Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 6.jul

Dogodilo se na današnji datum, 6.jul
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 6.jul
N.N.

Danas je subota, 6. jul, 187. dan 2019. Do kraja godine ima 178 dana.

1189. - Umro engleski kralj Henri Drugi Plantagenet, osnivač dinastije Plantageneta, koji je tokom vladavine od 1154. do smrti ograničio sudsku vlast Crkve i reformom sudstva znatno ojačao kraljevsku vlast.

1415. - U Konstanci na lomači kao jeretik spaljen češki vjerski reformator i propovjednik Jan Hus, reformator češkog jezika i pravopisa, rektor Univerziteta u Pragu, borac protiv njemačkog uticaja u Češkoj. Žigosao je visoko sveštenstvo Rimokatoličke crkve zbog besramnog bogaćenja i zloupotreba vjere i u borbi za reformu Crkve je stekao mnoštvo pristalica, uključujući češkog kralja Vaclava Četvrtog. Papa ga je osudio kao jeretika 1410. i bacio na njega anatemu.

1533. - Umro italijanski pisac Lodoviko Ariosto, čiji je viteški ep "Bijesni Orlando", s motivom ljubavnog ludila junaka Orlanda iz doba Karla Velikog, najblistaviji poetski izraz duha, moralnih i umjetničkih tendencija italijanske renesanse. Ostala djela: komedije "Negromant", "Kasarija", lirske pjesme, satire.

1535. - Pogubljen engleski humanista i državnik Tomas Mor, rodonačelnik utopijskog socijalizma, pisac socijalnih, istorijskih i teoloških spisa. Od 1529. do 1532. bio je lord-kancelar kralja Henrija Osmog, ali je zbog odbacivanja crkvene reformacije i odbijanja da prizna kralja za crkvenog poglavara, osuđen na smrt i pogubljen. U političko-filozofskom romanu "Utopija", objavljenom na latinskom jeziku 1516, opisao je ekonomsku bijedu Engleske, podvrgavši oštroj kritici privatnu svojinu, posebno veleposjedničko zahvatanje zemlje seljaka i eksploataciju u kapitalističkim manufakturama. Tome nasuprot, naslikao je zamišljeno ostrvo "Utopiju", idealnu komunističku državu sa savršenim društvenim i političkim sistemom.

1600. - Pod vlaškim princem Mihailom Hrabrim rumunske pokrajine Vlaška, Transilvanija i Moldavija prvi put se nakratko ujedinile.

1796. - Rođen ruski car Nikolaj Prvi Pavlovič Romanov, koji je autokratski vladao Rusijom od 1825. do smrti 1855. U prvoj godini vladavine je ugušio ustanak dekabrista, a 1831. ustanak u Poljskoj. Sprečavao je razvoj nauke i progonio svaki slobodarski pokret. Tokom njegove vladavine, oslonjene na žandarmeriju i činovništvo, progonjeni su mnogi ruski pisci, uključujući Aleksandra Sergejeviča Puškina, Mihaila Jurjeviča Ljermontova, Visariona Grigorjeviča Bjelinskog, Tarasa Grigorjeviča Ševčenka.

1809. - Francuzi su uhapsili papu Pija Sedmog, koji je ekskomunicirao iz rimokatoličke crkve francuskog cara Napoleona Prvog Bonapartu.

1827. - Rusija, Velika Britanija i Francuska su u Londonu potpisale sporazum kojim su priznale autonomiju Grčke i saglasile se da izvrše pritisak na Otomansko carstvo da potpiše primirje s grčkim ustanicima.

1832. - Rođen austrijski nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan Prvi Jozef Habsburg, koga je 1864. za cara Meksika nametnuo francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta, pokušavši da njegovim posredstvom ostvari uticaj Francuske u toj zemlji. Meksički republikanci su potukli intervencionističke trupe i 1867. strijeljali Maksimilijana Prvog, a za predsjednika Meksika je ponovo izabran Benito Pablo Huares, nazvan "Vašington Meksika", koji je u vrijeme francuske intervencije od 1861. do 1867. predvodio meksički narod u borbi za nezavisnost zemlje.

1855. - Rođen srpski vojvoda Živojin Mišić, učesnik svih ratova Srbije od 1876. do 1918, jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svjetskog rata. Vojno obrazovanje je stekao na Artiljerijskoj školi u Beogradu i austrijskoj Streljačkoj školi, a na Vojnoj akademiji u Beogradu od 1898. do 1904. je predavao strategiju. U srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. je uspješno komandovao bataljonom, zatim odredom, istakavši se izuzetnom hrabrošću. Bataljonom je komandovao i u srpsko-turskom ratu 1885, a 1904. je penzionisan zbog sumnje da je neprijateljski raspoložen prema oficirima-zavjerenicima koji su 1903. ubili kralja Aleksandra Obrenovića. Zbog vojno-političke situacije, u kojoj se Srbija našla poslije austrougaske aneksije Bosne i Hercegovine, aktiviran je 1909. na zahtjev načelnika Generalštaba vojvode Radomira Putnika i postavljen za njegovog pomoćnika. U Prvom balkanskom ratu se iskazao kao sjajan strateg i jedan je od najzaslužnijih za pobjedu nad Turcima 1912. u Kumanovskoj bici. U balkanskim ratovima i u početku Prvog svjetskog rata bio je pomoćnik načelnika štaba Vrhovne komande. Na sopstvenu molbu je 15. novembra 1914, tokom Kolubarske bitke, postavljen za komandanta Prve armije koja je zapala u veoma tešku situaciju. Povrativši joj poljuljani moral, uspeo je izuzetnim taktičkim potezima da zaposedne Suvoborski greben, a potom energičnim dejstvima potpuno razbije austrougarske trupe. Kolubarska bitka, u kojoj je 300.000 austrougarskih agresorskih vojnika do nogu potukla srpska vojska od 120.000 boraca, jedinstven je primjer u istoriji ratova da se armija kojoj je predviđan brzi slom za kratko vrijeme reorganizuje, pređe u kontraofanzivu i neprijatelju nanese uništavajući poraz, zbog čega se i sada izučava na vojnim akademijama širom svijeta. Za briljantnu strategiju kojom je tada nadmudrio austrougarsku komandu unaprijeđen je u čin vojvode. Prilikom povlačenja srpske vojske 1915. operacije Prve armije su znatno pomogle srpskoj Vrhovnoj komandi da osujeti plan opkoljavanja srpske vojske, koji je pripremio njemački feldmaršal August fon Makenzen. Kao načelnik štaba Vrhovne komande srpske vojske rukovodio je 1918. pripremama za proboj Solunskog fronta i potom uraganskom ofanzivom srpske vojske, odlučujuće doprinijevši odbacivanju zahtjeva savezničke komande da Prva armija pod komandom Petra Bojovića obustavi napredovanje, jer se odvojila od glavnine savezničkih snaga na rizičnu udaljenost od 200 kilometara. Napisao je više vojnih djela, uključujući "Strategiju" izdatu 1907.

1885. - Francuski biolog i hemičar Luj Paster je prvi put uspješno primijenio vakcinu protiv bjesnila na ljudskom biću, ubrizgavši je devetogodišnjem Žozefu Majsteru iz Alzasa, koga je ujeo bijesan pas.

1893. - Umro francuski pisac Anri Rene Alber Gi de Mopasan, jedan od najizrazitijih predstavnika evropskog naturalizma. Napisao je oko 300 pripovijedaka i šest romana, pisao je i pozorišne komade, putne bilješke, pjesme. Služio se objektivističkim metodom, pri čemu je ljudsku sebičnost opisivao ironično, katkad satirično. Dela: romani "Jedan život", "Nova banja", "Pjer i Žan", pripovijetke "Strasti", "Naličja", "Zamke", "U ratu", "Vodom".

1908. - U Otomanskom carstvu počela mladoturska revolucija pod vođstvom mlađih oficira i intelektualaca nezadovoljnih vladom sultana Abdula Hamida Drugog, koji su kao cilj označili uspostavljanje ustavnog režima. Pod pritiskom ustanika sultan je pristao na parlamentarnu-demokratsku državu na osnovu ustava iz 1876, ali je zbačen kad je 1909. pokušao prevrat. Mladoturci su prije dolaska na vlast seljacima obećali državnu, crkvenu i dio spahijske zemlje, ukidanje desetka i otkupnog sistema, a neturskim nacijama široku nacionalnu i kulturnu autonomiju, što nisu ispunili. Seljaci su ostali bez zemlje, a tlačenje neturskih nacija je pojačano, što je ubrzalo izbijanje Prvog balkanskog rata 1912. i protjerivanje Turaka s Balkana.

1919. - Britanski dirižabl "R-34" se spustio na Ruzveltovu poljanu u NJujorku, postavši prvi vazduhoplov koji je preletio Atlantski okean.

1923. - Zvanično je proglašeno osnivanje SSSR, na osnovu odluke Prvog svesaveznog kongresa sovjeta krajem 1922.

1928. - U Njujorku održana premijera filma "Svjetla NJujorka", prvog zvučnog filma u istoriji kinematografije.

1935. - Rođen tibetanski vjerski vođa dalaj-lama, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1989.

1937. - U bici kod Brunete u Španskom građanskom ratu je - prema zvaničnoj verziji - poginuo srpski revolucionar Blagoje Parović "Šmit", politički komesar 13. internacionalne /francuske/ brigade, jedan od najistaknutijih rukovodilaca Komunističke partije Jugoslavije prije Drugog svjetskog rata.

1944. - U požaru, koji je u glavnoj šatri cirkusa "Ringling Brothers and Barnum & Baileu" izazvao nevješti gutač vatre, u američkom gradu Hartford u Konektikatu poginulo je 167 ljudi.

1945. - Nikaragva postala prva država koja je formalno prihvatila Povelju UN.

1962. - Umro američki pisac Vilijam Fokner, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949, koji je bio zaokupljen problemom zla. Prikazao je društvenu istoriju američkog Juga, degeneraciju i propadanje starosjedilačke gospoštine i surovost i bezobzirnost došljaka. Bio je hroničar propadanja, poročnosti, izopačenosti i svireposti. Djela: romani "Sartoris", "Buka i bijes", "Svjetlost u avgustu", "Komarci", "Medvjed", "Konjički gambit", "Uljez u prašinu", "Divlje palme", "Vojnikova plata", "Starac", "Gospodska kuća", "Rekvijem za iskušenicu", "Lupeži", "Utočište", pripovijetke "Svetilište", "Nepobijeđeni".

1964. - Britanski protektorat u Africi NJasalend je pod nazivom Malavi postao nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta.

1967. - U Nigeriji je buknuo građanski rat, okončan u januaru 1970. porazom oružanih snaga provincije Bijafra koja je pokušala da se otcijepi.

1971. - Umro američki muzičar afričkog porijekla Luis Sačmo Armstrong, najveći trubač u istoriji džeza. Tokom karijere duge više od pola vijeka se proslavio i kao pjevač neponovljivog hrapavog i toplog glasa, a mnogobrojne turneje širom svijeta, uključujući Beograd, donijele su mu nezvaničnu titulu "ambasadora dobre volje". Snimio je i više filmova u kojima je takođe iskazao raskošni talenat izuzetnog zabavljača.

1986. - Dvojica Australijanca su kao prvi "zapadnjaci" obješeni u Maleziji, na osnovu drakonskog zakona te zemlje o trgovini drogom, poslije smrtne presude pod optužbom da su švercovali drogu.

1988. - U najvećoj nesreći od početka eksploatacije nafte na moru od eksplozije naftne platforme "Pajper alfa" u britanskom sektoru Sjevernog mora poginulo je 167 ljudi.

1989. - Umro mađarski državnik Janoš Kadar, komunistički lider Mađarske od 1956.

1994.- Predsjednik SAD Bil Klinton postao prvi američki lider koji je posjetio bivše sovjetske baltičke republike.

2003. - Oko 51 odsto Korzikanaca izjasnilo se na referendumu protiv prijedloga Vlade Francuske da ovo ostrvo dobije veću autonomiju u odnosu na centralnu vlast.

2005. - Umro je Klod Simon, Francuski književnik i dobitnik Nobelove nagrade 1985. godine.

2006. - Indija i Kina su, poslije 44 godine, otvorile granični prelaz "Natu La".

2011. - Britanska kraljica Elizabeta Druga govorila je na Generalnoj skupštini UN u NJujorku, prvi put poslije 50 godina.

2012. - Bivši argentinski diktator Horhe Rafael Videla osuđen je na 50 godina zatvora zbog krađe beba od zatvorenika tokom vladavine vojne hunte i njenog rata protiv ljevičarskih disidenata. Videla je na čelu Argentine bio od 1976. do 1981. godine. Za vrijeme vladavine vojne hunte stradalo je oko 13.000 ljudi.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije