Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 5. april

Dogodilo se na današnji datum, 5. april
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 5. april
N.N.

Danas je peta, 5. april, 95. dan 2019. Do kraja godine ima 270 dana.

1242. - U bici na zaleđenom Čudskom jezeru Rusi su pod komandom princa Aleksandra Nevskog do nogu potukli njemačke i holandske ritere, spriječivši ih da okupiraju sjeverozapadne oblasti Rusije.

1588. - Rođen engleski filozof Tomas Hobs, nastavljač i sistematizator klasičnog engleskog empirizma, koji je razradio teoriju društvenog ugovora. Spojio je principe mehanističko-materijalističke metafizike sa senzualističkom teorijom saznanja i apsolutističkom političkom filozofijom. Smatrao je da je čovjekova priroda egoistična. U "prirodnom stanju", koje prethodi "građanskom stanju" (civilizacija), ljudi su jednaki i svi imaju ista prava na sve, pa "prirodno stanje" neizbježno vodi ratu sviju protiv svih u kojem je "čovjek čovjeku vuk". Iz stanja sveopšteg i neprekidnog rata ljudi izlaze prećutnim sporazumom - pristankom da je "prirodna prava" da prenesu na "vještačko tijelo", državu, osnovu reda i mira, napretka i civilizacije, kojoj će se svi potčinjavati. Njeno postojanje je opravdano samo ako zadovoljava realne potrebe i štiti egoistične građane jedne od drugih. Na osnovu ugovora nosilac suverene vlasti (vladar ili skupština) zastupa volju svih i svi su dužni da se bezuslovno pokoravaju suverenoj vlasti koja odlučuje o ratu i miru, donosi zakone, bira sudije, zapovjednike i činovnike, propisuje nagrade i kazne. Djela: "Elementa rhilosophica" (ili "O tijelu", "O čovjeku", "O građaninu"), "Levijatan", "O političkom tijelu".

1794. - Odrubljena glava francuskom revolucionaru Žoržu Žaku Dantonu, vođi radikalne grupe montanjara, koji je u Francuskoj revoluciji 14. jula 1789. predvodio pobunjeni narod u napadu na parisku tamnicu Bastilju. Kao sve vođe revolucije, bio je principijelni protivnik monarhije, ali se protivio revolucionarnom teroru, zbog čega se sukobio s vođom jakobinaca Maksimilijanom Robespjerom. Zalagao se za sporazum s krupnom buržoazijom i za mir s Engleskom. Bio je ministar pravde i organizator otpora protiv strane intervencije, a u kritičnim situcijama lično je vodio narod u borbu, čime je zadobio veliku popularnost. U jeku jakobinskog terora Robespjer ga je optužio za pokušaj obnavljanja monarhije i poslao na giljotinu.

1818. - U bici kod Maipua čileanske i argentinske trupe porazile špansku vojsku, čime je zapečaćena nezavisnost Čilea.

1827. - Rođen engleski hirurg Džozef Lister, osnivač antiseptičke medicine, koji je 1867. prvi uveo antisepsu u hirurgiju. Kasnije su primijenjene usavršenije metode, ali je u hirurgiji i sada osnovni njegov princip da bakterije ne smiju da dospiju do mjesta podvrgnutog operaciji.

1841. - U niškom, leskovačkom, pirotskom i vranjskom kraju izbila buna naroda protiv Turaka, poznata kao "Milojeva i Srndakova buna", koju su predvodili Miloje Jovanović i Nikola Srndak. Poslije borbi kod Prve Kutine i Gornjeg Matejevca, 23. aprila 1841. Turci su u krvi ugušili bunu, mnoga sela spalili, a Jovanovića pogubili.

1865. - Umro srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković, značajan za srpsku muziku kao osnivač nacionalnog pravca, zapisivač i harmonizator srpskog crkvenog pojanja. Školovao se u Aradu, Segedinu, Pešti, a u Beču je studirao kompoziciju. U Sremskim Karlovcima je proučavao i bilježio do tada samo usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje, a potom je bio horovođa Beogradskog pjevačkog društva. Doprinio je da se za srpsku muziku zainteresuju strani kompozitori, posebno ruski, uključujući Petra Čajkovskog ("Slovenski marš") i Nikolaja Rimskog-Korsakova ("Fantazija na srpske teme"). Djela: "Pravoslavno crkveno pojanje u srpskoga naroda", šest svezaka "Srpskih narodnih pesama", koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir ili samo za klavir.

1881. - Velika Britanija u Pretoriji zaključila mirovni ugovor s Burima i priznala nezavisnost južnofričke republike Transval.

1887. - Kralj Milan Obrenović naimenovao prvih 16 članova Srpske kraljevske akademije, prethodnice Srpske akademije nauka i umjetnosti. Od 1888. akademici su sami birali stalne i dopisne članove.

1900. - Rođen američki filmski glumac Spenser Trejsi, izuzetan tumač niza karakternih uloga, prvi glumac koji je dvije godine uzastopno dobio nagradu "Oskar" - za filmove "Hrabri kapetan" 1937. i "Grad dječaka" 1938. Ostali filmovi: "Bijes", "Sedmi krst", "Citadela", "Starac i more", "Nirnberški proces", "Pogodi ko dolazi na večeru".

1902. - Na stadionu "Ajbroks park" u Glazgovu poginulo 20 i povrijeđeno najmanje 200 ljudi kad se srušila tribina tokom fudbalske utakmice između Škotske i Engleske.

1908. - Rođen austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najvećih dirigenata 20. vijeka, koji je decenijama dominirao svjetskom muzičkom scenom, izvodeći žestokom emotivnošću, izrazitom fantazijom i preciznošću veliki operski i koncertni repertoar. Vrhunski nivo je postigao dirigujući Berlinskom filharmonijom i orkestrom Bečke državne opere.

1908. - Rođena američka filmska glumica Rut Elizabet Dejvis, poznata kao Bet Dejvis, koja je snimila više od 80 filmova i ostvarila niz velikih dramskih uloga, uglavnom tumačeći nesrećne i zle žene. Filmovi: "Opasna" (nagrada "Oskar"), "Džezabel" (nagrada "Oskar"), "Male lisice", "Elizabeta i Eseks", "Huarez", "Šta se dogodilo sa Bebi DŽejn", "Sve o Evi", "Svadbeni ručak".

1916. - Rođen američki filmski glumac Gregori Pek, najpoznatiji po ulozi liberalnog južnjačkog advokata u filmu "Ubiti pticu rugalicu", za koju je nagrađen "Oskarom". Ostali filmovi: "Dvoboj na suncu", "Slučaj Paradin", "DŽentlmenski sporazum", "Snjegovi Kilimandžara", "Praznik u Rimu", "Mobi Dik", "Topovi sa Navarona", "Arabeska", "Mjesec šunjalica".

1939. - Njemačkoj djeci između deset i 13 godina naređeno da se učlane u nacističku omladinsku organizaciju "Hitlerjugend".

1941. - Potpisan jugoslovensko-sovjetski pakt o prijateljstvu, ali to nije imalo praktičan značaj, jer SSSR u tom trenutku nije mogao da brani Jugoslaviju, koja je poslije puča od 27. marta - kojim je oboren regent princ Pavle Karađorđević i vlada Dragiše Cvetkovića i Vlatka Mačeka - ušla u britanski blok, podjednako nemoćan da joj pritekne u pomoć.

1942. - U Moskvi predstavnici SSSR, Poljske, Čehoslovačke, Jugoslavije i Bugarske u Drugom svjetskom ratu održali sveslovenski kongres, s kojeg je svim Sloenima upućen poziv da se bore protiv fašističkog okupatora.

1944. - Britanski i američki bombarderi treći put u Drugom svjetskom ratu zasuli Niš tepihom bombi, usmrtivši najmanje 88 srpskih civila. Na grad je izbačena vještačka magla, a potom je tokom 40 minuta u tri navrata, počev od 15.00 časova, nasumce zasut s 248 bombi težine između 100 i 500 kilograma. U napadu, kao ni prilikom prvog bombardovanja grada u oktobru 1943, kada je poginulo više od 250 ljudi, i drugog krajem marta 1944, kada je bilo više od 50 žrtava - angloamerička avijacija nije mnogo naškodila njemačkoj vojnoj sili.

1951. - Američki inženjer Džulijus Rozenberg i njegova supruga Etel u Njujorku osuđeni na smrt zbog atomske špijunaže u korist SSSR.

1955. - Britanski premijer Vinston Čerčil podnio ostavku, okončavši dugu političku karijeru koja je, uz uspone i padove, trajala od početka 20. vijeka. Na položaju premijera i šefa Konzervativne stranke naslijedio ga je šef diplomatije Entoni Idn.

1958. - Umrla srpska spisateljica Isidora Sekulić, izuzetan stilista širokog obrazovanja i visoke kulture, tanan posmatrač ljudskih života i sudbina, pisac visoke duhovnosti i prefinjenog duha, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Kritičari je smatraju klasikom srpske književnosti, a povodom njene smrti jedan od njih je ocijenio da je umro "literarno najkulturniji čovjek našeg tla od Ćirila i Metodija do juče, do danas, možda do prekosutra". Završila je Viši pedagogijum u Budimpešti i doktorirala u NJemačkoj. Bila je nastavnica i upravnica djevojačke škole u Pančevu, zatim profesor gimnazije u Beogradu. Sarađivala je u svim boljim srpskim i hrvatskim književnim časopisima. Bila je znalac mnogih jezika i izvrstan prevodilac, naročito je mnogo prevodila s engleskog. Djela: putopis "Pisma iz Norveške", roman "Đakon Bogorodičine crkve", pripovijetke "Hronika palanačkog groblja", "Saputnici", "Gospa Nola", eseji "Analitički trenuci i teme", "Zapisi o mome narodu", "Mir i nemir", "NJegošu - knjiga duboke odanosti", "Govor i jezik - kulturna smotra naroda".

1964. - Umro američki general Daglas Makartur, u Drugom svjetskom ratu komandant američkih trupa na Dalekom istoku, koji je u ime SAD u septembru 1945. potpisao kapitulaciju Japana. Potom je postavljen za komandanta savezničkih snaga u Japanu, a u početku rata u Koreji je komandovao snagama UN, ali je smijenjen u aprilu 1951. zbog namjere da rat prenese na teritoriju Kine.

1975. - Umro kineski generalisimus Čang Kaj Šek, koji je uz pomoć Zapada, posebno SAD, 47 godina diktatorski vladao najprije Kinom, potom Tajvanom, gdje je s pristalicama pobjegao kad su ga porazili komunisti. Poslije smrti vođe Kuomintanga i predsjednika Kine Sun Jat Sena 1925. izvršio je vojni udar u Kantonu u martu 1926. i započeo borbu protiv lijevog krila Kuomintanga i Komunističke partije Kine. Uprkos ogromnoj materijalnoj pomoći SAD, njegov režim je krahirao kad je pokušao da uguši revoluciju koju je predvodio lider komunista Mao Ce Tung. U februaru 1950. s ostatkom trupa je prešao na ostrvo Formoza, sada Tajvan, na kojem je uspostavio tzv. Republiku Kinu kojom je vladao do smrti.

1982. - Prvi britanski ratni brodovi isplovili ka Foklandskim ostrvima u Atlantskom okeanu koja su okupirale argentinske trupe.

1989. - Umro srpski ljekar Vojislav Arnovljević, osnivač kardiološke škole u Jugoslaviji, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Školovao se u Beogradu i u Francuskoj, u koju je upućen pošto je prešao Albaniju sa srpskom vojskom u Prvom svjetskom ratu. Organizovao je prve kurseve iz kardiologije za ljekare iz cijele zemlje i objavio je oko 90 studija iz kardiologije i drugih oblasti interne medicine. Od 1932. do 1934. izdavao je "Medicinski godišnjak", a od 1948. do 1963. uređivao je "Ljekarski priručnik".

1989. - Poljska vlada legalizovala opozicioni radnički sindikat "Solidarnost".

1989. - Vijetnam saopštio da će do 30. septembra 1989. povući sve trupe iz Kambodže.

1995. - Tvrdnju SAD da Irak nastoji da razvije biološko oružje Bagdad je odbacio kao dio kampanje Vašingtona da zadrži sankcije UN nametnute Iraku.

1995. - Izrael lansirao prvi špijunski satelit "Ofek 3".

1997. - Umro američki pisac Alen Ginzberg, koji je kao jedan od duhovnih predvodnika "bitničke" generacije izrazio kritičan, sarkastičan i buntovan stav prema otuđenoj tehničkoj američkoj civilizaciji. Njegova snažna retorična poezija, zasnovana na duboko humanoj ideji, pisana slobodnim stihom punim uznemirenih ritmova, izraz je odbacivanja modernog svjeta kao pakla u kojem vladaju žene i nasilje. Više puta je hapšen tokom antiratnih demonstracija. NJegova zbirka poezije "Urlik i druge pjesme", objavljena 1956, smatra se najzačajnijim poetskim djelom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. vijeka. Ostala djela: "Kadiš", "Prazno ogledalo", "Indijski dnevnici", "Sendviči stvarnosti", "Planetarne vijesti", "Pad Amerike".

1999. - Avioni NATO s tri razorne rakete pogodili centar Aleksinca, od kojeg su najbliži vojni ciljevi bili udaljeni nekoliko kilometara, usmrtivši najmanje 17 civila.

1999. - Tripoli predao dvojicu Libijica osumnjičenih da su u decembru 1988. izazvali eksploziju američkog putničkog aviona "boing 747" iznad Lokerbija u Škotskoj kada je poginulo 270 ljudi. Odluci Libije prethodile su garancije saudijskog kralja Fahda i južnoafričkog predsjednika Nelsona Mandele o poštenom suđenju i osumnjičeni su odvedeni u Holandiju radi suđenja.

2004. - U Hag otputovala šestorica bivših vojnih i političkih funkcionera Herceg-Bosne, optužena za ratne zločine: Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić.

2004. - Dvanaest bugarskih učenika poginulo kada je autobus, kojim su putovali, sletio u Lim, na magistralnom putu Prijepolje - Bijelo Polje.

2006. - Holandsko javno tužilaštvo saopštilo da je istraga o smrti bivšeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića u pritvoru u Ševeningenu pokazala da je on umro prirodnom smrću.

2008 - Umro je američki glumac Čarlton Heston, dobitnik Oskara 1959. za ulogu u filmu "Ben Hur". Slavu je stekao igrajući Mojsija u Filmu "Deset zapovesti". Tumačio je niz herojskih i istorijskih likova tokom 50-ih i 60-ih, a bio je poznat i kao aktivista za ljudska prava.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije