Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 8. jul

Dogodilo se na današnji datum, 8. jul
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 8. jul
Srna

Danas je nedjelja, 8. jul, 189. dan 2018. Do kraja godine ima 176 dana.

1497. - Portugalski moreplovac Vasko de Gama isplovio iz Lisabona, predvodeći ekspediciju koja je tražila morski put u Indiju.

1709. - Ruska vojska pod komandom cara Petra Velikog kod Poltave porazila armiju švedskog kralja Karla Dvanaestog. U bici koja je zauvijek označila kraj švedske moći u svjetskim razmjerama, spasilo se samo 1.500 od 20.000 Šveđana, a švedski monarh je jedva utekao. Ruska pobjeda nad tada najjačom vojskom u Evropi snažno je podigla ugled Rusije, koja je postala svjetska sila prvog reda.

1822. - Engleski pisac Persi Biš Šeli, jedan od najboljih liričara engleskog jezika, utopio se o u moru kod italijanskog grada Livorno. Izuzetno obrazovan, vrstan poznavalac filozofije, književnosti i nauke, romantičarski slobodouman, borac protiv tradicije, povlastica i tiranije, unio je u englesku poeziju notu slobode i duhovne smjelosti. U poemi "Kraljica Mob" izrazio je revolucionarno osjećanje "protiv kraljeva, sveštenika i političara", a u "Pobuni islama" nadu u bolju budućnost ljudskog roda. Ostala djela: pjesničke drame "Čenči", "Oslobođeni Prometej", lirske pjesme "Ševa", "Oblak", "Oda zapadnom vjetru", esej "Odbrana poezije".

1838. - Rođen njemački konstruktor i general grof Ferdinand fon Cepelin, koji je 1900. konsturisao veliku vazdušnu lađu - dirižabl, nazvanu prema njemu "cepelin". NJegova letjelica, duga 248 metara, bila je lakša od vazduha, s velikim balonom profilisanog vretenastog oblika i motornim pogonom.

1885. - Rođen njemački filozof Ernst Bloh, jedan od najznačajnijih mislilaca 20. vijeka. Završio je studije filozofije, fizike i muzike i doktorirao u Vircburgu, a univerzitetsku karijeru je počeo 1918. u Lajpcigu. Poslije dolaska nacista na vlast 1933. izbjegao je iz NJemačke i u emigraciji u Švajcarskoj, potom u SAD, bio jedan od najistaknutijih antifašista. Predavao je filozofiju na Univerzitetu u Lajpcigu od 1948. do 1957, kad su mu vlasti Istočne NJemačke zabranile rad zbog toga što je kritikovao razvoj marksističke misli u toj zemlji, čime je navukao na sebe gnjev najviših komunističkih funkcionera. Poslije prelaska u Zapadnu NJemačku, od 1961. do smrti 1977. bio je profesor na Univerzitetu u Tibingenu. Djela: "Duh utopije", "Tomas Mincer kao teolog revolucije", "Tragovi", "Nasljeđe ovog vremena", "Sloboda i poredak", "Subjekt-objekt" , "Princip nade" , "Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo", "Tibingenski uvod u filozofiju".

1894. - Rođen ruski fizičar Pjotr Leonidovič Kapica, jedan od najistaknutijih fizičara 20. vijeka, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1978, inostrani član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Od 1921. do 1934. je radio u Velikoj Britaniji, a po povratku je rukovodio Institutom Akademije nauka SSSR za fiziku. Uspio je da stvori vrlo jaka magnetna polja, otkrio je zavisnost električnog otpora polikristalnih metala od jakog magnetskog polja, koja nosi njegovo ime, radio na fizici niskih temperatura, unaprijedio hidrodinamiku, posebno u oblasti termičkih pojava u tankim slojevima tečnosti.

1920. - Gradu Šapcu svečano uručeno francusko odlikovanje "Ratni krst" za heroizam i stradanje njegovog stanovništva u Prvom svjetskom ratu. Šabac je 1914. i 1915. pretrpio velika razaranja koja je počinila austrougarska vojska i masovne ratne zločine nad srpskim civilima u Šapcu i Mačvi.

1920. - U ofanzivi Crvene armije kod Rovna u Ukrajini poginuo srpski revolucionar Aleksa Dundić, pomoćnik komandanta puka Šeste konjičke divizije Crvene armije, heroj Oktobarske revolucije. Kao dobrovoljac srpske vojske u Prvom svjetskom ratu je, poslije ranjavanja, pao u austrougarsko zarobljeništvo, odakle je prebjegao u Rusiju i pridružio se Crvenoj armiji. Postao je čuven po hrabrosti i među prvima je odlikovan "Ordenom crvene zastave". Kao znak priznanja urna s njegovim pepelom je položena u zidine Kremlja, a u Rovnu mu je podignut spomenik.

1940. - Vlada Norveške u Drugom svjetskom ratu emigrirala u London, pošto je norveška vojska kapitulirala poslije 62 dana otpora invazionim snagama nacističke NJemačke.

1942. - Umro francuski maršal Luj Feliks Fransoa Franše Depere, istaknuti vojskovođa u Prvom svjetskom ratu i počasni vojvoda srpske vojske. U junu 1918. je preuzeo vrhovnu komandu nad savezničkim snagama na Solunskom frontu i potom procijenio da srpska vojska - kao najborbeniji i najspremniji dio savezničkih snaga na tom ratištu - treba prva da krene u proboj fronta. Procjena se pokazala savršeno tačnom, jer je srpska vojska, poslije njegove zapovijesti za proboj Solunskog fronta, brzo porazila Bugare i prisilila ih na kapitulaciju, zatim i austrijske i njemačke trupe, što je bilo odlučujuće za slom Centralnih sila i okončanje Prvog svjetskog rata.

1943. - Umro heroj francuskog Pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu Žan Mulen, poznat kao "Maks", koji je rukovodio otporom nacistima u okupiranoj Francuskoj. Poslije hapšenja mučen je u Gestapou i umro od povreda.

1956. - U Beogradu izveden prvi javni TV prenos bežičnim putem, povodom proslave stogodišnjice rođenja srpskog naučnika Nikole Tesle. Program iz privremenog TV studija u Institutu "Nikola Tesla" u Beogradu građani su pratili na četrdesetak prijemnika smještenih u izlozima prodavnica u raznim dijelovima grada.

1967. - Umrla engleska pozorišna i filmska glumica Vivijen Li, koja je stekla svjetsku slavu ulogom Skarlet O'Hare u američkom filmu "Prohujalo s vihorom", za koju je nagrađena "Oskarom". U pozorištu je igrala niz vodećih uloga u dramama Viljema Šekspira, često s mužem Lorensom Olivijeom, za koga je bila udata od 1937. do 1960. Ostali filmovi: "Bura u čaši vode", "Požar nad Engleskom", "Cezar i Kleopatra", "Ana Karenjina", "Ledi Hamilton", "Tramvaj nazvan želja" (nagrada "Oskar"), "Rimsko proljeće gospođe Ston".

1994. - Umro korejski komunistički lider Kim Sung Ju, poznat kao Kim Il Sung, koji je neograničenom ličnom vlašću upravljao Sjevernom Korejom od osnivanja te zemlje 1948. pa do smrti.

1997. - U Sjevernoj Koreji objavljen kraj trogodišnje žalosti za "velikim vođom " Kim Il Sungom.

1997. - Lideri NATO-a saglasili se u Madridu da u prvom krugu proširenja alijanse u članstvo prime Poljsku, Češku i Mađarsku, a Sloveniju i Rumuniju naimenovali za glavne kandidate u drugom krugu 1999. godine.

2003. - U nesreći feribota u rijeci Menga u Čandpuru, u Bangladešu, udavilo se oko 400 ljudi, od 600, koliko je bilo na brodu.

2007. - Za novih sedam svjetskih čuda izabrani: Veliki zid u Kini, grad Petra u Jordanu, statua Hrista Spasitelja u Brazilu, Maču Pikču u Peruu, piramida Čičenica u Meksiku, Koloseum u Rimu i Tadž mahal u Indiji.

2008. - SAD i Češka potpisale bilateralni sporazum, koji omogućava postavljanje američkog radarskog sistema na češkoj teritoriji.

2015. - Rusija uložila veto u Savjetu bezbjednosti UN na britanski prijedlog rezolucije o Srebrenici. Prilikom glasanja uzdržane su bile Kina, Nigerija, Angola i Venecuela, dok je preostalih 10 članica glasalo "za".

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Dogodilo se na današnji datum, 22. jul
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 22. jul

Vic dana: Policajac i mačka
Zanimljivosti

Vic dana: Policajac i mačka

Najčitanije