realizma prožetog ekspresionizmom. U Srbiji svog doba najsnažnije se vezala za modernu umjetnost i anticipirala je njen dalji razvoj. Rođena je u porodici u kojoj su dvije sestre postale slikarke, treća muzičar, a najmlađi brat Rastko Petrović - pisac.  1920. - Umro srpski političar i istoričar Dragoljub-Draža Pavlović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, koji je 1919. izabran za prvog predsjednika Narodne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Djela: "Ličnost u istoriji", "Istorizam i racionalizam", "Ujedinjenje Njemačke", "Požarevački mir 1718", "Srbija za vrijeme posljednjeg austrijsko-turskog rata 1788-1791".  1922. - Novi Centralni komitet za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije postavio Josifa Staljina.  1924. - Rođen američki glumac Marlon Brando, koji je karijeru počeo u pozorištima na Brodveju, ali su mu svjetsku slavu donijele filmske uloge "mladih gnjevnih ljudi" pedesetih godina 20. vijeka. Dobio je nagradu "Oskar" za glavnu ulogu u filmu "Na dokovima Njujorka", ali je 1973. odbio da primi "Oskara" za glavnu ulogu u filmu "Kum", protestujući tako protiv politike vlade SAD prema Indijancima. Umjesto da ode na ceremoniju dodjele nagrade, poslao je jednu indijansku glumicu da opiše patnje američkih Indijanaca. Ostali filmovi: "Tramvaj zvani želja", "Viva Zapata!", "Julije Cezar", "Mladi lavovi", "Jednoooki DŽek", "Pobuna na brodu Baunti", "Grofica iz Hongkonga", "Odsjaj u zlatnom oku", "Posljednji tango u Parizu", "Apokalipsa sada".  1930. - Ras Tafari postao car Haile Selasije Prvi od Abisinije (Etiopija).  1930. - Rođen njemački državnik Helmut Kol - kancelar Zapadne Njemačke od 1982. i kancelar Njemačke poslije ujedinjenja Zapadne i Istočne Njemačke 1990. Na tom položaju je ostao rekordnih 16 godina, do izbornog poraza 1998.  1936. - Pogubljen Bruno Hauptman, otmičar i ubica sina američkog pilota Čarlsa Lindberga, koji je prvi sam preletio Atlantski okean. Otmica i ubistvo toliko su ogorčili javnost SAD da je donesen poseban Zakon o otmici, prema kojem je za taj zločin uvedena smrtna kazna, ali mnogi i sada tvrde da je Hauptman bio nevin i da su zločin počinili nepoznati kriminalci.  1945. - Eduard Beneš obrazovao vladu Narodnog fronta Čehoslovačke, prvu poslije oslobođenja zemlje od nacističke njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu. Kad se uvjerio da zemlja nezaustavljivo klizi u komunističku diktaturu i bez ikakvih mogućnosti da spriječi takav razvoj događaja, 1948. je podnio ostavku i ubrzo umro.  1948. - Premijerom drame Ivana Cankara "Kralj Betajnove", koju je režirao Bojan Stupica, svečano počelo radi Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. Dramski ansambl je u početku imao 40 članova, direktor je bio pisac Eli Finci, a umjetnički rukovodilac Stupica.  1975. - Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao 12. svjetski prvak u šahu, pošto je dotadašnji prvak američki velemajstor Bobi Fišer demonstrativno odbio uslove Međunarodne šahovske organizacije za susret za svjetsku titulu. Fišer je potom napustio šahovsku scenu i privremeno se vratio tek 1992, kad je u nezvaničnom meču za svjetsku titulu u Beogradu i na Svetom Stefanu pobijedio ruskog velemajstora Borisa Spaskog, kojem je 1972. u meču u Rejkjaviku oduzeo titulu.  1990. - Bugarska prešla na predsjednički sistem vladavine i za prvog predsjednika parlament je izabrao Petra Mladenova, a Bugarska komunistička partija je promijenila ime u Bugarsku socijalističku stranku, na čijem čelu je takođe bio Mladenov.  1991. - Savjet bezbjednosti UN izglasao rezoluciju o prekidu vatre u Zalivskom ratu, naložio razmještaj mirovnih snaga u regionu i zatražio od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.  1991. - Umro engleski pisac Grejem Grin, suptilan analitičar psihe, čije su teme bile bezuspješno traganje za spasenjem i ljubavlju, strah, sažaljenje i nasilje. Djela: romani "Brajtonska stena", "Moć i slava", "Suština stvari", "Kraj ljubavi", "Gubave duše", "Komedijaši", "Monsinjor Kihot", "Doktor Fišer iz Ženeve", "Ministarstvo straha", "Treći čovjek", memoari "Neka vrsta života", "Načini bjekstva", drame, eseji, putopisi.  1992. - Srpski savjet za nacionalnu bezbjednost uputio apel narodu da zanemari nepromišljeni poziv krnjeg Predsjedništva BiH na mobilizaciju i sve učini kako bi bio izbjegnut građanski rat i stradanje, ali to nije zaustavilo sukobe.  1995. - Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i djece, masakrirano u jednom selu na sjeveroistoku Burundija.  1996. - U avionskoj nesreći kod aerodroma "Ćilipi" poginuo ministar trgovine SAD Ronald Braun. Avion "T-43" /vojna verzija "boinga 737"/, koji je letio na liniji Tuzla - Dubrovnik, pao je na jedno brdo kod Cavtata, 2,5 kilometra sjeverozapadno od aerodromske piste. Nesreću nije preživio niko od 35 članova posade i putnika, među kojima je bilo 12 službenika Vlade SAD, 12 američkih biznismena, funkcioner Evropske banke za razvoj, urednik "Njujork tajmsa", hrvatski prevodilac i fotoreporter.  1999. - Avijacija NATO pakta srušila dunavski Most slobode koji je povezivao Novi Sad i Sremsku Kamenicu.  1999. - Vojnici Sfora u Štrpcima kod Rudog u Republici Srpskoj onesposobili dio pruge Beograd - Bar i ubili čuvara pruge Vidoja Tomića.  2000. - Na Palama uhapšen bivši član Predsjedništva BiH i nekadašnji predsjednik Narodne skupštine BiH i Skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik. Optužnica tereti Krajišnika za genocid i zločin protiv čovječnosti, za prekršaje zakona i običaja rata i krupne prekršaje Ženevske konvencije.  2001. - Ratni komandant Armije BiH u Srebrenici Naser Orić svjedočio u Sarajevu pred istražiocima Haškog tribunala.  2003. - Srbija i Crna Gora postala 45. članica Savjeta Evrope.  2006. - Visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling donio odluku da funkcioneri koje su smijenili prethodni visoki predstavnici u BiH, osim smijenjenih zbog nesaradnje sa Haškim sudom, mogu da obavljaju funkcije u javnim preduzećima i ustanovama.  2006. - Sud u Velesu izrekao oslobađajuću presudu arhiepiskopu Ohridske arhiepiskopije Jovanu, prema optužnici koja ga je teretila da je pronevjerio 320.000 evra crkvenog novca.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije