Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 5. april

Dogodilo se na današnji datum, 5. april
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 5. april
N.N.

Danas je peta, 5. april, 95. dan 2019. Do kraja godine ima 270 dana.

1242. - U bici na zaleđenom Čudskom jezeru Rusi su pod komandom princa Aleksandra Nevskog do nogu potukli njemačke i holandske ritere, spriječivši ih da okupiraju sjeverozapadne oblasti Rusije.

1588. - Rođen engleski filozof Tomas Hobs, nastavljač i sistematizator klasičnog engleskog empirizma, koji je razradio teoriju društvenog ugovora. Spojio je principe mehanističko-materijalističke metafizike sa senzualističkom teorijom saznanja i apsolutističkom političkom filozofijom. Smatrao je da je čovjekova priroda egoistična. U "prirodnom stanju", koje prethodi "građanskom stanju" (civilizacija), ljudi su jednaki i svi imaju ista prava na sve, pa "prirodno stanje" neizbježno vodi ratu sviju protiv svih u kojem je "čovjek čovjeku vuk". Iz stanja sveopšteg i neprekidnog rata ljudi izlaze prećutnim sporazumom - pristankom da je "prirodna prava" da prenesu na "vještačko tijelo", državu, osnovu reda i mira, napretka i civilizacije, kojoj će se svi potčinjavati. Njeno postojanje je opravdano samo ako zadovoljava realne potrebe i štiti egoistične građane jedne od drugih. Na osnovu ugovora nosilac suverene vlasti (vladar ili skupština) zastupa volju svih i svi su dužni da se bezuslovno pokoravaju suverenoj vlasti koja odlučuje o ratu i miru, donosi zakone, bira sudije, zapovjednike i činovnike, propisuje nagrade i kazne. Djela: "Elementa rhilosophica" (ili "O tijelu", "O čovjeku", "O građaninu"), "Levijatan", "O političkom tijelu".

1794. - Odrubljena glava francuskom revolucionaru Žoržu Žaku Dantonu, vođi radikalne grupe montanjara, koji je u Francuskoj revoluciji 14. jula 1789. predvodio pobunjeni narod u napadu na parisku tamnicu Bastilju. Kao sve vođe revolucije, bio je principijelni protivnik monarhije, ali se protivio revolucionarnom teroru, zbog čega se sukobio s vođom jakobinaca Maksimilijanom Robespjerom. Zalagao se za sporazum s krupnom buržoazijom i za mir s Engleskom. Bio je ministar pravde i organizator otpora protiv strane intervencije, a u kritičnim situcijama lično je vodio narod u borbu, čime je zadobio veliku popularnost. U jeku jakobinskog terora Robespjer ga je optužio za pokušaj obnavljanja monarhije i poslao na giljotinu.

1818. - U bici kod Maipua čileanske i argentinske trupe porazile špansku vojsku, čime je zapečaćena nezavisnost Čilea.

1827. - Rođen engleski hirurg Džozef Lister, osnivač antiseptičke medicine, koji je 1867. prvi uveo antisepsu u hirurgiju. Kasnije su primijenjene usavršenije metode, ali je u hirurgiji i sada osnovni njegov princip da bakterije ne smiju da dospiju do mjesta podvrgnutog operaciji.

1841. - U niškom, leskovačkom, pirotskom i vranjskom kraju izbila buna naroda protiv Turaka, poznata kao "Milojeva i Srndakova buna", koju su predvodili Miloje Jovanović i Nikola Srndak. Poslije borbi kod Prve Kutine i Gornjeg Matejevca, 23. aprila 1841. Turci su u krvi ugušili bunu, mnoga sela spalili, a Jovanovića pogubili.

1865. - Umro srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković, značajan za srpsku muziku kao osnivač nacionalnog pravca, zapisivač i harmonizator srpskog crkvenog pojanja. Školovao se u Aradu, Segedinu, Pešti, a u Beču je studirao kompoziciju. U Sremskim Karlovcima je proučavao i bilježio do tada samo usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje, a potom je bio horovođa Beogradskog pjevačkog društva. Doprinio je da se za srpsku muziku zainteresuju strani kompozitori, posebno ruski, uključujući Petra Čajkovskog ("Slovenski marš") i Nikolaja Rimskog-Korsakova ("Fantazija na srpske teme"). Djela: "Pravoslavno crkveno pojanje u srpskoga naroda", šest svezaka "Srpskih narodnih pesama", koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir ili samo za klavir.

1881. - Velika Britanija u Pretoriji zaključila mirovni ugovor s Burima i priznala nezavisnost južnofričke republike Transval.

1887. - Kralj Milan Obrenović naimenovao prvih 16 članova Srpske kraljevske akademije, prethodnice Srpske akademije nauka i umjetnosti. Od 1888. akademici su sami birali stalne i dopisne članove.

1900. - Rođen američki filmski glumac Spenser Trejsi, izuzetan tumač niza karakternih uloga, prvi glumac koji je dvije godine uzastopno dobio nagradu "Oskar" - za filmove "Hrabri kapetan" 1937. i "Grad dječaka" 1938. Ostali filmovi: "Bijes", "Sedmi krst", "Citadela", "Starac i more", "Nirnberški proces", "Pogodi ko dolazi na večeru".

1902. - Na stadionu "Ajbroks park" u Glazgovu poginulo 20 i povrijeđeno najmanje 200 ljudi kad se srušila tribina tokom fudbalske utakmice između Škotske i Engleske.

1908. - Rođen austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najvećih dirigenata 20. vijeka, koji je decenijama dominirao svjetskom muzičkom scenom, izvodeći žestokom emotivnošću, izrazitom fantazijom i preciznošću veliki operski i koncertni repertoar. Vrhunski nivo je postigao dirigujući Berlinskom filharmonijom i orkestrom Bečke državne opere.

1908. - Rođena američka filmska glumica Rut Elizabet Dejvis, poznata kao Bet Dejvis, koja je snimila više od 80 filmova i ostvarila niz velikih dramskih uloga, uglavnom tumačeći nesrećne i zle žene. Filmovi: "Opasna" (nagrada "Oskar"), "Džezabel" (nagrada "Oskar"), "Male lisice", "Elizabeta i Eseks", "Huarez", "Šta se dogodilo sa Bebi DŽejn", "Sve o Evi", "Svadbeni ručak".

1916. - Rođen američki filmski glumac Gregori Pek, najpoznatiji po ulozi liberalnog južnjačkog advokata u filmu "Ubiti pticu rugalicu", za koju je nagrađen "Oskarom". Ostali filmovi: "Dvoboj na suncu", "Slučaj Paradin", "DŽentlmenski sporazum", "Snjegovi Kilimandžara", "Praznik u Rimu", "Mobi Dik", "Topovi sa Navarona", "Arabeska", "Mjesec šunjalica".

1939. - Njemačkoj djeci između deset i 13 godina naređeno da se učlane u nacističku omladinsku organizaciju "Hitlerjugend".

1941. - Potpisan jugoslovensko-sovjetski pakt o prijateljstvu, ali to nije imalo praktičan značaj, jer SSSR u tom trenutku nije mogao da brani Jugoslaviju, koja je poslije puča od 27. marta - kojim je oboren regent princ Pavle Karađorđević i vlada Dragiše Cvetkovića i Vlatka Mačeka - ušla u britanski blok, podjednako nemoćan da joj pritekne u pomoć.

1942. - U Moskvi predstavnici SSSR, Poljske, Čehoslovačke, Jugoslavije i Bugarske u Drugom svjetskom ratu održali sveslovenski kongres, s kojeg je svim Sloenima upućen poziv da se bore protiv fašističkog okupatora.

1944. - Britanski i američki bombarderi treći put u Drugom svjetskom ratu zasuli Niš tepihom bombi, usmrtivši najmanje 88 srpskih civila. Na grad je izbačena vještačka magla, a potom je tokom 40 minuta u tri navrata, počev od 15.00 časova, nasumce zasut s 248 bombi težine između 100 i 500 kilograma. U napadu, kao ni prilikom prvog bombardovanja grada u oktobru 1943, kada je poginulo više od 250 ljudi, i drugog krajem marta 1944, kada je bilo više od 50 žrtava - angloamerička avijacija nije mnogo naškodila njemačkoj vojnoj sili.

1951. - Američki inženjer Džulijus Rozenberg i njegova supruga Etel u Njujorku osuđeni na smrt zbog atomske špijunaže u korist SSSR.

1955. - Britanski premijer Vinston Čerčil podnio ostavku, okončavši dugu političku karijeru koja je, uz uspone i padove, trajala od početka 20. vijeka. Na položaju premijera i šefa Konzervativne stranke naslijedio ga je šef diplomatije Entoni Idn.

1958. - Umrla srpska spisateljica Isidora Sekulić, izuzetan stilista širokog obrazovanja i visoke kulture, tanan posmatrač ljudskih života i sudbina, pisac visoke duhovnosti i prefinjenog duha, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Kritičari je smatraju klasikom srpske književnosti, a povodom njene smrti jedan od njih je ocijenio da je umro "literarno najkulturniji čovjek našeg tla od Ćirila i Metodija do juče, do danas, možda do prekosutra". Završila je Viši pedagogijum u Budimpešti i doktorirala u NJemačkoj. Bila je nastavnica i upravnica djevojačke škole u Pančevu, zatim profesor gimnazije u Beogradu. Sarađivala je u svim boljim srpskim i hrvatskim književnim časopisima. Bila je znalac mnogih jezika i izvrstan prevodilac, naročito je mnogo prevodila s engleskog. Djela: putopis "Pisma iz Norveške", roman "Đakon Bogorodičine crkve", pripovijetke "Hronika palanačkog groblja", "Saputnici", "Gospa Nola", eseji "Analitički trenuci i teme", "Zapisi o mome narodu", "Mir i nemir", "NJegošu - knjiga duboke odanosti", "Govor i jezik - kulturna smotra naroda".

1964. - Umro američki general Daglas Makartur, u Drugom svjetskom ratu komandant američkih trupa na Dalekom istoku, koji je u ime SAD u septembru 1945. potpisao kapitulaciju Japana. Potom je postavljen za komandanta savezničkih snaga u Japanu, a u početku rata u Koreji je komandovao snagama UN, ali je smijenjen u aprilu 1951. zbog namjere da rat prenese na teritoriju Kine.

1975. - Umro kineski generalisimus Čang Kaj Šek, koji je uz pomoć Zapada, posebno SAD, 47 godina diktatorski vladao najprije Kinom, potom Tajvanom, gdje je s pristalicama pobjegao kad su ga porazili komunisti. Poslije smrti vođe Kuomintanga i predsjednika Kine Sun Jat Sena 1925. izvršio je vojni udar u Kantonu u martu 1926. i započeo borbu protiv lijevog krila Kuomintanga i Komunističke partije Kine. Uprkos ogromnoj materijalnoj pomoći SAD, njegov režim je krahirao kad je pokušao da uguši revoluciju koju je predvodio lider komunista Mao Ce Tung. U februaru 1950. s ostatkom trupa je prešao na ostrvo Formoza, sada Tajvan, na kojem je uspostavio tzv. Republiku Kinu kojom je vladao do smrti.

1982. - Prvi britanski ratni brodovi isplovili ka Foklandskim ostrvima u Atlantskom okeanu koja su okupirale argentinske trupe.

1989. - Umro srpski ljekar Vojislav Arnovljević, osnivač kardiološke škole u Jugoslaviji, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Školovao se u Beogradu i u Francuskoj, u koju je upućen pošto je prešao Albaniju sa srpskom vojskom u Prvom svjetskom ratu. Organizovao je prve kurseve iz kardiologije za ljekare iz cijele zemlje i objavio je oko 90 studija iz kardiologije i drugih oblasti interne medicine. Od 1932. do 1934. izdavao je "Medicinski godišnjak", a od 1948. do 1963. uređivao je "Ljekarski priručnik".

1989. - Poljska vlada legalizovala opozicioni radnički sindikat "Solidarnost".

1989. - Vijetnam saopštio da će do 30. septembra 1989. povući sve trupe iz Kambodže.

1995. - Tvrdnju SAD da Irak nastoji da razvije biološko oružje Bagdad je odbacio kao dio kampanje Vašingtona da zadrži sankcije UN nametnute Iraku.

1995. - Izrael lansirao prvi špijunski satelit "Ofek 3".

1997. - Umro američki pisac Alen Ginzberg, koji je kao jedan od duhovnih predvodnika "bitničke" generacije izrazio kritičan, sarkastičan i buntovan stav prema otuđenoj tehničkoj američkoj civilizaciji. Njegova snažna retorična poezija, zasnovana na duboko humanoj ideji, pisana slobodnim stihom punim uznemirenih ritmova, izraz je odbacivanja modernog svjeta kao pakla u kojem vladaju žene i nasilje. Više puta je hapšen tokom antiratnih demonstracija. NJegova zbirka poezije "Urlik i druge pjesme", objavljena 1956, smatra se najzačajnijim poetskim djelom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. vijeka. Ostala djela: "Kadiš", "Prazno ogledalo", "Indijski dnevnici", "Sendviči stvarnosti", "Planetarne vijesti", "Pad Amerike".

1999. - Avioni NATO s tri razorne rakete pogodili centar Aleksinca, od kojeg su najbliži vojni ciljevi bili udaljeni nekoliko kilometara, usmrtivši najmanje 17 civila.

1999. - Tripoli predao dvojicu Libijica osumnjičenih da su u decembru 1988. izazvali eksploziju američkog putničkog aviona "boing 747" iznad Lokerbija u Škotskoj kada je poginulo 270 ljudi. Odluci Libije prethodile su garancije saudijskog kralja Fahda i južnoafričkog predsjednika Nelsona Mandele o poštenom suđenju i osumnjičeni su odvedeni u Holandiju radi suđenja.

2004. - U Hag otputovala šestorica bivših vojnih i političkih funkcionera Herceg-Bosne, optužena za ratne zločine: Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić.

2004. - Dvanaest bugarskih učenika poginulo kada je autobus, kojim su putovali, sletio u Lim, na magistralnom putu Prijepolje - Bijelo Polje.

2006. - Holandsko javno tužilaštvo saopštilo da je istraga o smrti bivšeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića u pritvoru u Ševeningenu pokazala da je on umro prirodnom smrću.

2008 - Umro je američki glumac Čarlton Heston, dobitnik Oskara 1959. za ulogu u filmu "Ben Hur". Slavu je stekao igrajući Mojsija u Filmu "Deset zapovesti". Tumačio je niz herojskih i istorijskih likova tokom 50-ih i 60-ih, a bio je poznat i kao aktivista za ljudska prava.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Voditeljki usred emisije ispao zub
Zanimljivosti

Voditeljki usred emisije ispao zub

Zašto ljudi imaju naviku da prevrću očima?
Zanimljivosti

Zašto ljudi imaju naviku da prevrću očima?

Dogodilo se na današnji datum, 25. april
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 25. april

Vic dana: Savršen čovjek
Zanimljivosti

Vic dana: Savršen čovjek

Najčitanije